- Zoran Milanović položio zakletvu kao predsjednik Hrvatske
Zoran Milanović je 18. februara položio zakletvu za svoj drugi petogodišnji mandat predsjednika Republike Hrvatske.
Drugi mandat Milanoviću je omogućila njegova sigurna pobjeda na izborima u januaru 2025. godine, kada je osvojio oko 75 posto glasova, pobijedivši Dragana Primorca iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Milanovića je podržala Socijaldemokratska partija lijevog centra (SDP), glavna opoziciona stranka u zemlji.
Nakon polaganja zakletve, predsjednik Milanović je u inauguracionom govoru pozvao na očuvanje mira i bezbjednosti građana, kao osnovni zadatak državnih institucija, rekavši da teška vremena nisu pala na pleća najslabijih. Milanović je istakao i da „samo i isključivo mi brinemo o svojoj zemlji“ i da ne treba da se zanosimo iluzijama da će se neko sa strane pobrinuti za nas kada su teška vremena.
Govoreći o globalnoj krizi, rekao je: „Na nama je da razvijemo nacionalnu politiku koja će najbolje služiti našim interesima u ovom novom svijetu, ovoj novoj paradigmi; mir, bezbjednost i dostojanstvo hrvatskog naroda ne mogu i neće biti žrtvovani nečijim privatnim ambicijama ili namještanjima.” Predsjednik Milanović je u svom nastupnom obraćanju takođe naglasio da Hrvatska vojska mora biti sposobna da zaustavi napade na suverenitet i teritorijalni integritet, te da ispuni sve preuzete obaveze.
Među gostima na svečanosti bila su tri bivša predsjednika, četiri potpredsjednika Sabora, zapovjednici Oružanih snaga na čelu sa načelnikom Generalštaba, načelnici bezbjednosno-obavještajnih službi, predstavnici vjerskih zajednica, čelnici političkih stranaka koje su podržavale predsjednika Milanovića u predizbornoj kampanji i ratni generali Domovinskog rata.
Nijedan predstavnik vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) nije prisustvovao ceremoniji. Iako su premijer i predsjednik parlamenta dobili zvanične pozive, nisu došli na ceremoniju.
HDZ-ov bojkot inauguracije dokaz je duboke političke podjele u zemlji. Predsjednik je u prvom mandatu imao napete odnose s premijerom Andrejem Plenkovićem, čelnikom HDZ-a. Konkretno, Milanović je više puta kritikova hrvatsku vladu zbog njenog stava o vojnoj pomoći Kijevu i blokirao učešće hrvatskog vojnog osoblja u programima EU i NATO-a za podršku Ukrajini.
- SAD bi mogle da smanje svoje prisustvo na Kosovu – BILD
Prema BILD-u, Zapadne bezbjednosne službe i političari strahuju da bi američko-ruski pregovori mogli okončati prisustvo američkih trupa u većem dijelu Evrope.
Prema članku BILD-a (od 19. februara), povlačenje američkih trupa sa Kosova je moguće, a Italija se već, navodno, priprema za ovaj scenario.
Trenutno je na Kosovu raspoređeno više od 4.600 vojnika KFOR-a iz 28 zemalja. Najviše ih je iz Italije, slijede SAD, Mađarska i Turska.
Uprkos pisanjima BILD-a, Pentagon je hladno reagovao na zahtjev regionalnih medija, ne potvrđujući, niti negirajući moguće povlačenje trupa sa Kosova. „Danas nemamo novih informacija o raspoređivanju američkih trupa u Evropi“, saopštilo je američko Ministarstvo odbrane.
Usred alarmantnih izvještaja, zamjenik komandanta Savezničkih snaga za reagovanje NATO-a (ARF) i Korpusa za brzo raspoređivanje – Italija (NRDC-ITA), general-major Eldon Milar posjetio je Kosovo.
Milar je posjetio ključne lokacije KFOR-a: štab KFOR-a u Prištini, Kamp Film City, Regionalnu komandu Zapad (Kamp „Villaggio Italia”), Multinacionalnu specijalizovanu jedinicu (KFOR-MSU), te most na rijeci Ibar u Mitrovici, i Regionalnu komandu Istok (Kamp Bondstil).
Tokom posjete, komandant KFOR-a, general-major Enriko Barduani, iznio je svoje stavove i ocjene o aktuelnoj bezbjednosnoj situaciji na Kosovu i regionu uopšte, dok je general-major Millar govorio o sposobnostima ARF-a i operativnoj spremnosti ove formacije.
„Posjeta je naglasila kontinuiranu posvećenost NATO snaga održavanju bezbjednosti i stabilnosti na Kosovu“, saopštili su iz KFOR-a.
- Srbija usvojila „Narodnu deklaraciju o Vojvodini“
„Narodna deklaracija o Vojvodini“ potpisana je na mitingu povodom obilježavanja Dana državnosti Srbije u Sremskoj Mitrovici u AP Vojvodini. Očekuje se da će taj dokument u budućnosti usvojiti i parlament.
Prema Deklaraciji, „Vojvodina je izraz evropskih vrednosti, zajednica svih građana koji žive na teritoriji Autonomne Pokrajine, baš kao što je neodvojivi dio nacionalnog, političkog, ustavnog i kulturnog identiteta suvremene Srbije… Kao što nema Srbije bez Vojvodine, tako Vojvodina ne može postojati van Srbije“.
Početak masovnih protesta podstakao je predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i njegove saradnike da govore o „suprotstavljanju vojvođanskom separatizmu“. „Pristalice vojvođanskog separatizma žele dalji raspad Srbije“, rekao je Vučić na mitingu u Sremskoj Mitrovici 15. februara, istog dana kada su organizovani najveći studentski protesti u Kragujevcu. Slične poruke predsjednik Srbije uputio je i tokom nedavne posjete drugim regionima.
Temu „separatizma u Vojvodini” Beograd je ponovo oživio, iako nema naznaka značajnije podrške separatizmu među lokalnim stanovništvom Vojvodine. Ni na jednom nivou vlasti u Srbiji nema političkih nivelira koji bi se zalagali za veći stepen autonomije Vojvodine, a status pokrajine se uopšte nije pominjao tokom protesta.
Komentarišući narativ Vučićeve vlade o Vojvodini, Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam u Novom Sadu, rekao je za portal Evropski Zapadni Balkan da je „neisprovocirani lov na separatiste u Vojvodini i usvajanje Vojvođanske deklaracije na mitingu u Sremskoj Mitrovici poznati metod Miloševićeve ere – stvaranje lažnog problema koji odvlači pažnju sa pravog problema“. Prema njegovom mišljenju, s jedne strane, Deklaracija ima za cilj da skrene pažnju sa studentskih protesta na izmišljenu prijetnju od vojvođanskog separatizma, a sa druge da sije razdor među samim studentima.
- Srbija i Rusija jačaju saradnju
Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić boravio je u posjeti Moskvi.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je nakon sastanka sa srpskim kolegom rekao da je „zadovoljan rezultatima pregovora“ i da se „saradnja Srbije i Rusije nastavlja u svim ključnim oblastima“.
Jedna od glavnih tema razgovora dvojice ministara bila je energetska saradnja.
Lavrov je rekao da su se Rusija i Srbija dogovorile da nastave saradnju kako bi se izbjegla šteta od američkih sankcija NIS-u („Naftna industrija Srbije“), koji je najvećim dijelom u vlasništvu ruskih kompanija.
Razgovarano je i o temi snabdijevanja gasom. Kao što je poznato, Rusija osigurava 85 odsto potreba srpske privrede za ovim energentom, ali uskoro ističe sadašnji ugovor o snabdijevanju Srbije ruskim prirodnim gasom.
Govoreći o saradnji Beograda i Moskve, ministar Đurić je istakao da je Srbija na evropskom putu, ali da neće „zaboraviti ni zanemariti svoje tradicionalno prijateljstvo” i da će nastaviti da razvija konstruktivne odnose sa Ruskom Federacijom i drugim članicama međunarodne zajednice.
Đurić je podsjetio da je Srbija jedina evropska zemlja koja nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji. „Predsjednik Vučić je ponovio naš stav da to nećemo raditi, nastavićemo da se ponašamo principijelno i u skladu sa istorijskim karakterom naših odnosa“, naglasio je on.
Na sastanku sa zamjenikom predsjednika Savjeta Federacije Savezne skupštine Ruske Federacije, Konstantinom Kosačovim, ministar Đurić je najavio da će predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić u maju ove godine posjetiti proslavu Dana pobjede u Moskvi. To je još jedan dokaz da Srbija poštuje, cijeni i ne zaboravlja cijenu koju su sovjetski i ruski narod platili za slobodu, ne samo svoje zemlje, već i Srbije i Evrope, dodao je on.
Gotovo istovremeno sa ministrom spoljnih poslova Srbije, Moskvu je posjetio i potpredsjednik Vlade Aleksandar Vulin, koji se sastao sa sekretarom Savjeta bezbjednosti RF, Sergejem Šojguom.
„Potvrđeno je kategorično odbijanje stranog miješanja u unutrašnje stvari suverenih država. Ruska strana je izrazila spremnost da nastavi da podržava bratski narod Srbije u održavanju stabilnosti. Strane su se složile da intenziviraju međuresorni dijalog kako bi se suprotstavili „obojenoj revoluciji“, saopštila je Vlada Srbije. Vulin i Šojgu dogovorili su se i da nastave kontakte preko Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije u interesu jačanja tradicionalnih prijateljskih veza Srbije i Rusije, kao i naroda dviju država, navodi se u saopćenju.
- Srbija otvara ambasadu u Letoniji
Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić boravila je 18. februara u zvaničnom posjetu Letoniji, gdje se sastala sa predsjednikom te zemlje i predsjednikom Sejma (skupštine).
Glavna vijest posjeta bila je potvrda otvaranja ambasade Srbije u Rigi — diplomatskog centra zemlje u čitavom baltičkom regionu.
Podrška Letonije je, smatra Brnabić, važna za Srbiju na njenom putu ka Evropskoj uniji. „Strateški prioritet Srbije je punopravno članstvo u EU. Imamo ambiciozan cilj – završiti sve neophodne reforme do kraja 2026. godine”, rekla je ona.
Posjet Ane Brnabić Rigi i njene proevropske izjave, uprkos intenziviranim kontaktima između članova srpske vlade i visokih ruskih zvaničnika, još su jedna ilustracija viševektorske politike aktuelnih srpskih vlasti.
- Suđenje Dodiku
Tužilaštvo BiH traži maksimalnu kaznu od pet godina zatvora i 10 godina zabrane obavljanja javnih ili političkih funkcija za predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i bivšeg vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića.
Dodik i Lukić su optuženi da su prekršili odluku visokog predstavnika Kristijana Šmita iz jula 2023. godine kojom je zabranjeno stupanje na snagu Zakona Narodne skupštine BiH o neprimjenjivanju presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Uprkos tome, Dodik je potpisao uredbu, a Lukić je objavio u Službenom glasniku.
Presuda bi mogla biti prekretnica za političku situaciju u Bosni i Hercegovini. Ako Dodik bude osuđen, izgubiće mogućnost obavljanja javne funkcije, a samim tim će se lider bosanskih Srba, koji uživa apsolutno povjerenje Beograda i samog predsjednika Aleksandra Vučića, i zvanično naći van političkog procesa u BiH.
Uoči konačne odluke suda, koja će biti objavljena za nekoliko dana, rukovodstvo Republike Srpske upozorilo je na moguće „radikalne odluke” u slučaju osuđujuće presude. „Narodna skupština RS, Vlada RS-a i sve institucije RS-a postupiće tako da donesu radikalne odluke kao odgovor na svaku presudu Suda BiH”, navodi se u saopštenju. Odlučeno je da Narodna skupština RS bude u stalnom zasjedanju, a Vlada RS će na sjednici hitno ocijeniti političko-bezbjednosnu situaciju.
