- EU odlučila da ne otvori Klaster 3 u pregovorima sa Srbijom, Srbija odlučila da ne učestvuje na samitu EU-Zapadni Balkan
U večernjim satima 16. decembra, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je da nijedan srpski zvaničnik neće predstavljati Srbiju na samitu EU-Zapadni Balkan 17. decembra u Briselu.
„Po prvi put u posljednjih 13 ili 14 godina, ni ja ni bilo ko drugi neće ići na ovu međuvladinu konferenciju. Niko neće predstavljati Republiku Srbiju, tako da će Zapadni Balkan ostati bez Republike Srbije“, rekao je Vučić na RTS-u. „Vjerujem da ovim korakom štitim Srbiju i njene interese, jer moramo pokazati što smo uradili, a uradili smo mnogo“, naglasio je predsjednik, očigledno misleći na činjenicu da Srbija još jednom nije otvorila Klaster 3 u pregovorima sa Evropskom unijom.
Uoči samita Zapadni Balkan-EU, premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da je „ponašanje Unije prema Srbiji sramotno i nepravedno“. Po njegovom mišljenju, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić „učinio je pravu stvar što nije učestvovao u ovoj farsi“.
Slovački premijer, Robert Fico, podržao je ovaj stav. Izjavio je da „posebno podržava Vučića“ i da „iako je Srbija jedna od najbolje pripremljenih zemalja, sve više se izmišljaju uslovi za njeno pristupanje EU“.
Posljednjih sedmica, srbijanski zvaničnici su uložili značajne napore da otvore Klaster 3 u pregovorima s EU, ali 16. decembra, na sastanku Savjeta za opšte poslove Evropske unije pod predsjedavanjem Danske, konsenzus o ovoj odluci nije postignut.
Kako su izvijestili srpski mediji, Bugarska, Hrvatska, Holandija, Finska, Švedska, Estonija, Litvanija, Latvija, kao i Njemačka, protivile su se otvaranju Klastera 3 od strane Srbije. Francuska i Italija su, nasuprot tome, podržale otvaranje i krajem novembra poslale pismo ostalim državama članicama kako bi dale Srbiji „zeleno svijetlo“ za otvaranje Klastera 3.
U Zaključcima usvojenim nakon sastanka, Savjet EU za opšte poslove navelo je: „Uvažavajući procjenu Evropske komisije da Srbija održava svoj nivo spremnosti prema početnim kriterijima u Klasteru 3, Savjet će se vratiti pitanju otvaranja ovog klastera u skladu s pregovaračkim okvirom, posebno podsjećajući na potrebu za značajnim daljnjim napretkom u vladavini prava i normalizaciji odnosa s Kosovom, što će i dalje određivati ukupni tempo pristupnih pregovora.“
Savjet je takođe ponovio svoje očekivanje da će Srbija intenzivirati svoje napore ka potpunom usklađivanju, prvenstveno poštovanjem restriktivnih mjera EU protiv Rusije i Bjelorusije usvojenih u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu.
Zbog blokade Mađarske, Zaključci Savjeta EU za opšte poslove o politici proširenja EU usvojeni su u obliku Zaključaka predsjedništva EU (Danska), uz podršku ostalih 26 država članica EU.
- U Sjedinjenim Američkim Državama usvojen „Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana“
Kongres SAD-a usvojio je, a predsjednik Donald Tramp potpisao, Zakon o nacionalnom odobrenju za odbranu za fiskalnu 2026. godinu. Prijedlog zakona odobrava potrošnju od preko 900 milijardi američkih dolara i pokriva sve aspekte odbrambene politike. Dio dokumenta je „Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana“, koji uspostavlja nove pravne parametre za prisustvo Sjedinjenih Američkih Država u regiji. Na taj način, strategija SAD-a za Zapadni Balkan transformisana je iz političke deklaracije u obavezujući savezni zakon, koji zahtijeva od Stejt Dipartmenta da redovno izvještava Kongres.
Zakon je usmjeren na šest zemalja Zapadnog Balkana: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.
Dokument (kako tvrde stručnjaci, po prvi put) kodifikuje američke sankcije usmjerene protiv pojedinaca i subjekata koji potkopavaju mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu.
Zakon definiše kao prioritete projekte usmjerene na razvoj demokratije i ekonomskog prosperiteta, mjere za borbu protiv korupcije, jačanje vladavine prava, podršku investicijama, kao i programe za mlade, obrazovne i inicijative razmjene. Ovo ima za cilj suzbijanje odliva mozgova iz regije i podršku formiranju nove generacije lidera.
Završne odredbe dokumenta fokusiraju se na suzbijanje zlonamjernog uticaja Rusije i Kine u regiji, usmjerenog na potkopavanje demokratskih institucija, podsticanje političke nestabilnosti i predstavljanje prijetnje interesima Sjedinjenih Američkih Država i NATO-a. Brojne vladine agencije zadužene su za pripremu izvještaja za Kongres o obimu i oblicima takvog zlonamjernog utjecaja.
- Srbija održava zabranu izvoza municije uvedenu na zahtjev Rusije
Navedeno je postalo poznato iz intervjua koji je ruskoj agenciji TASS dao Jurij Pilipson, direktor Drugog evropskog odjeljenja Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije.
„Zabrana izvoza municije sumnjivim partnerima koju su uvele srpske vlasti ostaje na snazi, uprkos pokušajima beskrupuloznih klijenata da je zaobiđu. Cijenimo principijelan stav srpskog rukovodstva u tom pogledu“, rekao je Pilipson novinarima 21. decembra.
Ruska Služba za vanjsku bezbjednost optužila je Srbiju u maju i junu ove godine za izvoz oružja u Ukrajinu. Kao odgovor, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je Srbija prestala da izvozi municiju. „Sada smo sve zaustavili. Moraju postojati posebne odluke ako nešto treba da funkcioniše. Municija ide u naše kasarne i naša skladišta“, rekao je Vučić na sastanku proširenog kolegijuma Generalštaba 23. juna.
U jesen iste godine, predsjednik Srbije je, u intervjuu za jedan njemački medij, predložio da Evropska unija otkupi sve dostupne proizvode iz zaliha, čak i ako bi municija mogla završiti u Ukrajini. Međutim, ovaj prijedlog očigledno nije sproveden.
- Srbija s Rusijom dogovorila isporuku plina
„Imamo dogovor o produženju isporuka plina za još tri mjeseca, do 31. marta, kako bi ljudi bili bezbjedni i mirno spavali“, objavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 23. decembra.
Naglasio je da će Srbija imati dovoljno plina za predstojeću zimsku sezonu.
Važeći plinski sporazum trebalo je da važi do Nove godine, a sada je očigledno riječ o kratkoročnom produženju. Očekivanja u vezi s potpisivanjem novog dugoročnog ugovora još nisu ispunjena, što Rusiji ostavlja prednost da vrši pritisak na Beograd.
- Crna Gora vratila bezvizni režim za turske građane
Vlada Crne Gore je 23. decembra donijela odluku o ukidanju viznog režima za građane Turske, koji je privremeno uveden skoro dva mjeseca ranije. Istovremeno, pravila su promijenjena: dozvoljena dužina boravka smanjena je sa 90 na 30 dana kao mjera za sprječavanje ilegalnih migracija.
Premijer Milojko Spajić je na mreži X objavio da je odluka o povratku bezviznog režima za turske državljane rezultat intenzivne i sveobuhvatne saradnje dvije zemlje. „Saradnja s turskim vlastima je poboljšana, uvedene su pojačane bezbjednosne i migracijske provjere“, napomenuo je Spajić.
Istovremeno, Vlada Crne Gore odlučila je da će do 15. januara biti uveden vizni režim za građane Azerbejdžana.
Razlog za privremeno uvođenje viza s Turskom bio je incident koji se dogodio 25. oktobra u podgoričkom naselju Zabjelo, kada je počinjen napad na stanovnika Podgorice. Pojavile su se informacije da su u zločin umiješani državljani Turske. Nakon incidenta na Zabjelu, širom zemlje dogodio se niz ksenofobičnih incidenata. U međuvremenu, istraga je utvrdila da su napad na stanovnika Podgorice počinila dva državljanina Azerbejdžana, a ne Turske.
Uprkos kontekstu, aktuelne odluke o vraćanju bezviznog režima, uz skraćivanje dozvoljenog boravka za turske državljane i uvođenje viza za građane Azerbejdžana, Vlada Crne Gore predstavlja prvenstveno kao dio šireg paketa mjera za usklađivanje vizne politike sa EU. „Kako bi ispunila svoje obaveze u vezi sa članstvom u EU, Vlada Crne Gore će nastaviti svoje aktivnosti usmjerene na potpuno usklađivanje sa viznom politikom Evropske unije u bliskoj budućnosti“, saopštila je vlada. Ovo se odnosi na ispunjavanje zahtjeva posljednjeg mjerila pregovaračkog poglavlja 24 (Pravda, sloboda i sigurnost).
U skladu sa zahtjevima EU, Crna Gora je trebalo da uvede vize ne samo za građane Azerbejdžana, već i da napusti bezvizni režim sa Turskom, Rusijom, Bjelorusijom i Kinom. Predviđeno je da će ove odluke biti usvojene u roku od dvije godine.
- Opozicija u Albaniji zahtijeva ostavku vlade
U Tirani je nekoliko stotina pristalica opozicione Demokratske stranke 22. decembra održalo veliki protest protiv vlade Edija Rame, u blizini rezidencije premijera. Demonstranti su zahtijevali ostavku vlade i formiranje prelaznog tehničkog kabineta zbog niza korupcijskih skandala u najvišim ešalonima vlasti.
Tokom svog govora pred demonstrantima, lider Demokratske stranke Sali Beriša nazvao je protest početkom dugotrajne kampanje građanske neposlušnosti.
Akciju su pratili sukobi s policijom. Baklje, eksplozivne naprave i Molotovljevi kokteli bačeni su prema zgradi vlade. U incidentima, tri policajca su povrijeđena i prevezena u bolnicu, gdje im je pružena medicinska pomoć. Povrijeđeni su i jedan demonstrant i fotograf.
Nakon skupa, policija u Tirani uhapsila je četiri osobe. Još sedam osoba je pod istragom, ali nisu pritvorene.
Protest koji je organizovala Demokratska stranka održan je nekoliko dana nakon haosa u albanskom parlamentu.
Predstavnici Demokratske stranke blokirali su 18. decembra govornicu i fizički zauzeli mjesta namijenjena članovima vlade kako bi spriječili ministre da predaju izvještaje. Pripadnici Republikanske garde suprotstavili su se poslanicima, pokušavajući odgurnuti demonstrante od vladinih mjesta.
Tokom protesta, opozicioni poslanici koristili su pirotehniku, paleći dimne bombe i baklje. Uprkos tome što se parlamentarna sala brzo ispunila gustim dimom, predstavnici vladajuće Socijalističke partije odbili su da prekinu sjednicu. Nastavili su ubrzanim tempom razmatranje dnevnog reda i glasanje o prijedlozima zakona.
Političke tenzije u Albaniji eskalirale su zbog optužbi Specijalne strukture protiv korupcije i organizovanog kriminala (SPAK) protiv zamjenice premijera i ministarke infrastrukture Belinde Baluku, koja je osumnjičena za zloupotrebu javnih sredstava tokom realizacije velikih infrastrukturnih projekata. Opozicija smatra slučaj Baluku primjerom sistemske korupcije.
SPAK je zvanično zatražio od parlamenta da ukine imunitet Baluku kako bi mogla biti uhapšena. Međutim, glasanje nije održano zbog stava vladajuće Socijalističke partije.
