- Smrtonosni požar u noćnom klubu u Sjevernoj Makedoniji odnio 59 života
U požaru u noćnom klubu Puls, u gradu Kočani na istoku Sjeverne Makedonije, u noći 16. marta tragično je stradalo 59 ljudi, uglavnom mladih. 197 je povrijeđeno, s opekotinama.
Požar je izbio oko 2.30 sati, a pretpostavlja se da je do požara došlo usljed varnica koje su izbijale iz opreme za rasvjetu na bini. Veliki broj žrtava objašnjava se činjenicom da prostorije kluba nisu bile pogodne za održavanje masovnih događaja; osim toga, u objektu nije bilo dovoljno aparata za gašenje požara.
Istraga je u toku.
Sjeverna Makedonija proglasila je sedam dana žalosti. I nekoliko susjednih zemalja proglasilo je dan žalosti.
Više od 100 žrtava prebačeno je u bolnice u inostranstvu – u Srbiji, Bugarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Grčkoj, Italiji, Austriji, Belgiji, Litvaniji, Turskoj, Švedskoj, Mađarskoj i Poljskoj.
Sjeverna Makedonija je aktivirala mehanizam civilne zaštite Evropske unije kako bi olakšala koordinaciju pomoći država članica.
Hiljade makedonskih studenata i učenika, kao i običnih građana, okupilo se 18. marta u Skoplju, i drugim gradovima širom zemlje, da odaju počast žrtvama. Tokom skupova, ljudi su, takođe, izrazili protest protiv ubilačke korupcije, tražeći odgovornost.
U Kočanima je skup prerastao u nerede. Demonstranti su u potpunosti demolirali kafe Klasik, koji ima istog vlasnika kao i klub Puls, i opljačkali njegovu imovinu.
Trenutno je pod istragom 20 osoba, uključujući visoke zvaničnike. Nekoliko osumnjičenih je privedeno. „Neće biti milosti, bez obzira kojoj nacionalnosti ili političkoj stranci neko pripadao. Ono što se dogodilo je više od zločina, to je masovno ubistvo koje je neko dozvolio da se dogodi zbog novca, mita i korupcije“, rekao je premijer Sjeverne Makedonije Kristijan Mickoski.
- Da li je protiv demonstranata u Beogradu korišćen „zvučni top“?
Najveći politički miting u istoriji Srbije održan je 15. marta. Organizacija Arhiv javnih skupova procjenjuje da se skupu u Beogradu okupilo između 275.000 i 325.000 ljudi.
Akciju su organizovali studenti koji već nekoliko mjeseci blokiraju fakultete i održavaju masovne skupove, tražeći političku i pravnu odgovornost za smrt 15 ljudi na novosadskoj željezničkoj stanici na kojoj se, 1. novembra prošle godine, srušila nadstrešnica.
Uoči skupa 15. marta, srpske vlasti su upozoravale na planove demonstranata da zauzmu državne institucije i na moguće nasilne akcije, ali se to nikada nije dogodilo.
„Srbija je pobijedila, uspjeli smo da sačuvamo mir“, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u govoru, kasno 15. marta.
Međutim, demonstranti i opozicija optužili su vlasti da koriste zabranjenu opremu – zvučni top – protiv demonstranata.
Brojni snimci postavljeni na društvenim mrežama pokazuju kako aktivisti minutom ćutanja prvo odaju počast žrtvama tragedije u Novom Sadu. Potom su viđeni demonstranti kako se naglo razilaze, bez očiglednog razloga.
„Prema svjedočenjima, prisutni su osjetili snažan zvučni udar prije nego što su se suočili sa talasom vreline ili vjetra“, navodi se u saopštenju nekoliko srpskih organizacija civilnog društva (NVO).
Predsjednik Srbije, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo odbrane i Bezbjednosno-informativna agencija (BIA) odmah su demantovali optužbe za upotrebu zvučnih topova protiv demonstranata. Međutim, opozicioni lideri su prezentovali fotografije na kojima su vozila opremljena zvučnim topovima primjećena ispred zgrade Predsjedništva 15. marta. Nakon toga, srpska policija je priznala da ima moćne akustične uređaje u službi Ministarstva unutrašnjih poslova, i predstavila ih je novinarima. Policija je insistirala da „zvučni topovi“ nikada nisu korišteni kao sredstvo protiv nereda, već da su planirani da se koriste za emitovanje poruka demonstrantima.
U svemu tome, Skupština Srbije je 19. marta potvrdila ostavku premijera Miloša Vučevića. Tako je počelo odbrojavanje od 30 dana za imenovanje nove vlade.
Ukoliko se nova vlada ne usvoji u roku od 30 dana, biće održani novi parlamentarni izbori. Prijevremeni izbori se sada smatraju najvjerovatnijim razvojem događaja.
- Republika Srpska provizorno usvaja novi ustav
Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila je 13. marta uveče nacrt novog Ustava RS.
Osnovne odredbe definišu Republiku Srpsku kao suveren, ujedinjen i nedjeljiv ustavni entitet, afirmiran voljom naroda i Opštim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski mirovni sporazum). Republika Srpska se definiše kao država srpskog naroda i svih naroda i građana koji u njoj žive.
Ukida se jedinstveno državljanstvo Bosne i Hercegovine, a navodi se samo državljanstvo entiteta BiH – Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine.
Novim Ustavom biće predviđeno stvaranje Vojske Republike Srpske, ukidanje Vijeća naroda Republike Srpske i mjesta potpredsjednika RS.
U Nacrtu se navodi da Republika Srpska ima pravo na samoopredjeljenje i da se može udruživati u državne zajednice federalne ili konfederalne strukture sa susjednim i drugim državama – ili grupama država.
Predviđeno je da se zakoni koje usvoji Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine primjenjuju na teritoriji Republike Srpske tek nakon što ih usvoji Narodna skupština Republike Srpske.
Nacrtom novog Ustava određeno je da će o primjeni zakona i akata organa vlasti BiH na teritoriji Republike Srpske odlučivati Ustavni sud Republike Srpske (ne Bosne i Hercegovine).
Pedeset poslanika vladajuće koalicije od 58 prisutnih na sjednici glasalo je za usvajanje nacrta novog Ustava RS.
Okvirno usvojeni nacrt Ustava Republike Srpske biće stavljen na javnu raspravu u trajanju od 30 dana, a u roku od šest mjeseci naknadno će se glasati o novom Ustavu.
Za konačno usvajanje novog Ustava potrebna je dvotrećinska većina (56 poslanika), dok je u vladajućoj koaliciji samo 53.
Ukoliko se u konačnici usvoji novi ustav Republike Srpske, to će značiti jasan kurs za RS da stekne mnogo veću, pa čak i potpunu nezavisnost.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit ne dijeli mišljenje da Milorad Dodik „blefira”. Po njegovom mišljenju, riječ je o „dugo planiranim pripremama za nezavisnost” RS.
„Ne, ovo nije blef, ovo je ipak pokušaj da se mirnim putem iscrtaju nove granice“, rekao je Šmit u intervjuu za austrijske medije.
- Kosovo, Albanija i Hrvatska potpisale memorandum o vojnom savezu
Dokument su 19. marta u Tirani potpisali ministar odbrane Albanije Piro Vengu, njegov kosovski kolega Ejup Maćedonci i načelnik odbrane Hrvatske Ivan Anušić.
Memorandum ima za cilj promovisanje saradnje u izgradnji odbrambenih kapaciteta i odbrambene industrije, povećanje interoperabilnosti kroz obuku, suzbijanje hibridnih prijetnji i jačanje strateške otpornosti, kao i pružanje pune podrške evroatlantskoj i regionalnoj odbrambenoj integraciji Kosova.
Kako je navedeno, Memorandum je prvi takav sporazum potpisan u regionu.
„Imamo zajedničku procjenu prijetnji u krhkom bezbjednosnom okruženju. U tom kontekstu, naša posvećenost razvoju naših odbrambenih sposobnosti je jača nego ikad“, naglasio je ministar Vengu.
Ministar Maćedonci je istakao da „svrha ove saradnje nije da se ugrožava bilo koga, već je poruka onima koji namjeravaju da ugroze region“. „Pokazujemo im da smo zajedno i da nećemo dozvoliti nikome da destabilizuje region. Ovaj sporazum je deklaracija, to je poruka svakoj zemlji, koja ima za cilj destabilizaciju, da smo zajedno“, rekao je on.
Hrvatski ministar je naglasio da je cilj jačanje regionalne stabilnosti i unaprijeđenje interoperabilnosti između oružanih snaga tri zemlje, uključujući zajedničke vježbe i razmjenu vojnih iskustava.
Anušić je napomenuo da bi Bugarska u budućnosti mogla pristupiti ovom trilateralnom vojnom savezu.
Komentarišući sporazume Zagreba, Tirane i Prištine, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je potpisivanje trilateralnog memoranduma kršenje „takozvanog subregionalnog sporazuma o kontroli naoružanja iz 1996. godine“, a optužio Albaniju, Hrvatsku i „takozvano Kosovo“ da su „počele trku u naoružanju u regionu“. Međutim, regionalni analitičari ističu da je sporazum iz 1996. godine, koji pominje predsjednik Srbije, dokument koji, zapravo, samo navodi vrste i količine naoružanja koje su tada mogle imati Savezna Republika Jugoslavija, BiH i Hrvatska, pa se optužbe Beograda čine neosnovanim.
