Izvještaj o situaciji na Zapadnom Balkanu 16.12.2024 – CWBS

Izvještaj o situaciji na Zapadnom Balkanu 16.12.2024 – CWBS
  • Crna Gora zatvara tri poglavlja u pregovorima sa EU umjesto očekivana četiri

Crna Gora je 16. decembra po prvi put u sedam godina zatvorila tri pregovaračka poglavlja – poglavlja 7 (Intelektualna svojina), 10 (Informaciono društvo i mediji) i 20 (Preduzetništvo i industrijska politika) – na međuvladinoj konferenciji sa Evropskim unijom.

Susjedna Hrvatska blokirala je zatvaranje 31. poglavlja, o vanjskoj politici, bezbjednosti i odbrani, optužujući crnogorske vlasti za kršenje dobrosusjedskih odnosa.

Kako je saopšteno, Zagreb je prije mjesec dana Podgorici poslao nezvanični dokument (non-pejper) sa svim kontroverznim pitanjima između dvije države. Među njima su i pitanja vlasništva nad brodom Jadran, razgraničenja, kažnjavanja ratnih zločinaca koji su učestvovali u napadu na Dubrovnik, obeštećenja svih hrvatskih logoraša u Crnoj Gori tokom agresije na Hrvatsku, te traženja nestalih tokom rata.

Prema riječima hrvatskog ministra vanjskih poslova Gorana Grlića Radmana, potrebno je riješiti pitanja koja su važna ne samo za Hrvatsku, već i za cijelu EU. „Pitanje nestalih osoba u Domovinskom ratu, pitanje obeštećenja logoraša, to su teme koje se moraju ticati svih nas unutar Evropske unije, a samo Hrvatske”, rekao je Grlić Radman.

Predstavnici Crne Gore i EU odlučni su da uskoro riješe bilateralna pitanja.

Nakon Međuvladine konferencije, crnogorski premijer Milojko Spajić rekao je da očekuje da Crna Gora uskoro zatvori Poglavlje 31.

Komesarka EU za proširenje Marta Kos smatra da će dalji dijalog, „vođen u duhu dobrosusjedskih odnosa, omogućiti rješavanje tog bilateralnog pitanja i da će poglavlje 31 uskoro biti zatvoreno“.

  • Studentski protesti u Srbiji više od tri nedjelje

Studenti su prekinuli nastavu na preko 50 fakulteta u sklopu pet državnih univerziteta u Srbiji, kao i na nekim privatnim visokoškolskim ustanovama i fakultetima. Blokiraju akademske i administrativne zgrade.

Studentski skup je dio protestnog pokreta koji je počeo nakon urušavanja betonske nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici, kada je poginulo 15 ljudi. Prema riječima građana, razlog nesreće su mogle biti zloupotrebe i korupcija prilikom nedavne rekonstrukcije željezničke stanice.

Krajem novembra, tokom 15-minutnog ćutanja u čast poginulih u Novom Sadu, izvršen je huliganski napad na učesnike akcije, studente i profesore. Veza napadača sa vladajućom Srpskom naprednom strankom (SNS) izazvala je blokadu univerziteta.

Zahtjevi studenata su:

1. Objavljivanje dokumentacije o rekonstrukciji nadstrešnice u Novom Sadu.

2. Ukidanje optužnica protiv nezakonito zadržanih studenata koji su učestvovali u protestima.

3. Krivično gonjenje umiješanih u nasilje nad studentima.

4. Stroga kazna za umiješane u nasilje.

5. Povećanje finansiranja za visoko državno obrazovanje za 20 posto.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je 11. decembra da je u Srbiju, u protekle četiri godine, iz inostranstva ušlo oko 426 miliona eura za rušenje vlasti. „Devedeset devet odsto studenata nema nikakve veze s tim. Ali u to su uključeni gotovo svi lideri političkih partija, grupa za vršenje pritiska, pojedinačnih organizacija i udruženja“, rekao je on.

Vučić je u svom obraćanju najavio i objavljivanje dokumentacije o rekonstrukciji stanice, izrazivši nadu da će studentski protesti nakon toga prestati.

Nakon što je Vlada objavila dokumente, Vučić se ponovo obratio studentima i zamolio ih da se vrate u fakultetske sale, istakavši da su njihovi zahtjevi ispunjeni. Predsjednik je u svom obraćanju rekao da se sastao sa predstavnicima Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) i razgovarao o „hibridnim prijetnjama po zemlju“.

Međutim, blokada univerziteta i drugih javnih institucija se nastavlja. Učesnici negiraju da su svi njihovi zahtjevi ispunjeni. Konkretno, nisu kažnjeni napadači na studente, privedeni demonstranti nisu pušteni, a nisu objavljeni ni dokumenti o ugovorima sa kineskim rekonstruktorima željezničke stanice u Novom Sadu.

Najavljen je dalji nastavak protesta.

Ovo nije prvi talas protesta koji se održava u Srbiji u posljednjih nekoliko godina, za vrijeme Vučićeve vladavine. Međutim, sadašnji protest je čisto građanske prirode, bez aktivnog učešća opozicionih političkih snaga, ali sa brojnom apolitičnom studentskom omladinom.

Primjetno je da je dosadašnja taktika vlasti da zaustavi proteste neuspješna.

  • Vulin sa kineskim zvaničnicima razgovara o borbi protiv obojenih revolucija

Potpredsjednik Vlade Republike Srbije Aleksandar Vulin boravio je u zvaničnom posjetu Narodnoj Republici Kini. Potpredsjednik Vlade Srbije se tokom posjeta sastao sa sekretarom Centralne komisije za političko-pravna pitanja Centralnog komiteta Komunističke partije Kine i sa ministrom državne bezbjednosti i šefom Obavještajne i kontraobavještajne službe Narodne republike Kine.

Tokom oba sastanka, razgovarano je o bezbjednosnoj saradnji dvije zemlje, te razmjeni iskustava u borbi protiv obojenih revolucija.

Vulinova posjeta i razgovori o saradnji Beograda i Pekinga u „borbi protiv obojenih revolucija“ još jedan su dokaz želje srpskih vlasti da uspostave autokratski režim i da „zacementiraju“ na vlasti sadašnjeg lidera zemlje Aleksandra Vučića.

  • Amnesty International optužuje srpske obavještajne agencije da špijuniraju aktiviste

Prema nevladinoj organizaciji Amnesti internešenel, srpska policija i obavještajne službe koriste špijunski softver da nezakonito ciljaju novinare, aktiviste za zaštitu životne sredine i druge pojedince.

Autori dokumenta tvrde da se mobilni forenzički softver izraelske kompanije Cellebrit koristi za izvlačenje podataka sa mobilnih uređaja koji pripadaju novinarima i aktivistima. Takođe, otkriva kako su srpska policija i Bezbjednosno-informativna agencija (BIA) koristile prilagođeni Android špijunski sistem, NoviSpy, da prikriveno zaraze uređaje pojedinaca tokom perioda pritvora ili policijskih razgovora.

Bezbjednosno-informativna agencija odbacila je kao apsurdne navode iz izvještaja Amnesti internešenela da su srpske vlasti koristile softver za nezakonito špijuniranje aktivista i novinara, ističući da ona funkcioniše isključivo u skladu sa zakonima Republike Srbije.

Ako istraga Amnesty Internationala ipak sadrži istinite podatke, to znači da je „cementiranje“ Vučićeve vlasti nedemokratskim, totalitarnim metodama već počelo.

  • Kosovo će sa Turskom osnovati svoju prvu fabriku municije

Vlada Kosova potpisala je sporazum sa Turskom korporacijom za mehaničku i hemijsku industriju (Makine ve Kimya Endüstrisi, MKE) o osnivanju fabrike za proizvodnju municije na Kosovu.

„Upravo smo potpisali ugovor sa turskom državnom firmom Makine ve Kimya Endüstrisi (MKE), postavljajući temelje naše odbrambene industrije“.

MKE je posvećena puštanju u rad fabrike municije za proizvodnju municije različitih kalibara po NATO standardima.

„Osim toga, ugovor uključuje i obuku osoblja, održavanje na određeno vrijeme, kao i opremu za kontrolu kvaliteta i sisteme kalibracije. Kada proizvodnja počne, fabrika će raditi kao državno preduzeće i 100% lokalni brend”, napisao je kosovski premijer Albin Kurti na Fejsbuku.

Ovaj potez je još jedan korak Prištine ka razvoju sopstvenih oružanih snaga. Uprkos nedostatku podrške Zapada za transformaciju Kosovskih bezbjednosnih snaga u punopravnu vojsku, ovo pitanje ostaje na vrhu dnevnog reda na Kosovu.

  • Bivši čelnici vlade Sjeverne Makedonije osumnjičeni za finansijsku prijevaru

Osam bivših visokih zvaničnika u Sjevernoj Makedoniji, uključujući bivše vladine zvaničnike, pod istragom su zbog navodne finansijske prijevare u nabavci za „Državnu lutriju”.

Medijski izvještaji pokazuju da su pod istragom Dimitar Kovačevski, koji je bio premijer iz Socijaldemokratskog saveza Makedonije 2022-2024, i njegov zamjenik Artan Grubi (Albanska manjinska stranka Demokratska unija za integraciju, DUI).

Policija je proteklih dana pretražila devet različitih lokacija, uključujući i stan Artana Grubija. Dok je Grubi bio visoki državni funkcioner, direktor Državne lutrije bio je Prparim Bajrami, za kojeg se vjeruje da je bio blizak bivšem potpredsjedniku Vlade. Pretresena je i kuća bivšeg direktora Državne lutrije.

Grubi i Bajrami optuženi su za pronevjeru, a četvorica optužena za zloupotrebu službenog položaja.

U istrazi su pruženi dokazi da su optuženi 2023. godine oštetili budžet državne kompanije za 501 milion makedonskih denara (8,2 miliona evra).

Tužilaštvo je odobrilo hapšenje dvojice osumnjičenih. Prema pisanju medija, radi se o Grubiju i Bajramiju.

Prema dostupnim informacijama, bivši direktor lutrije je već duže vrijeme u inostranstvu, a potpredsjednik Vlade Artan Grubi nedavno je otišao iz Sjeverne Makedonije na Kosovo, rekao je premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski.

Sjeverna Makedonija je pokrenula istragu protiv bivšeg zamjenika premijera Grubija nakon što je američki State Department otkrio da je umiješan u još jedan slučaj korupcije i uveo sankcije. Osim toga, u iščekivanju početka pregovora o pristupanju EU, Skoplje pokušava pokazati svoju borbu protiv korupcije. Međutim, politički posmatrači takođe skreću pažnju na moguću političku motivaciju slučajeva. Borba protiv političkih protivnika uz pomoć slučajeva korupcije je dobro poznata tehnika koja se koristi u regionu.

  • U Crnoj Gori uhapšeni bivši ministri poljoprivrede

Uprava specijalne policije Crne Gore uhapsila je 13. decembra bivšeg ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja i bivšeg savjetnika predsjednika Petra Ivanovića, bivšeg ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutina Simovića, bivšeg državnog sekretara istog ministarstva Nemanju Katnića i bivše načelnice Službe za finansije, računovodstvo i javne nabavke Vukice Perović.

Protiv bivšeg ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Budimira Mugoše pokrenut je krivični postupak zbog sumnje za zloupotrebu službenog položaja.

Predmet krivičnog postupka je, kako je saopšteno iz Tužilaštva, dodjela sredstava pojedinim javnim organizacijama u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, čime je država pretrpjela gubitke u ukupnom iznosu od više od 300.000 eura.

Ivanović je optužen i za još jedan slučaj zloupotrebe službenog položaja, saopšteno je iz Okružnog državnog tužilaštva.

Ivanović je bio ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja od 2012. do 2016. godine, Budimir Mugoša – nekoliko mjeseci 2016. godine. Simović je bio na čelu ministarstva od 2016. do 2020. godine.

Katnić je bio državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja 2013-2017.

Za Crnu Goru, kao i za sve zemlje Zapadnog Balkana, korupcija je problem broj 1, pa bi zatočenje najviših korumpiranih zvaničnika trebalo da doprinese demokratskim transformacijama i uspostavljanju vladavine prava. Međutim, činjenica da je optuženi pripadao timovima prethodne vlasti može ukazivati ​​i na moguću upotrebu antikorupcijskih procesa kao metoda borbe protiv političkih protivnika.