- Desetine osoba obučavanih u Srbiji za organizovanje nereda privedene u Moldaviji
Nakon 250 pretresa provedenih 22. septembra u Moldaviji, zaplijenjena je velika količina novca, oružja i municije, a privedene su i 74 osobe, osumnjičene da su u Srbiji prošle obuku za organizovanjemasovnih nereda tokom parlamentarnih izbora 28. septembra.
Riječ je o osobama starosti između 19 i 45 godina koje su, prema izvještajima, sistematski pohađale kurseve u srpskim vojnim kampovima gdje su učili kako da provociraju tokom protesta, kako da organizujumasovne nerede i rukuju specijalnom opremom.
Prema riječima šefa Obavještajno-sigurnosne službe Moldavije (SIS) Aleksandra Mustace, ovu obuku su koordinisale ruske specijalne službe, posebno Glavna obavještajna uprava (GRU).
„Planiranje i koordinaciju obuke u Srbiji izvršila je osoba koja se, u ime ruskih specijalnih službi, predstavila pod pseudonimom ‘Bes’. Ime i prezime ove osobe biće uskoro utvrđeni. Drugi predstavnik ruskih specijalnih službi koji je učestvovao u koordinaciji nekoliko grupa u Moldaviji bio je državljanin Ruske Federacije Andrej Pavlov“, rekao je šef SIS-a na konferenciji za novinare.
Mustaca je napomenuo da je Pavlov osumnjičen za planiranje i organizovanjenekoliko subverzivnih akcija na teritoriji Moldavije, koje je finansirala Ruska Federacija, posebno putem mreže odbjeglog oligarha Ilana Šora.
Šef Tužilaštva za borbu protiv organizovanogkriminala Viktor Furtuna izjavio je da je istraga o pripremi masovnih nereda započela još u julu 2025. godine. Tokom tog vremena bilo je moguće identifikovatiaktivnosti grupe osoba koje su sistematski putovale u Srbiju kako bi učestvovale u obuci usmjerenoj na destabilizaciju situacije u zemlji. Konkretno, u Srbiji su obučavani za rukovanje vatrenim oružjem i specijalnim sredstvima. Za to su učesnici dobili oko 400 eura.
Načelnik policije Viorel Černaucanu izjavio je da je većinu učesnika uputio ruski državljanin. Neki Moldavci su nagovoreni da odu u Srbiju na obuku pod izgovorom da se upućuju na hodočašće. Međutim, kada su se tamo našli, uvučeni su u pripreme za nerede.
Sigurnosni stručnjaci, uključujući Predraga Petrovića iz Beogradskog centra za sigurnosnu politiku i vojnog analitičara Aleksandra Radića, smatraju da srpske specijalne službe „najvjerovatnije nisu bile iznenađene“, ali su ostale nijeme kako bi izbjegle diplomatske komplikacije. Prema njihovim riječima, Moskva koristi Srbiju kao „treću zemlju“ kako bi prikrila svoje aktivnosti.
„Da li Rusija ponovo koristi Srbiju kao piona?“, pitaju opozicioni srbijanski mediji.
- Vojna parada održana je u Beogradu prvi put od 2014. godine
Povod za održavanje velike parade pod sloganom „Snaga jedinstva“ bio je Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, koji se obilježava svake godine 15. septembra od 2020. godine.
Više od 10.000 učesnika predstavilo je oko 2.500 komada oružja i vojne opreme.
„Devedeset posto demonstrirane opreme“ je novo, ukupno „nešto više od 19 novih komada“, a u paradi učestvuju „sve grane Oružanih snaga Srbije“, rekao je ministar odbrane Srbije Bratislav Gašić u televizijskom intervjuu.
Tokom parade demonstrirani su kineski raketni sistemi zemlja-vazduh FK-3 (HQ-22) i PVD HQ-17A, ruski sistem za elektronsko ratovanje „Krasukha“, helikopteri Airbus H145, izraelski višecjevni raketni sistem PULS, izraelski dronovi Hermes 900, kamikaze dronovi Shadow 50 i Shadow 25 iz UAE, nova i modernizovana jugoslovenska i sovjetska oklopna vozila i oklopni transporteri, protivavionski i artiljerijski sistemi srpske proizvodnje i druga vojna oprema.
Na rijekama Dunav i Sava održana je parada riječne flotile.
Na nebu su, pored modernizovanih aviona starije generacije, proletjeli i francuski borbeni avioni Rafal, slični onima koje je Beograd pristao da kupi od Pariza. Nakon učešća u vojnoj paradi, avioni su se vratili u Francusku.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je uoči parade da se vojna parada organizuje kako bi se demonstrirala snaga Srbije, s ciljem odvraćanja za svakog potencijalnog agresora, zarad očuvanja mira.
„Srbija teži miru i prosperitetu i zna kako da sačuva svoje dostojanstvo, teritoriju i budućnost“, napisao je Vučić nakon parade na svom Instagram nalogu.
Za razliku od 2014. godine, ovogodišnja parada u Beogradu održana je gotovo bez učešća svjetskih lidera.
Među onima koji su došli u Beograd da gledaju paradu bili su predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata šeik Mohamed bin Zajed Al Nahian, komandant Nacionalne garde američke savezne države Ohajo, general kineske vojske, ministri odbrane Kipra, Mađarske i Azerbejdžana, zamjenik ministra odbrane Francuske i Milorad Dodik, kojem je nedavno oduzet mandat predsjednika Republike Srpske (Bosne i Hercegovine).
Mali broj stranih zvaničnika i odsustvo predstavnika najmoćnijih zemalja Evrope i svijeta „dodatni je argument u prilog tezi da je parada namijenjena domaćoj publici“, rekao je za BBC Vuk Vuksanović iz Beogradskog centra za sigurnosnu politiku.
Prvo, „ovo je signal međunarodnoj publici da je Srbija jaka, da je treba tretirati kao partnera“, rekao je politikolog.
Drugo, to je poruka domaćoj publici koja je, po Vuksanovićevom mišljenju, „mnogo važnija i jača“ za vladajuću koaliciju u trenutnim okolnostima, kada u zemlji traju antivladini protesti.
Po njegovom mišljenju, ovo je pokušaj vladajuće koalicije da konsoliduje biračko tijelo, ojača nacionalističke i patriotske osjećaje kod birača i predstavi vladajući tim kao snažne lidere koji brinu o vojsci, „jednoj od dvije institucije kojima građani najviše vjeruju“.
- Parlament Albanije odobrio je sastav nove vlade na čelu s Edijem Ramom
Od 140 poslanika, za je glasalo 82.
Socijalistička partija, na čelu s Edijem Ramom, četvrti put zaredom osvojila je većinu u parlamentu na izborima održanim u maju.
Glavni prioritet nove vlade biće članstvo zemlje u Evropskoj uniji do 2030. godine, istakao je Rama u svom govoru u parlamentu. „Evropska Albanija je zvijezda vodilja na svakoj stranici našeg programa i metronom ritma svake reforme koju ćemo provesti“, rekao je.
U novoj vladi, Piro Vengu će ostati ministar odbrane. Elisa Spiropali, koja je obavljala funkciju predsjednice albanskog parlamenta, imenovana je za ministarkuvanjskih poslova.
Međunarodni mediji su posvetili pažnju „imenovanju“ bota vještačke inteligencije Diele na ministarsku poziciju; ona će raditi u oblasti javnih nabavki. Prije „imenovanja“ vlade, Diela je služila kao virtuelni asistent u procesu dobijanja službenih dokumenata na platformi e-Albanija. U vladi će njena uloga biti da osigura da Albanija, prema Raminim riječima, postane „zemlja u kojoj su javni tenderi 100% bez korupcije“.
Tokom predstavljanja programa nove vlade, Edi Rama je „dao riječ“ botu Diele, ali su poslanici opozicije počeli protestovati zbog govora vještačke inteligencije. Kao odgovor, Rama je izjavio: „Ako ne dozvolite normalne rasprave ovdje u ovoj sali, preći ćemo na glasanje“. Upravo se to i dogodilo, a vlada je formirana u roku od nekoliko minuta, što je izazvalo negodovanje opozicije, koja je blokirala salu i bacala predmete na ministre.
Po prvi put od pada komunizma, zakonodavno tijelo Albanije usvojilo je vladin program bez rasprave. Opozicioni zastupnici bacili su kopije Ustava na premijerovu klupu, optužujući socijaliste za kršenje parlamentarne procedure i demokratskih normi.
Nakon toga, opoziciona Demokratska stranka zahtijevala je poništenje sjednice. Vođa te stranke, Sali Beriša, optužio je Ramu za „uništavanje“ parlamenta i uporedio ga s diktatorom Enverom Hodžom.
- Održana je 28. Konferencija načelnika odbrane Američko-jadranske povelje (A5)
Konferencijom u Tirani, od 16. do 18. septembra, kopredsjedavao je general američkog ratnog zrakoplovstva Aleksis Grinkevič, komandant Evropske komande Sjedinjenih Država i vrhovni komandant savezničkih snaga NATO-a za Evropu, zajedno s general-pukovnikom Arbenom Kinđijem, načelnikom Generalštaba Oružanih snaga Albanije, i general-pukovnikom Gojkom Kneževićem, načelnikom Zajedničkog štaba Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
Pored načelnika generalštabova zemalja Jadranske povelje – Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Sjeverne Makedonije – i zemalja posmatrača (Kosovo, Slovenija), na događaju su učestvovali i zamjenik komandanta Združenih snaga NATO-a u Napulju i visoki oficiri Nacionalne garde SAD-a iz nekoliko država koje predstavljaju Program partnerstva sa zemljama članicama i zemljama posmatračima.
Tokom konferencije, vojni lideri zemalja Jadranske povelje i država posmatrača razgovarali su o stabilnosti i saradnji kroz civilno-vojnu sinergiju i regionalni dijalog na Zapadnom Balkanu i potvrdili svoju posvećenost regionalnoj saradnji.
U svom obraćanju na konferenciji, Grinkevič je izrazio optimizam u pogledu regionalnih obaveza prema podjeli tereta, saradnji i stabilnosti.
„Kako naše zemlje povećavaju odbrambene izdatke i preduzimaju značajne korake u modernizaciji vojske, moramo zajedno da radimo kako bismo osigurali da se investicije pretvore u stvarne mogućnosti“, rekao je. „To zahtijeva stalan fokus na poboljšanje interoperabilnosti, povećanje spremnosti i razvoj održivosti. Nakon svih pozitivnih diskusija danas, uvjeren sam da možemo postići ove ciljeve.“
Na kraju, načelnici odbrane potpisali su Zajedničku deklaraciju u kojoj ističu važnost regionalne saradnje, jačanja kolektivnih sposobnosti i jačanja euroatlantske bezbjednosti, uključujući punu integraciju Kosova u ovu inicijativu.
Prisustvo predstavnika Kosova na konferenciji bio je razlog zašto se, drugu godinu zaredom, događaj održava u Albaniji, budući da je formalno zvanični domaćin 28. Konferencije načelnika odbrane Američko-jadranske povelje (A5) bila Bosna i Hercegovina. Albanija je pristala da bude „tehnički domaćin“, jer je to bilo neophodno kako bi se „zaobišla diplomatska osjetljivost“ povezana s pozivom Kosova, izvještavaju bosanski mediji.
Prema novinarima, pritisak da se konferencija ne održi u Bosni i Hercegovini došao je od Gojka Kneževića, načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, i Aleksandra Goganovića, zamjenika ministra odbrane Bosne i Hercegovine, postupajući po političkim instrukcijama predsjednika SNSD-a Milorada Dodika i članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović.
- Albanija nastoji povećati svoj doprinos kolektivnoj bezbjednosti u regiji i Evropi
Dana 17. septembra, premijer Albanije Edi Rama sastao se u Briselu s generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom.
Tokom zajedničke konferencije za novinare, Rute se fokusirao na značajan doprinos Albanije kolektivnoj bezbjednosti.
„Ove godine Albanija će izdvojiti 2% potrošnje na odbranu, što je velika obaveza. Albanija razvija svoju odbrambenu industrijsku bazu, i putem svog državnog preduzeća, što je važno jer nam je potrebna jaka odbrambena industrijska baza širom NATO-a“, primijetio je Rute.
Generalni sekretar NATO-a takođe je naglasio doprinos Albanije misijama Alijanse u Evropi. „Učestvujete u našoj misiji Pojačano istureno prisustvo u Latviji i Bugarskoj. Aktivno ste angažovani na Kosovu putem KFOR-a. Mnogo činite da pomognete Ukrajini. Primjera radi, putem naše Komande u Visbadenu, gdje imamo albansku delegaciju… Dakle, mnogo činite kada je u pitanju Ukrajina.“
„Albanija nije najveći saveznik, ali Albanija mnogo čini“, naglasio je Rute.
***
Albanski ministar odbrane Piro Vengu, govoreći na 28. Konferenciji načelnika generalštabova Američko-jadranske povelje (A5) održanoj u Tirani od 16. do 18. septembra, naglasio je da njegova zemlja ima za cilj da postane regionalno središte za odbrambenu industriju i vojnu saradnju u jugoistočnoj Evropi i na Jadranu.
Kako je ministar naveo, Albanija se fokusira na pet ključnih oblasti:
- povećanje finansijskih sredstava za odbrambene budžete,
- proširenje domaće odbrambene i vojne industrije,
- modernizacija Oružanih snaga,
- ulaganja u kritičnu infrastrukturu,
- poboljšanje interoperabilnosti sa saveznicima i partnerima kroz obuku i zajedničke operacije.
Vengu je naglasio da je krajnji cilj pozicioniranje Albanije kao pouzdanog centra za odbrambenu industriju, kao lanca snabdijevanja, uz povezanost, vojnu interoperabilnost i mobilnost u jugoistočnoj Evropi i jadranskoj regiji. Podvukao je da ova regija ima neosporni strateški značaj za atlantsku bezbjednost i da NATO i EU moraju održati političku odlučnost, stratešku budnost i vojni angažman u regiji.
Ministar je takođe potvrdio posvećenost Albanije pomirenju, stabilnosti i saradnji. Kao primjer, naveo je da je oko 500 pripadnika albanske vojske raspoređeno u regionalnim misijama NATO-a i EU, KFOR-u i EUFOR-u Altea.
Naglasio je i da učešće albanskih trupa u misijama NATO-a u Latviji i Bugarskoj pokazuje da Albanija ozbiljno shvata prijetnje na istočnom krilu NATO-a. Nepokolebljiva posvećenost zemlje regionalnoj i međunarodnoj bezbjednosti takođe se pokazuje političkom i vojnom podrškom koju Albanija pruža i nastaviće da pruža Ukrajini, naglasio je ministar odbrane.
- Zvanična Budimpešta i dalje smatra Dodika predsjednikom Republike Srpske
Mađarski premijer Viktor Orban primio je 22. septembra Milorada Dodika u hotelu „Karmelit“ u Budimpešti. Željka Cvijanović, srpska članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, pratila je Dodika na njegovom putovanju u Budimpeštu.
Uoči posjete, Dodik je u intervjuu za RTRS izjavio da je saradnja s Orbanom „odlična“.
Kao što je poznato, Apelacioni sud Bosne i Hercegovine potvrdio je presudu prvostepenog suda i osudio Dodika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice. Zatvorska kazna je kasnije zamijenjena novčanom, ali je Centralna izborna komisija BiH oduzela Dodiku predsjednički mandat.
Milorad Dodik je 19. septembra, iako odbijajući da prizna sudsku presudu, zvanično podnio ostavku na svoja predsjednička ovlaštenja i prenio njihovo izvršenje na potpredsjednika RS Davora Pranjića, predstavnika Hrvata.
U međuvremenu, mađarska vlada i dalje priznaje Dodika kao predsjednika Republike Srpske. Nakon sastanka u Budimpešti, Kancelarija za komunikacije mađarskog premijera i sam Orban, u objavi na svojoj stranici na društvenim mrežama, nazvali su Dodika predsjednikom Republike Srpske Bosne i Hercegovine.
Ova posjeta lidera bosanskih Srba Mađarskoj jedna je u nizu u posljednje vrijeme. Opozicioni mađarski mediji, komentarišućisastanak, napisali su da „Dodik sada dolazi u Budimpeštu gotovo svake sedmice“.
Konkretno, lider bosanskih Srba posjetio je mađarsku prijestolnicu početkom septembra. Tada je Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine uputilo Mađarskoj protestnu notu zbog tretiranja Dodika kao predsjednika Republike Srpske, iako mu je do tada već bio oduzet mandat.
