- Albanija je otvorila posljednji pregovarački klaster za pristupanje EU
Klaster 5, „Resursi, poljoprivreda i kohezija“, zvanično je otvoren tokom Međuvladine konferencije u Briselu.
Ovaj korak ima simboličan i tehnički značaj: to znači da su svih 33 pregovaračka poglavlja, grupisana u šest tematskih klastera, sada formalno otvorena za pregovore.
Predstavnici Evropske unije izuzetno su pohvalili brzinu reformi u Tirani, naglašavajući princip zasnovan na zaslugama i geopolitički značaj proširenja.
Danska ministarkaza evropske poslove, Mari Bjere, potvrdila je strateški značaj ovog procesa: „Proširenje je geopolitička nužnost za EU… Današnji korak otvaranja posljednjeg pregovaračkog klastera s Albanijom pokazuje posvećenost zemlje daljem napretku na svom putu ka članstvu u EU.“
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos istakla je da je ovaj događaj simboličan ne samo za Tiranu, navodeći da dostignuća Albanije na putu ka EU inspirišu zemlje i građane Zapadnog Balkana „koji teže istoj odlučnosti i promjeni“.
Albanski premijer Edi Rama nazvao je ovaj uspjeh „rekordnim dostignućem“ i proglasio ambiciozne ciljeve zemlje: „Ništa neće zaustaviti put Albanije ka članstvu u EU 2030. godine. Cilj vlade je da završi proces pregovora do 2027. godine.“
Pažnja Albanije će se sada u potpunosti fokusirati na sprovođenje reformi i zatvaranje pregovaračkih poglavlja. Ovo je mnogo složenija faza. Da bi se poglavlje smatralo zatvorenim, zemlja kandidat mora ne samo usvojiti relevantne zakone EU (acquis communautaire), već i pokazati njihovu efikasnu implementaciju i praktičnu primjenu.
- Prijevremeni parlamentarni izbori će se održati na Kosovu 28. decembra
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani potpisala je uredbu o raspuštanju parlamenta i odlučila da se vanredni parlamentarni izbori održe 28. decembra 2025. godine.
Odluka je donesena nakon konsultativnog sastanka koji je Osmani održala sa predstavnicima političkih stranaka.
„Datum 28. decembar je određen jer je to jedini datum koji omogućava CIK-u da organizuje izbore na redovan način i u okviru ustavnih rokova“, rekla je predsjednica. Osim toga, prema njenim riječima, većina stranaka je predložila upravo ovaj datum za glasanje.
Održavanje vanrednih izbora postalo je neophodno nakon što parlament nije uspio da formira vladu. Poslanici su dva puta glasali protiv formiranja vlade „Samoopredjeljenja“ (LVV) – prvo pod sadašnjim vršiocem dužnosti premijera Albinom Kurtijem, a zatim pod bivšim predsjednikom parlamenta Glaukom Konjufcom. Prema Ustavu Kosova, ako drugi kandidat za premijera, koji je dobio mandat za formiranje vlade, ne može da obezbijedi parlamentarnu podršku, predsjednik mora raspisati nove izbore, koji se moraju održati u roku od 40 dana od objave.
Centralna izborna komisija već je odobrila raspored aktivnosti za održavanje prijevremenih izbora za Skupštinu Kosova, koji će se održati 28. decembra 2025. godine. Izborna kampanja trajaće samo 12 dana – od 17. do 28. decembra.
Stručnjaci upozoravaju da bi se Kosovo moglo suočiti s još jednim periodom političke nestabilnosti nakon izbora 28. decembra, naglašavajući da obnova parlamenta možda neće značajno promijeniti odnos političkih snaga. Nedavno održani lokalni izbori potvrđuju ovu prognozu – nijedna od stranaka nije imala značajnu prednost prema rezultatima glasanja. Prema procjenama stručnjaka, „Samoopredjeljenje“ Albina Kurtija će najvjerovatnije ostati favorit u izbornoj trci, ali opet, kao i nakon izbora u februaru ove godine, LVV neće imati apsolutnu većinu u parlamentu.
- U Tirani održan samit posvećen implementaciji Plana rasta EU
KomesarkaEU za proširenje Marta Kos i lideri šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) sastali su se u Tirani na samitu „Naš put ka EU“ kako bi procijenili napredak u implementaciji Plana rasta EU za Zapadni Balkan i razgovarali o prioritetima za budućnost.
Plan rasta, podržan Instrumentom za reforme i rast u iznosu od 6 milijardi eura, podržava partnere sa Zapadnog Balkana u sprovođenju reformi radi napretka ka članstvu u EU, navodi se u saopštenju Evropske komisije.
U 2025. godini iz Instrumenta za reforme i rast dodijeljeno je 414 miliona eura. Albanija je primila 164 miliona eura, Crna Gora 45 miliona eura, a Sjeverna Makedonija 76 miliona eura.
Srbiji je takođe odobreno preliminarno finansiranje od 111 miliona eura, a Komisija trenutno procjenjuje dva dodatna zahtjeva za finansiranje.
Kosovo i Bosna i Hercegovina još nisu primili nikakva sredstva. Kosovo još nije ratifikovalo Sporazum o finansiranju i Sporazum o zajmu.
Bosna i Hercegovina je sa zakašnjenjem odobrila svoju Agendu reformi, a sada dokument mora odobriti Evropska komisija.
Marta Kos je naglasila da je vodila otvorenu diskusiju s regionalnim liderima o tome kako ubrzati provedbu Plana rasta i kako rezultati ovog procesa mogu koristiti svim građanima Zapadnog Balkana.
„Imamo mnogo razloga za slavlje, ali moramo biti i iskreni: dvije od šest zemalja još nisu započele sprovođenje reformi. Dvije zemlje s najboljim rezultatima (Albanija i Crna Gora) provele su oko 50 posto dogovorenih reformi i ovdje vidimo jasnu vezu između napretka u procesu pristupanja i sprovođenja Agende (reformi). Što se tiče dodijeljenih sredstava, još uvijek nismo iskoristili 10 posto ukupnog iznosa. Stoga, možemo i moramo učiniti više zajedno“, dodala je komesarka.
„U konačnici, sve zemlje Zapadnog Balkana pripadaju EU; sve zemlje Zapadnog Balkana moraju postati punopravne članice Unije“, rekla je komesarka.
***
Vršilac dužnosti premijera Kosova, Albin Kurti, na samitu Plana rasta EU u Tirani, kritikovao je Evropsku uniju zbog nedostatka napretka u davanju statusa kandidata Kosovu. Nazvao je paradoksom govoriti o hitnom proširenju EU kada prijava Kosova već tri godine stoji na policama EU.
„Nijedna zemlja u našem regionu nije bila spremnija u trenutku dobijanja statusa kandidata nego što je Kosovo danas. Govoriti o hitnosti proširenja (EU), s jedne strane, dok prijava Kosova tri godine skuplja prašinu na polici EU, blago je rečeno paradoks“, rekao je.
- Sud za borbu protiv korupcije u Albaniji suspendovao je ministarku
Specijalni sud za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (GJKKO) Albanije suspendovao je s dužnosti potpredsjednicu vlade i ministarkuinfrastrukture i energetike Belindu Baluku.
Odluka GJKKO-a o suspenziji Baluku donesena je u okviru istrage Specijalnog tužilaštva (SPAK) o navodnim kršenjima od strane Baluku tokom postupaka javnih nabavki. Slučaj se posebno odnosi na izgradnju tunela na autoputu u južnoj Albaniji i obilaznice oko Tirane. Sud je takođe izrekao zabranu putovanja Belindi Baluku.
Tokom sjednice albanskog parlamenta, Baluku je odbacila optužbe i izjavila da će sarađivati u istrazi.
Albanska vlada na čelu s premijerom Edijem Ramom žalila se na odluku GJKKO-a službeno se obrativši Ustavnom sudu zemlje.
Premijer Rama opisao je odluku GJKKO-a kao „brutalni čin“ koji se „miješa nezavisnost izvršne vlasti“. Na zajedničkoj konferenciji za novinare s komesarkom EU Martom Kos u Tirani, odgovarajući na pitanje novinara u vezi s odlukom suda o suspenziji Belinde Baluku, Rama je naglasio da „nije uobičajena praksa u EU da se ljudi suspenduju s dužnosti“ i da je „ovo jedinstven primjer u istoriji Evrope“.
Istovremeno, Rama je izjavio da će vlada poštovati odluku GJKKO-a dok Ustavni sud ne donese svoju presudu. Za sada, kako je naglasio premijer, Albanija je efektivno ostala bez zamjenika premijera i vršioca dužnosti ministra infrastrukture i energetike.
***
Albanija ima reputaciju jedne od najkorumpiranijih zemalja u Evropi, a borba protiv organizovanogkriminala i korupcije jedan je od glavnih uslova za pristupanje EU. Od podnošenja zahtjeva za članstvo, Albanija je uvela nekoliko instrumenata za borbu protiv korupcije, uključujući osnivanje posebnog tijela SPAK za borbu protiv korupcije i organizovanogkriminala na najvišim nivoima vlasti.
Jedan od najoriginalnijih koraka albanske vlade u borbi protiv korupcije bio je „imenovanje“ AI-bota Diele na „poziciju“ virtualnog ministra odgovornog za poboljšanje javnih nabavki i iskorjenjivanje korupcije.
U nedavnom intervjuu za Euronews, Rama je izjavio da će do 2027. godine zemlja uvesti sistem javnih nabavki zasnovan na vještačkoj inteligenciji, osmišljen da „osigura neviđeni nivo brzine, transparentnosti i tačnosti“.
- Vučić optužen za učešće u „Sarajevskom safariju“; predsjednik Srbije to odlučno poriče
Međunarodni skandal izbio je oko predsjednika Srbije Aleksandra Vučića nakon što je hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić podnio prijavu protiv njega tužilaštvu u Milanu, optužujući ga za učešće u takozvanom „Sarajevskom safariju“ – slučaju koji se odnosi na „snajperski turizam“ tokom opsade Sarajeva 1990-ih. Prema tvrdnjama novinara, Vučić je možda bio prisutan na vojnim položajima s kojih su strani državljani navodno pucali na civile u Sarajevu za novac.
Informacije o Margetićevoj prijavi objavili su brojni ugledni zapadni mediji.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odmah je i odlučno negirao sve optužbe, nazivajući ih zlonamjernim dezinformacijama usmjerenim protiv Srbije. Vučić je izjavio da su takvi tekstovi „dio doktrine i strategije usmjerene na rušenje srpske države“.
Uz javna poricanja, Vučić je najavio svoju namjeru da podnese tužbe protiv medija koji šire ove optužbe i da u tu svrhu angažuje „najbolje advokate na svijetu“. „Vjerujem da za ovo mogu uzeti milione od njih“, rekao je predsjednik Srbije, dodajući da će dio novca ići advokatima, a dio će biti doniran siromašnoj djeci.
