- Albanija otvara prva poglavlja pregovora o pristupanju EU
Dana 15. oktobra, na sastanku druge Međuvladine konferencije u Luksemburgu, otvorena su pregovaračka poglavlja iz Klastera 1, Osnove. To su poglavlja o funkcioniranju demokratskih institucija, reformi javne uprave, pravosuđu, zakonodavstvu, javnim nabavkama i finansijskoj kontroli.
Albansku delegaciju predvodio je premijer Edi Rama, koji je istakao da bi Albanija trebalo da uđe u EU do 2030. godine.
Međutim, posmatrači izražavaju sumnju u pristupanje Albanije EU u narednih šest godina, predviđajući duži put da zemlja postane članica Evropske unije.
Ključni izazovi za Tiranu uključuju potrebu uvođenja principa vladavine prava i borbe protiv korupcije.
- Vučić telefonom razgovarao sa Putinom
Poziv je održan 20. oktobra povodom 80. godišnjice oslobođenja Beograda tokom Drugog svjetskog rata. „Vjerujem da će ovaj razgovor pomoći daljem razvoju odnosa između Rusije i Srbije“, rekao je predsjednik Srbije.
Prema Vučićevim riječima, on je u razgovoru sa Putinom istakao da Srbija nema namjeru da uvodi sankcije Ruskoj Federaciji. Pored toga, tokom telefonskog razgovora, strane su govorile o snabdijevanju gasom. „Razgovarali smo i o sporazumima o gasu, pa očekujem da… ćemo početi da razgovaramo o dugoročnom sporazumu sa Ruskom Federacijom“, rekao je Vučić.
Razgovor predsjednika Srbije i predsjednika Ruske Federacije vođen je uoči samita BRIKS-a u Kazanju. Vučić je očigledno svoj izostanak sa samita pokušao da objasni Putinu na način da umanji negativne implikacije ovog poteza na srpsko-ruske odnose. Riječ je, prije svega, o obezbjeđivanju dalje kupovine ruskog gasa od strane Srbije po sniženim cijenama.
S druge strane, nekoliko sati nakon telefonskog razgovora sa predsjednikom Rusije, predsjednik Srbije se sastao sa pomoćnikom državnog sekretara SAD Džejmsom O’Brajenom i generalnom direktoricom za Evropu u Evropskoj službi za spoljne poslove Angelinom Ajhorst. Prema Vučićevim riječima, to je bio „odličan sastanak fokusiran na političku situaciju u regionu, aktuelnu situaciju na Kosovu i Metohiji i jačanje saradnje u više oblasti“.
Očigledno je da predsjednik Srbije pokušava da nastavi da vodi viševektorsku politiku, balansirajući između Rusije i Zapada.
- Vučić preskočio samit BRIKS-a
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je 21. oktobra da neće prisustvovati samitu BRIKS-a u Rusiji od 22. do 24. oktobra. U tom periodu, on će imati sastanke sa premijerom Poljske Donaldom Tuskom i premijerom Grčke Kirijakosom Micotakisom. Kasnije se očekuje dolazak šefice Evropske komisije Ursule fon der Lajen.
Kako je predsjednik Srbije izjavio u televizijskom intervjuu, Putin je svjestan njegove odluke, jer su o tome razgovarali telefonom dan ranije. Vučić je naveo da je Putinu kazao da „sve i da ne bude najavljenih posjeta, bilo bi mi izuzetno teško da dođem zbog raznih tema“, što Putin „dobro zna“ jer „razumije Srbiju“. Međutim, „poslaćemo delegaciju od četiri naša ministra“, naglasio je predsjednik Srbije.
Srbiju će na samitu u Kazanju predstavljati potpredsjednik Vlade Aleksandar Vulin, ministar odbrane Bratislav Hasić, ministarka privrede Andrijana Mesarović i ministar Nenad Popović.
Sastav delegacije pokazuje da je Srbija spremna da razvija odnose sa članicama BRIKS-a u vojnoj i privrednoj oblasti. Međutim, Beograd očigledno nije spreman da mijenja spoljnopolitički vektor sa EU na BRIKS.
- U Crnoj Gori je javno objavljen rezultat popisa stanovništva
Većina građana Crne Gore se izjašnjava kao Crnogorci: 41,12 odsto (256.436). Slijede Srbi sa 32,93 posto (205.370), te Bošnjaci – sa 9,45 posto (58.956).
Oko 4,97% građana (30.978) se izjasnilo kao Albanci, 2,06% (12.824) – kao Rusi, a 1,63% (10.162) – kao Muslimani.
Također, 2,88 odsto građana, odnosno 17.907, odlučilo se da ne iznese svoje mišljenje o tome.
Ovo je saopšteno na konferenciji za novinare u Državnom zavodu za statistiku (Monstat), gdje su izneseni podaci o popisu stanovništva koji je obavljen od 3. do 28. decembra 2023. godine.
Prema popisu, većina Crnogoraca govori srpskim jezikom: 43,18 odsto (269.307). Crnogorski jezik koristi 34,52 posto (215.299), a treći je bosanski jezik sa 6,97 posto (43.470) govornika.
Albanski govori 5,25% (32.725), ruski 2,36% (14.731), a srpskohrvatski 2,08% (12.999).
Takođe, 1,71 odsto stanovništva (10.691) suzdržalo se od iznošenja mišljenja.
Nakon objavljivanja rezultata popisa, uslijedili su pozivi vladinih zvaničnika koji predstavljaju prosrpske političke snage da podrže davanje službenog statusa srpskom jeziku. Konkretno, to je izjavio ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Danilo Šaranović. On je rekao da će podržati da srpski jezik postane zvanični i inicijativu da se srpski jezik upiše kao službeni u Ustavu Crne Gore.
Trenutno je crnogorski jezik u Ustavu Crne Gore definisan kao „službeni“ jezik. Srpski, kao i bosanski, albanski i hrvatski jezici su ti koji se „službeno koriste“.
- Uhapšen bivši predsjednik Albanije Ilir Meta
Bivši predsjednik Albanije i predsjednik Slobodarske partije Ilir Meta uhićen je po nalogu Specijalnog tužilaštva za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (SPAK).
Meta je optužen za korupciju, pranje novca, kao i neprijavljivanje i prikrivanje bogatstva. On negira sve optužbe.
Ilir Meta je bio predsjednik Albanije od 2017. do 2022. godine. Pored funkcije predsjednika, bio je i premijer, ministar vanjskih poslova, a obavljao je i druge visoke funkcije. Posljednjih godina Meta je protivnik premijera Edija Rame i njegove političke snage.
Lider opozicione Demokratske partije Sali Beriša rekao je da je hapšenje Mete namještao Rama, koji „želi da udari na svoje političke protivnike“.
Predstavnici Slobodarske stranke upozorili su da bi daljnje određivanje pritvora Iliru Meti moglo dovesti do protesta.
