- Dodik izgubio mandat predsjednika, ali se ne slaže s odlukom
Sud Bosne i Hercegovine je 18. avgusta odbacio žalbu na odluku Centralne izborne komisije o prestanku mandata predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika.
Sudska odluka je konačna i znači da prijevremeni predsjednički izbori Republike Srpske moraju biti raspisani u roku od 90 dana. Predsjednik će, u ovom slučaju, biti biran samo na godinu dana – do oktobra 2026. godine, kada je Dodikov trenutni mandat trebao isteći.
U februaru je sud u Sarajevu u odsustvu osudio Dodika na godinu dana zatvora i zabranio mu političko djelovanje na šest godina. Dodik je proglašen krivim za ignorisanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita. Na Dodikov zahtjev, sud je kaznu zatvora zamijenio novčanom, ali zabrana obavljanja funkcije ostaje na snazi.
Dodik nije priznao sudsku odluku. „Ne priznajem odluke neustavnih sudskih tijela, ostajem predsjednik Republike Srpske!“, naglasio je na konferenciji za novinare.
Uoči objave sudske odluke u vezi s Dodikovim mandatom, premijer Republike Srpske, Radovan Višković, podnio je ostavku. Dodik je najavio da će predložiti kandidaturu za šefa vlade Republike Srpske nakon konsultacija u skladu s procedurom predviđenom Ustavom RS. Prema njegovim riječima, nastupila je kulminacija hibridnog rata Zapada protiv Republike Srpske, te je stoga potrebno prevazići situaciju formiranjem vlade nacionalnog jedinstva.
Osim toga, Dodik je najavio održavanje referenduma na kojem će „građani odbaciti nedemokratske odluke“. Prema njegovim riječima, građani će moći da odgovore na pitanje da li su spremni da „stranac nametne svoja pravila i uništi ustavni poredak“.
Referendum bi se trebao održati krajem septembra, nakon čega će Narodna skupština Republike Srpske „zakonodavnim putem utvrditi volju građana“. Ako se Sarajevo ni nakon toga ne vrati dejtonskim principima, onda će se naknadno održati referendum o samoopredjeljenju Republike Srpske, rekao je Dodik.
Prema nezavisnim političkim analitičarima i pravnim stručnjacima, najavljeni referendum(i) će biti poništeni od strane Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ako se ipak održe, imaće oblik ankete građana, plebiscita, i neće imati pravne posljedice.
Istovremeno, prema riječima Vehida Šehića, stručnjaka za pravna pitanja, vrlo je teško predvidjeti šta će se sljedeće dogoditi „u zemlji poput Bosne i Hercegovine, zemlji u kojoj vladavina prava još uvijek ne postoji“.
- U Srbiji se nastavljaju antivladini protesti. Glavni zahtjev – prijevremeni izbori
U Srbiji već više od devet mjeseci traju protesti kojima se traži odgovornost za smrt 16 ljudi usljed urušavanja nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, 1. novembra prošle godine. Kasnije su, studenti koji predvode proteste, zahtjevima dodali poziv vlastima da raspišu prijevremene parlamentarne izbore, jer „država nije učinila ništa da pozove odgovorne za nesreću na odgovornost“.
U avgustu su protesti u Srbiji postali zaoštreniji, sukobi između antivladinih demonstranata i pristalica vladajuće Srpske napredne stranke, demonstranata i policije postali su češći, a policijske intervencije intenzivnije. Od sredine avgusta studentski i građanski protesti održavaju se svakodnevno i pokrivaju najveće gradove širom Srbije. Studenti blokiraju fakultete, građani se okupljaju ispred zgrada sudova, održavaju se protestne šetnje, piketing se organizuje ispred kancelarija vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), a napadi na sjedište SNS-a nisu rijetkost.
U prethodnih 15 dana, širom zemlje su se masovno održavali studentsko-građanski protesti, u kojima je intervenisala policija, silom rastjerujući demonstracije koristeći suzavac i svjetleće granate, nakon čega su uslijedila hapšenja učesnika protesta, od kojih su neki brutalno pretučeni.
U sukobima su povrijeđene desetine policajaca i pripadnika drugih sigurnosnih struktura, uključujući i vojnu specijalnu jedinicu „Kobre“. Desetine demonstranata je privedeno, a nekoliko demonstranata je uhapšeno.
***
Dana 22. avgusta, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, pokazujući svoju namjeru da političku krizu riješi pregovorima, pozvao je predstavnike protestnog pokreta na javne debate.
„Uprkos svim lošim stvarima koje mislim o njihovim zahtjevima, smatram da je veoma važno da ih čujemo i slušamo jedni druge. Vjerujem da je izuzetno važno obnoviti dijalog u našoj Srbiji“, rekao je Vučić u video obraćanju na Instagramu.
„Uđimo u dijalog, debate s onima koji misle drugačije. Oni imaju pravo da to zahtijevaju od svog predsjednika, uključujući i izbore“, rekao je predsjednik Srbije, pozivajući „legitimne predstavnike“ demonstranata „koje će izabrati“ na debate „na svim našim televizijskim kanalima i portalima“. „Vrijeme je da pokažemo lice svakog od nas, ali mnogo važnije je da pokažemo programe i predstavimo viziju. Želim da se borimo za viziju, da se borimo za budućnost, da o njoj odlučujemo kroz dijalog i razgovor. Bez sukoba i nasilja. Da vratimo zemlju u njeno pravno stanje, tamo gdje je bila prije devet mjeseci“, rekao je Vučić.
„Želim da uđem u debate i želim da predstavimo našu viziju i naše planove. To je trenutno najvažnije za Srbiju, a onda će građani imati priliku da vide čija je vizija stvarna i realna“, rekao je Vučić u svom obraćanju.
Predstavnici studentskog protestnog pokreta i opozicije odgovorili su da će debate biti moguće tek nakon što budu raspisani prijevremeni izbori.
Studenti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu najavili su da će razgovarati s predsjednikom kada raspiše izbore.
„Očigledno nema odgovor na narodni bunt, pa bi sada želio razgovarati s nama koje je mjesecima nazivao teroristima. Razgovaraćemo o vizijama i programima za budućnost tokom izborne kampanje, kada budu raspisani izbori“, rekli su studenti koji učestvuju u protestima.
Studenti Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu napisali su: „Možda, kada budu raspisani izbori“.
Pravni fakultet u Nišu izjavio je: „Raspišite izbore. Nemamo više o čemu da razgovaramo.“
„Studenti mjesecima iznose jasne i konkretne zahtjeve. Dok država mjesecima odgovara samo batinama i otvorenim prijetnjama. Tokom izborne kampanje ima prostora za debate. To nas čeka nakon raspisivanja izbora“, poručili su studenti Elektronskog fakulteta u Nišu 22. avgusta.
Predsjednik opozicione Demokratske stranke (DS), Srđan Milivojević, rekao je da je ovo „Vučićev poziv na lažni dijalog“. „Pravite se jaki kada hapsite, prijetite i tučete, a kada vidite da vas se niko ne boji, pravite se mirotvorac“, napisao je Milivojević na X.
Vučić je ranije izjavio da će parlamentarni izbori biti raspisani prijevremeno, ali nije objavljen tačan datum. Očigledno je da dalja obećanja srpskih vlasti bez konkretnih odluka u vezi s raspisivanjem izbora neće biti shvaćena od strane učesnika protesta i opoziciono orijentisanih građana.
- Međunarodna reakcija na političku krizu u Srbiji
Reakcija Europske unije na događaje u Srbiji ostaje suzdržana.
Sredinom avgusta, nakon eskalacije protesta i izbijanja nasilja, europska komesarka za proširenje, Marta Kos, izrazila je duboku zabrinutost.
„Izvještaji o nasilju tokom nedavnih protesta u Srbiji su duboko zabrinjavajući. Napredak na putu ka EU zahtijeva da građani mogu slobodno izraziti svoje stavove, a novinari da izvještavaju bez zastrašivanja ili napada“, rekla je Kos na X.
Dana 19. avgusta, ambasador EU u Srbiji Andreas fon Bekerat sastao se s predsjednicom Narodne skupštine Srbije Anom Brnabić kako bi, između ostalog, razgovarali o situaciji oko protesta.
„EU je naglasila potrebu da sve strane poštuju temeljna prava, uključujući pravo na mirno okupljanje“, navodi se u saopštenju Delegacije EU u Srbiji nakon sastanka. Ambasador je osudio sve akte nasilja i mržnje i pozvao političke aktere da izbjegavaju provokativnu retoriku i širenje dezinformacija.
Fon Bekerat je naglasio da svaka sumnja na prekomjernu upotrebu sile mora biti pravilno istražena. Takođe, naglasio je važnost zaštite novinara i osiguravanja da policijske akcije ostanu proporcionalne i u skladu sa standardima poštovanja ljudskih prava.
Dijalog u cijelom političkom spektru ostaje „jedini put naprijed“, rekao je ambasador, pozivajući sve strane da deeskaliraju tenzije i nastave reforme demokratskim kanalima.
Rusija je izrazila podršku zvaničnom Beogradu.
U saopštenju, rusko Ministarstvo vanjskih poslova opisalo je proteste kao „novi talas uličnih nereda koji prelaze granice civilizovanog ponašanja“. Učesnici protesta, prema ruskom ministarstvu vanjskih poslova, su „huligani“ koji „ne prezaju od otvorene agresije, barbarstva i nasilja“.
U saopštenju se navodi da „Rusija ne može ostati ravnodušna prema onome što se dešava u bratskoj Srbiji“ i izražava se uvjerenje da će se „mir i stabilnost vratiti u ovu zemlju i da će se moći nositi s pokušajima potkopavanja unutrašnjeg jedinstva srpske nacije, toliko potrebnog u sadašnjem historijskom trenutku“.
- Priprema se sastanak Vučića i Putina
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se 22. avgusta sa ambasadorom Ruske Federacije u Beogradu Aleksandrom Bocan-Harčenkom i razgovarao s njim o mogućnosti pregovora između zemalja „na najvišem nivou“. „Razgovarali smo o svim temama koje su od interesa za obje zemlje, posebno u svjetlu sastanka na najvišem nivou između rukovodstva dvije zemlje, koji će se održati u bliskoj budućnosti. Naglasio sam da ostajemo posvećeni razvoju prijateljskih odnosa s Rusijom i odlučni smo u očuvanju mira i političke stabilnosti u regiji Zapadnog Balkana, a posebno u Bosni i Hercegovini“, napisao je Vučić na Instagramu nakon sastanka.
Očekuje se da će, pored pitanja situacije u BiH, lideri dvije zemlje razgovarati i o potpisivanju novog ugovora o plinu i političkoj situaciji u samoj Srbiji.
Vučić se sastao s Putinom 9. maja u Moskvi. Putovanje srpskog predsjednika, lidera zemlje koja je kandidat za pristupanje EU, izazvalo je oštre kritike iz Brisela, ali EU nije uvela sankcije Srbiji, niti lično Vučiću.
- Vodećoj stranci Srba na Kosovu nije dozvoljeno učešće na lokalnim izborima
Centralna izborna komisija Kosova 21. avgusta nije registrovala vodeću stranku kosovskih Srba, „Srpsku listu“, za učešće na lokalnim izborima 12. oktobra.
Predstavnici Pokreta „Samoopredjeljenje“ u CIK-u usprotivili su se registraciji, tvrdeći da među kandidatima „Srpske liste“ ima onih koji obavljaju funkcije u tzv. paralelnim organima srpske vlasti na Kosovu, te članova organizacija koje Priština smatra terorističkim.
„Srpska lista“ je odluku CIK-a nazvala nezakonitom, diskriminatorskom i antisrpskom.
Šef Kancelarije za Kosovo i Metohiju Vlade Srbije, Petar Petković, optužio je CIK da je ovu odluku donio „po direktnom nalogu“ lidera Pokreta „Samoopredjeljenje“ i vršioca dužnosti premijera Albina Kurtija i izjavio da je „Kurtijev napad“ na „Srpsku listu“ „napad na cijeli srpski narod na Kosovu i Metohiji“.
Kritike stižu i od međunarodne zajednice.
Prije glasanja u CIK-u, otpravnik poslova američke ambasade u Prištini, Anu Pratipati, sastao se sa vršiocem dužnosti premijera Albinom Kurtijem i izrazio zabrinutost u ime Sjedinjenih Američkih Država. „Vjerujemo da svi građani Kosova trebaju imati priliku da biraju svoje predstavnike na lokalnom nivou“, rekao je Pratipati novinarima nakon sastanka.
Misija OEBS-a na Kosovu izrazila je zabrinutost, navodeći da je „pravo na učešće na slobodnim i poštenim izborima temelj demokratskog upravljanja i važan element inkluzivnog političkog života“. „Isključivanje političkih aktera potkopava demokratski pluralizam, slabi povjerenje u institucije i smanjuje mogućnosti da sve zajednice budu pravedno zastupljene“, dodala je misija.
„Srpska lista“ je već podnijela žalbu Izbornom panelu za žalbe i pritužbe u Prištini i očekuje da će odluka CIK-a biti poništena.
Ovo nije prvi put da CIK odbija registraciju „Srpske liste“ za učešće na izborima. U decembru prošle godine Centralna izborna komisija Kosova već je odbila da je registruje za učešće na parlamentarnim izborima u februaru 2025. godine, ali je stranka dobila žalbu u Izbornom panelu za žalbe i pritužbe i učestvovala na parlamentarnim izborima.
