- Tirana domaćin samita Evropske političke zajednice
Lideri iz cijelog kontinenta okupili su se u Tirani 16. maja na šestom samitu Evropske političke zajednice (EPZ). Sastanak, pod temom „Nova Evropa u novom svijetu: jedinstvo – saradnja – zajednička akcija“, okupio je šefove država i vlada iz 47 evropskih zemalja, uključujući Zapadni Balkan i Ukrajinu, kao i šefove evropskih institucija. EU je predstavljao predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, koji je kopredsjedavao samitom zajedno s albanskim premijerom Edijem Ramom.
Plenarna sjednica i okrugli stolovi bili su posvećeni migracijama, pitanjima mladih, demokratskoj održivosti i ekonomskoj sigurnosti, ali glavna tema ticala se izazova za evropsku sigurnost, prvenstveno ruskog agresijskog rata protiv Ukrajine i potrebe za jačanjem evropskih odbrambenih sposobnosti.
„Evropa mora uspjeti da donese pravedan i trajan mir u Ukrajinu. Međunarodno pravo mora prevladati. I znamo, dragi Volodimire (Zelenski), da je vaša bezbjednost i naša bezbjednost. Evropa, takođe, mora više ulagati u vlastitu odbranu, jer smo naučili da je mir bez odbrane iluzija“, naglasio je Košta u svom uvodnom govoru.
Albanski premijer odabrao je filozofskiji ton, podsjećajući na nedavnu istoriju Zapadnog Balkana kao lekciju o vrijednosti mira. „Neprijatelji mira ne bi nas trebali uvlačiti u veličanje oružja. Ovdje na Balkanu preživjeli smo rat, bombe, teritorijalne sukobe, razaranja i nemire. To se dogodilo za naših života, a ne u nekoj dalekoj crno-bijeloj dokumentovanoj arhivi. I naučili smo da mir nema konkurenciju. Možda je zato nada u tu drugu Evropu ovdje najveća“, naglasio je Rama.
Albanski mediji su samit nazvali simboličnim sastankom koji je pokazao kontinentalno jedinstvo suočeno s geopolitičkom nestabilnošću, napominjući da je samit prenio poruku strateške solidarnosti protiv ruske agresije i erozije demokratskih normi.
Samit, koji se održao samo sedmicu nakon parlamentarnih izbora u Albaniji, takođe je ponudio priliku novoj/staroj vladi koju predvodi Socijalistička partija Edija Rame da dokaže EU svoju posvećenost evropskom putu i poziciju svoje zemlje kao lidera u evropskim integracijama.
- Novoizabrani parlament Kosova ne može započeti s radom
Novoizabrani parlament na Kosovu već više od mjesec dana bori se da počne s radom zbog nemogućnosti da se izabere predsjednik parlamenta. Parlamentarni izbori na Kosovu održani su u februaru.
Skoro 20 puta, zastupnici su se okupljali na konstitutivnim sjednicama, ali bez rezultata. Posljednji pokušaj izbora predsjednika parlamenta ponovo je propao 21. maja.
Pokret Samoopredjeljenje vršioca dužnosti premijera Albina Kurtija, koji je osvojio najviše glasova na februarskim izborima, insistira da vršiteljica dužnosti ministrice pravde Aljbuljena Hadžiju treba da preuzme mjesto predsjedavajuće. Opozicione stranke blokiraju njen izbor. Nakon 18 neuspješnih pokušaja izbora kandidata iz pokreta Samoopredjeljenje, lideri opozicionih stranaka pozivaju Kurtija da predloži nekoga ko može osvojiti većinu, dok lider Samoopredjeljenja i dalje prkosi.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izrazila je zabrinutost zbog kašnjenja u uspostavljanju novih institucija nakon februarskih izbora. Naglasila je da građani Kosova plaćaju za ovaj politički zastoj, jer još uvijek ne postoji funkcionalan parlament koji bi mogao ratificirati međunarodne sporazume i usvojiti zakone potrebne za razvoj zemlje.
„Slobodni i demokratski izbori održani su na Kosovu u februaru ove godine, a nakon nekog vremena rezultati izbora su odobreni. Dana 15. aprila održana je prva sjednica parlamenta, koja je označila prve pokušaje početka rada i formiranja vlade. Mjesec dana kasnije, nažalost, još uvijek se ne vidi bilo kakav uspjeh. …Kao predsjednica, zabrinuta sam zbog ovih kašnjenja, jer teret ovih kašnjenja snose građani Kosova“, naglasila je Osmani.
Predsjednica je upozorila da bi produžena blokada parlamenta mogla imati teške posljedice za zemlju, uključujući kašnjenje u isplatama od 900 miliona eura od EU, usporavanje procesa sticanja članstva u međunarodnim organizacijama i smanjenje povjerenja javnosti.
- Šef Alijanse za Albance napušta vladajuću koaliciju Sjeverne Makedonije
Ministar zdravstva Sjeverne Makedonije i šef Alijanse za Albance, Arben Taravari, neočekivano je podnio ostavku 15. maja, povlačeći se iz bloka albanskih stranaka Vlen/Vredi, koji je dio vladajuće koalicije.
Prema jednoj verziji, Taravari je podnio ostavku zbog sukoba oko raspodjele budžetskog novca na tenderu.
Prema drugoj verziji, ostavka je posljedica najave da će se Alijansa za Albance pridružiti koaliciji s opozicionom albanskom strankom DUI (Demokratska unija za integraciju) i Evropskim frontom (koalicija albanskih stranaka) na predstojećim lokalnim izborima.
„Mislim da su gospodin Taravari i neko iz njegove pratnje odlučni da se vrate u naručje (vođe DUI) Alija Ahmetija. Mogu mu samo poželjeti sreću“, rekao je premijer Sjeverne Makedonije i lider vladajuće stranke VMRO-DPMNE, Hristijan Mickoski.
Uprkos krizi u albanskom bloku, okupljenom oko Vlen/Vredi, analitičari vjeruju da to neće dovesti do institucionalne krize u Sjevernoj Makedoniji. Prema procjenama, većina u vladi će biti očuvana.
Maria Miteva, portparolka vlade i članica Izvršnog odbora stranke VMRO-DPMNE, izjavila je 20. maja da je vlada koju predvodi VMRO-DPMNE potpuno stabilna i da nastavlja predano raditi za dobrobit građana.
- Srpska vlast ogorčena sudskom presudom u vezi sa demonstrantima
Predsjednik Srbije, lider vladajuće stranke i ministar pravde oštro su kritikovali sudsku odluku o premještanju troje antivladinih demonstranata iz pritvora u kućni pritvor, optužujući sudije da su stali na stranu „terorista“.
Protesti u Srbiji su prvobitno započeti nakon što se u novembru prošle godine urušila nadstrešnica na željezničkoj stanici u Novom Sadu. Demonstranti, uglavnom studenti, zahtijevaju da se svi odgovorni za tragediju pozovu na odgovornost.
Troje osumnjičenih, Marija Vasić, Lazar Dinić i Lado Jovović, uhapšeni su u martu pod optužbom za subverzivne aktivnosti. Apelacioni sud u Novom Sadu je 20. maja uvažio žalbe advokata optuženih i naložio da se troje osumnjičenih stavi u kućni pritvor sa monitorima za gležanj u trajanju od najmanje tri mjeseca.
Predstavnici vladajuće Srpske napredne stranke izrazili su ogorčenje zbog presuda suda, koje smatraju preblagim.
„Oslobađanje terorista i pritvaranje naših [stranačkih] članova nekoliko mjeseci samo zato što su štitili naše prostorije od blokada i bandita najbolje pokazuje da je dio pravosuđa direktno uključen u pokušaj provođenja obojene revolucije“, napisao je bivši premijer i predsjednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević na mreži X 20. maja.
Članovi Srpske napredne stranke koje je Vučević spomenuo privedeni su zbog sumnje da su napali studentske demonstrante u Novom Sadu u januaru. Incident je doveo do Vučevićeve ostavke na mjesto premijera.
Ministar pravde Srbije Nenad Vujić pozvao je 21. maja Vrhovni sudski savjet, nezavisno tijelo za nadzor pravosuđa u zemlji, da „istraži okolnosti“ pod kojima je sud prebacio tri osobe osumnjičene za „zločine protiv ustavnog poretka“ iz pritvora u kućni pritvor.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, u izjavi za provladin TV kanal Informer, optužio je sudije za „krivična djela“, dodajući da su članovi Srpske napredne stranke optuženi za napad na studentske demonstrante „u pritvoru bez razloga“. U objavi na Instagramu, Vučić je navodne počinioce napada na studente nazvao „herojima“.
Suđenje četvorici aktivista Srpske napredne stranke, optuženih za napad na demonstrante u januaru ove godine, počeće 28. maja u sudu u Novom Sadu.
- Obustavljanje budžetskog finansiranja stranaka u Republici Srpskoj
Narodna skupština Republike Srpske, na vanrednoj sjednici 21. maja, usvojila je Zakon o finansiranju političkih stranaka kojim se ukida budžetsko finansiranje svih parlamentarnih stranaka u Republici Srpskoj.
Opozicione stranke u Republici Srpskoj usprotivile su se novom zakonu, rekavši da će im to uskratiti sredstva za njihove trenutne aktivnosti, a uz to su optužile vladu da nastoji da uništi opoziciju. Ove snage su, takođe, iznijele tvrdnju da stranke iz vladajuće koalicije u Republici Srpskoj bivaju finansirane „iz sijenke“ od strane državnih preduzeća, te da finansijska sredstva političke organizacije bliske vladi dobijaju kroz koruptivne sheme.
Vladajuća koalicija inicirala je usvajanje zakona o finansiranju političkih stranaka nakon što je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit zabranio finansiranje Saveza nezavisnih socijaldemokrata, na čelu s Miloradom Dodikom, i Ujedinjene Srpske Nenada Stevandića iz budžeta na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini. Šmit je rekao da je ovaj potez posljedica djelovanja ove dvije stranke usmjerenog na rušenje ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini.
