- EU podržava projekat rudarstva litijuma u Srbiji
Evropska unija i Srbija potpisale su Memorandum o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama (prije svega litijumu), kao i o proizvodnji akumulatora i električnih vozila.
Dokument je potpisan 19. jula tokom Samita o kritičnim sirovinama u Beogradu.
Evropska komisija naglašava da je svrha partnerstva postavljenog u Memorandumu podrška razvoju novih lokalnih industrija i visokokvalitetnih radnih mjesta.
Predviđena je bliska saradnja EU i Srbije u pet oblasti.
To uključuje istraživanje i inovacije, prvenstveno u okviru programa EU Horizont Evrope. Obje strane će dijeliti znanje i tehnologiju na osnovu potpisanog Memoranduma.
Druga oblast saradnje obuhvata mobilisanje finansijskih i investicionih instrumenata EU za podršku investicionim projektima u Srbiji.
Predviđena je i obuka i usavršavanje srpskih specijalista.
Nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju, EU i Srbija će izraditi mapu puta u kojoj će se u roku od šest mjeseci iznijeti konkretni koraci za sprovođenje strateškog partnerstva.
Sporazumi između Beograda i Brisela imaju za cilj podršku projektu rudarstva litijuma – projektu Jadar. Uprkos protestima aktivista za zaštitu životne sredine i stanovnika regiona gdje bi trebalo da se vadi litijum, srpske vlasti su projekat nedavno “reanimirali”.
- Albanija poziva Grčku da legalno okonča stari rat
Albanski parlament je 18. jula glasao za deklaraciju kojom se Grčka poziva da ukine 84-godišnji zakon o proglašenju ratnog stanja sa Albanijom.
U apelu, poslanici traže od albanske vlade da uloži sve napore, zajedno sa grčkom vladom, da ukine “ratno pravo” i pravne implikacije koje zakon povlači.
Italija je 28. oktobra 1940. objavila rat Grčkoj, napavši je sa tada okupirane albanske teritorije. Odmah nakon toga, Grčka je objavila “ratno stanje” sa Italijom i Albanijom. Kraljevskim ukazom od 10. novembra 1940. godine albansko stanovništvo je iseljeno sa grčkih teritorija dok im je oduzeta imovina. Od tada su ove norme ostale na snazi. Dakle, Albanija i Grčka, iako su obje NATO saveznice, tehnički su još uvijek u ratu, a imovina etničkih Albanaca u Grčkoj vrijedna stotine miliona dolara ostaje blokirana.
- Aleksandar Kasanof postaje novi predstavnik SAD za Zapadni Balkan.
On će zamijeniti Gabrijela Eskobara, kojem je mandat istekao krajem maja.
Kako je izvijestio Stejt Dipartment, Aleksandar Kasanof je izabran za zamjenika pomoćnika sekretara za Zapadni Balkan, kao i za štampu i javnu diplomatiju u Birou za evropska i evroazijska pitanja.
Prethodno je Kasanof bio izvršni pomoćnik bivšeg podsekretara za politička pitanja, Viktorije Nuland. Služio je u američkim diplomatskim misijama u Irskoj, Turkmenistanu, Čileu i Ukrajini. Dobitnik je nagrade Džejms Klement Dan za izuzetnost za svoj rad kao politički savjetnik u Ambasadi SAD u Kijevu tokom Evromajdanske revolucije 2014. godine, prenose srpski mediji.
- Kosovo gasi rusko-srpsku mrežu benzinskih pumpi
Inspektorat Ministarstva industrije, preduzetništva i trgovine Kosova, uz podršku lokalne policije, zatvorio je tri benzinske pumpe koje vodi Naftna industrija Srbije (NIS Petrol) u Sjevernoj Mitrovici i Zubinom Potoku, dok je Kosovska agencija za privatizaciju (KAP) raskinula ugovore o zakupu.
Prema navodima kosovskih vlasti, benzinske pumpe su radile bez odgovarajuće dozvole, dok dvije od njih nisu bile ni oporezovane.
Ministar unutrašnjih poslova Dželal Svečlja izjavio je da „kršiocima zakona kao što je NIS Petrol, filijala ruskog Gasproma, nije mjesto u Republici Kosovo“.
Glavni vlasnik NIS-a je Gasprom Neft, Gasprom i Vlada Srbije.
Otvaranje benzinske pumpe NIS Petrol na sjeveru Kosova 2016. godine izazvalo je snažan otpor kosovskih vlasti, koje su rad kompanije u Sjevernoj Mitrovici nazvali pokušajem širenja ruskog uticaja na Kosovu i širom regiona. Priština je potom uputila protestnu notu Evropskoj uniji i međunarodnim institucijama.
