- Evropska komisija odobrila je nacionalne odbrambene planove za osam država članica, uključujući Hrvatsku
Evropska komisija odobrila je i proslijedila na usvajanje Savjetu EU nacionalne odbrambene planove osam država članica – Belgije, Bugarske, Danske, Španije, Kipra, Portugala, Rumunije i Hrvatske. Ova odluka donesena je nakon temeljite procjene „Nacionalnih investicionih planova odbrane“ tih zemalja u okviru inicijative SAFE (Sigurnosna akcija za Evropu). Odobrenje planova otvara put prvom talasu dugoročnih kredita po niskim cijenama, koji će omogućiti ovim zemljama da hitno poboljšaju svoju vojnu spremnost i nabave potrebnu modernu odbrambenu opremu.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je: „Prošle godine, EU je ostvarila veći napredak u odbrani nego u decenijama. Bijela knjiga i Plan spremnosti 2030. omogućili su državama članicama da mobiliziraju do 800 milijardi eura za odbranu. To uključuje 150 milijardi eura za zajedničke nabavke — SAFE. Već smo odobrili prvu seriju SAFE planova za Belgiju, Bugarsku, Dansku, Španiju, Hrvatsku, Kipar, Portugal i Rumuniju. Ostale će uskoro uslijediti. Savjete sada hitno mora da odobri ove planove kako bi se obezbjedila brza isplata sredstava.“
Nakon što Savjete EU usvoji odluku, Evropska komisija će finalizovati zaključivanje ugovora o zajmu. Prve isplate se očekuju u martu 2026. godine.
Prva grupa od osam država članica ima pravo na kredi u iznosu od približno 38 milijardi eura.
Ukupno je 19 država članica izrazilo interes za korištenje preferencijalnih kredita. Evropska komisija će prikupljati sredstva na tržištima kapitala i distribuirati ih zainteresovanim državama članicama na zahtjev, na osnovu njihovih investicionih planova u evropskoj odbrambenoj industriji.
Nivoi finansiranja za svaku zemlju su preliminarno utvrđeni u septembru, na osnovu principa solidarnosti i transparentnosti. Na primjer, planirano je da Hrvatska dobije 1,7 milijardi eura.
SAFE (Sigurnosna akcija za Evropu) je program Evropske unije pokrenut 2025. godine za finansiranje zajedničkih nabavki i investicija u evropsku odbrambenu industriju, s ciljem jačanja odbrambenih sposobnosti EU i integracije ukrajinskog odbrambeno-industrijskog kompleksa u evropske lance snabdijevanja.
- Srbija će dobiti prvu tranšu u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan
Nakon sedmomjesečnog odlaganja, Evropska komisija je odlučila da Srbiji dodijeli prvu tranšu od 56,5 miliona eura u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan. Odluka je donesena u svjetlu reformi koje je Beograd sproveo u drugoj polovini 2024. godine. Od sedam koraka predviđenih Agendom reformi za ovaj period, Srbija je završila samo tri, zbog čega će umjesto punog iznosa od skoro 112 miliona eura, Srbija dobiti oko 50 posto.
Generalni direktor Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju Evropske komisije, Gert Jan Kopman, govoreći pred članovima Odbora za vanjske poslove i budžet Evropskog parlamenta, istakao je da je Srbija „napravila malo koraka od svoje Reformske agende koja se odnosi na vladavinu prava“, dok se provedeni koraci „uglavnom odnose na socio-ekonomsku sferu“.
Uprkos kašnjenju u procesu donošenja odluka i raspodjeli samo dijela planiranih sredstava, vijesti iz Evropske komisije dočekane su s optimizmom u Beogradu.
„Ova vijest svjedoči o našoj posvećenosti sprovođenju ciljeva Reformske agende, iako je naš napredak donekle usporen zbog negativnih unutrašnjih događanja. Međutim, uvjeren sam da ćemo to brzo nadoknaditi i vratiti se na put ubrzanog razvoja i daljih reformi. To je naš apsolutni prioritet i ostajemo posvećeni tome. Jasno smo zacrtali naš evropski put i ostaćemo na njemu dok se ne ispune svi reformski ciljevi“, naglasio je prvi potpredsjednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali.
- Građani Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Crne Gore privremeno neće moći da dobiju imigrantske vize za SAD
Američki Stejt Department najavio je radikalne promjene u imigracijskoj politici. Počevši od 21. januara, Sjedinjene Američke Države će privremeno obustaviti izdavanje imigrantskih viza za građane 75 zemalja širom svijeta, uključujući pet od šest zemalja Zapadnog Balkana. Stejt Department ih je označio kao zemlje s visokom stopom korištenja javnih beneficija od strane svojih građana nakon preseljenja u Sjedinjene Američke Države.
Odluka se ne odnosi na neimigrantske vize (kao što su turističke, studentske ili privremene radne vize). Kratkoročna putovanja ostaju dostupna po uobičajenom postupku.
Spisak zemalja čiji građani trenutno neće moći dobiti imigrantske vize uključuje Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru. Srbija je jedina zemlja u regiji koja nije podložna ograničenjima.
Odluka Stejt Departmenta dio je šire strategije administracije predsjednika Trampa usmjerene na jačanje kontrole nad „javnim teretom“. Ministarstvo objašnjava da su ograničenja uvedena za zemlje čiji građani imaju visok rizik od zavisnosti o javnoj socijalnoj pomoći ili drugim beneficijama nakon dolaska u Sjedinjene Američke Države. „Sprovodimo potpunu reviziju politika i procedura kako bismo osigurali da imigranti iz zemalja visokog rizika ne postanu teret za američke poreske obveznike“, navodi se u službenom saopštenju.
Američke ambasade u zemljama koje podliježu ograničenjima mogu da nastave da primaju zahtjeve i obavljaju intervjue, ali imigrantske vize neće biti izdavane nakon 21. januara dok je naredba na snazi.
Za zemlje Zapadnog Balkana, ova odluka došla je kao neočekivani diplomatski signal. Budući da su Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija članice NATO-a, njihovo uključivanje na listu zajedno s državama koje se smatraju „nestabilnim“ izazvalo je zabrinutost među lokalnim vlastima. S druge strane, isključenje Srbije se tumači kao specifičan geopolitički potez Vašingtona u trenutnom političkom kontekstu.
Trajanje „pauze“ u izdavanju imigrantskih viza još nije određeno – zavisiće od toga koliko brzo Stejt Department završi pregled protokola za provjeru imigranata.
- Albanija će se pridružiti PURL inicijativi
Ministrarka za Evropu i vanjske poslove Albanije, Eliza Spiropali, boravila je 15. i 16. januara u radnoj posjeti Ukrajini. Glavni ishod putovanja bila je objava namjere Albanije da se pridruži programu PURL (Prioritized Ukraine Requirements List – Lista prioritetnih zahtjeva Ukrajine) 2026. godine. Ova inicijativa, koju su pokrenule Sjedinjene Američke Države i NATO, omogućiće Albaniji da direktno finansira nabavku oružja i opreme proizvedene u SAD-u za potrebe ukrajinske vojske.
Tokom razgovora s ministrom vanjskih poslova Andrijem Sibihom, strane su razgovarale o situaciji na bojnom polju, stanju energetskog sistema nakon ruskih udara i mehanizmima za prisiljavanje Moskve na mir kroz povećani pritisak. Strane su takođe razgovarale o saradnji u suprotstavljanju hibridnim prijetnjama i ruskim informacionim operacijama na Zapadnom Balkanu.
Sibiha je napomenuo da je Albanija ključni partner Ukrajine u regiji i aktivni učesnik u formatu „Ukrajina – Jugoistočna Evropa“.
Ekonomska dimenzija posjete predstavljena je sastankom s potpredsjednikom vlade Tarasom Kačkom. Ključna tema bila je produbljivanje trgovinskih i ekonomskih odnosa, posebno razrada bilateralnog Sporazuma o slobodnoj trgovini.
Stranke su posebnu pažnju posvetile podršci energetskom sektoru Ukrajine i koordinaciji djelovanja u okviru procesa evropskih integracija.
- Lokalni izbori u Sjevernoj Makedoniji završeni trijumfom vladajuće stranke
U Sjevernoj Makedoniji je 11. januara održano glasanje na izborima za gradonačelnike u općinama Gostivar, Vrapčište, Mavrovo i Rostuše, kao i Centar Župa.
Ponovljeni lokalni izbori u ove četiri opštine održani su nakon što u prvom krugu lokalnih izbora 19. oktobra nije dostignut minimalni prag izlaznosti birača, odnosno jedna trećina registrovanih birača.
Prema preliminarnim rezultatima Državne izborne komisije (DIK), Nacionalni savez za integraciju je pobjednik u opštinama Gostivar i Vrapčište, koalicija „Vaša Makedonija“ koju predvodi VMRO-DPMNE u Mavrovu i Rostuše, a Demokratska partija Turaka Makedonije u opštini Centar Župa.
Dakle, prema ukupnim rezultatima lokalnih izbora, predstavnici vladajuće stranke VMRO-DPMNE će voditi 56 opština u zemlji, dok će opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije voditi samo šest.
Komentarišući rezultate izbora, lider VMRO-DPMNE-a i premijer Hristijan Mickoski nazvao ih je „jasnom političkom presudom“ građana. Naglasio je da je ovakva raspodjela moći logična posljedica gubitka povjerenja u SDSM i njegovo sadašnje rukovodstvo na čelu s Venkom Filipčeom. Prema Mickoskom, stranka koja na nacionalnom nivou okuplja samo oko 140.000 glasova više nema kredibilitet da govori u ime većine ili da se smatra snažnom opozicijom.
Izvještava se da je izborni proces protekao mirno, a policija nije zabilježila značajna kršenja javnog reda na dan glasanja.
- Ministarstva unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije i Mađarske dogovorila su proširenje saradnje
Ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije, Panče Toškovski, boravio je u Mađarskoj od 14. do 16. januara, i tada održao sastanak sa svojim mađarskim kolegom, Šandorom Pinterom. Glavna tema razgovora bila je borba protiv ilegalnih migracija i krijumčarenja ljudi. Ministar Pinter je naglasio da Mađarska smatra Republiku Sjevernu Makedoniju strateškim partnerom koji doprinosi stabilnosti Zapadnog Balkana.
Tokom posjete potpisana je Deklaracija o saradnji između Centra za obuku Ministarstva unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije i Centra za policijsko obrazovanje i obuku Ministarstva unutrašnjih poslova Mađarske. Mađarski centar je pozvan da se pridruži Regionalnom udruženju centara za obuku i policijskih akademija jugoistočne Evrope, nedavno osnovanog na inicijativu Ministarstva unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije.
Ministar Toškovski je takođe održao sastanke sa direktorom Nacionalnog istražnog biroa i direktorom Nacionalne generalne direkcije za upravljanje katastrofama.
„Mađarska je dokazani prijatelj i partner Sjeverne Makedonije, a ova posjeta je još jedan korak ka jačanju saradnje, razmjeni iskustava i izgradnji partnerstava koja doprinose većoj sigurnosti, stabilnosti i evropskoj perspektivi“, naglasio je ministar Toškovski.
- Zagreb ukazuje Podgorici na važnost rješavanja pitanja restitucije
Rješavanje pitanja restitucije imovine hrvatskih porodica u Crnoj Gori važan je uslov za evropske integracije Podgorice. Ovo je izjavio ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, Gordan Grlić Radman, tokom svoje posjete Crnoj Gori.
Grlić Radman je posjetio susjednu državu povodom Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori, koji se obilježava 13. januara. Ovaj datum obilježava prenos moštiju Svetog Tripuna iz Carigrada u Kotor 809. godine, što je značajan događaj za hrvatsku zajednicu u regiji.
U fokusu pažnje hrvatskog ministra bila je sudbina imovine pedeset i jedne hrvatske porodice u području Mrčevca (opština Tivat). Uprkos činjenici da vlasnici posjeduju pozitivne sudske odluke svih instanci – od lokalnog suda u Kotoru do Upravnog suda Crne Gore – stvarna ponovna registracija zemljišta i objekata je dugo blokirana. Gordan Grlić Radman je naglasio da se ovo pitanje direktno tiče vladavine prava i Poglavlja 23 procesa pregovora o pristupanju EU, koje pokriva pravosuđe i temeljna prava. U kontekstu evropskih integracija, ovo poglavlje je ključno, jer pokazuje sposobnost države da zaštiti imovinska prava i provede sudske odluke.
Hrvatski ministar je izbjegao direktnu upotrebu termina „blokiranje“, ali je jasno stavio do znanja da zatvaranje pregovaračkih poglavlja direktno zavisi od toga kako država kandidat ispunjava utvrđene kriterijume. Naglasio je da iako Hrvatska podržava evropski put Crne Gore, Zagreb očekuje stvarni napredak u rješavanju otvorenih pitanja naslijeđenih nakon raspada bivše Jugoslavije.
Sa crnogorske strane, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović potvrdio je spremnost za dijalog. Napomenuo je da zemlja u potpunosti razumije svoje obaveze i prema Hrvatskoj i na svom putu ka EU. Prema njegovim riječima, Crna Gora nastoji da preduzme konkretne korake kako bi buduće generacije oslobodila političkog i pravnog tereta prošlosti.
Pored restitucije u Tivtu, između Zagreba i Podgorice ostaje niz drugih otvorenih pitanja. To uključuje, posebno, konačno utvrđivanje granice u području poluotoka Prevlaka, pitanje vlasništva nad školskim jedrenjakom „Jadran“, za koji Hrvatska smatra da ga je Crna Gora nezakonito prisvojila, te spor oko imena bazena u Kotoru, koji nosi ime vaterpoliste koji je tokom agresije na Dubrovnik služio kao stražar u logoru Morinj za hrvatske zarobljenike.
