- Evropski parlament usvojio „najstrožu“ rezoluciju o Srbiji do sada
Evropski parlament usvojio je 22. oktobra rezoluciju o Srbiji, izražavajući ogorčenje zbog demokratskog nazadovanja zemlje i postavljajući direktne zahtjeve Beogradu da uskladi svoju vanjsku politiku, posebno u kontekstu odnosa s Rusijom i Kinom. Rezolucija je usvojena sa 457 glasova za, 103 protiv i 72 suzdržana.
Članovi Evropskog parlamenta pripisali su političku odgovornost za situaciju u zemlji srpskom rukovodstvu: Evropski parlament „smatra srpsko rukovodstvo politički odgovornim za eskalaciju represije, normalizaciju nasilja i slabljenje demokratskih institucija“.
Rezolucija osuđuje „talas nasilja, zastrašivanja i proizvoljnih hapšenja, podržanih od strane države, protiv mirnih demonstranata, novinara, organizacija civilnog društva i predstavnika opozicije u Srbiji“. Posebno izražava zabrinutost zbog „upotrebe zvučnih uređaja dugog dometa i rasprostranjene upotrebe suzavca protiv civila“.
Rezolucija uključuje direktan poziv Evropskoj komisiji „da pokrene inicijativu za uvođenje ciljanih individualnih sankcija protiv osoba odgovornih za teška kršenja zakona i ljudskih prava u Srbiji, u skladu s Globalnim režimom sankcija EU za ljudska prava“.
Osuđuje postupke policajaca koji štite provladine skupove dok istovremeno primjenjuju represivne mjere protiv antivladinih demonstranata i opozicije. Evropski parlament, takođe, osuđuje blokiranje Pionirskog parka u centru Beograda od strane provladinih aktivista s ciljem sprečavanja protestnih akcija.
Evropski parlament zahtijeva „potpun i transparentan sudski postupak“ kako bi se sankcionisali odgovorni za uništavanje nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad 1. novembra 2024. (incident koji je izazvao javno negodovanje i antivladine proteste).
Poseban fokus rezolucije odnosi se na kinesko učešće u rekonstrukciji željezničke stanice Novi Sad.
U rezoluciji se navodi da su „prisustvo i uticaj Kine u Srbiji značajno porasli posljednjih godina zbog velikih infrastrukturnih ulaganja, što izaziva zabrinutost u vezi s transparentnošću, usklađenošću sa standardima EU i ekološkim normama“. Projekat stanice su realizovale dvije kineske kompanije „zaobilazeći redovne procedure javnih nabavki EU“. Evropski parlament je podsjetio da je u martu 2025. godine Kancelarija Evropskog javnog tužioca (EPPO) „pokrenula istragu o potencijalnoj zloupotrebi sredstava EU dodijeljenih za rekonstrukciju željezničke stanice Novi Sad“.
Evropski parlament je jasno povezao napredak Srbije na putu ka EU sa usklađivanjem njene vanjske politike. Parlament „poziva da pregovori o pristupanju Srbije napreduju samo na osnovu mjerljivog i održivog napretka u klasteru Osnova, posebno u vezi sa potpunom usklađenošću sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU (ZVBP) i sankcijama protiv Rusije.“ Evropski parlament podsjeća da Srbija ostaje značajan izuzetak na Zapadnom Balkanu u pogledu usklađivanja sa ZVBP i naglašava da je usklađenost sa ZVBP ključni zahtjev za sve zemlje kandidate za EU.
Nadalje, Evropski parlament izražava duboku zabrinutost da društvenu klimu u zemlji podstiče „antievropska i proruska propaganda“ koja se značajno širi putem medija pod kontrolom vlade i od strane državnih zvaničnika.
***
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je rezolucija Evropskog parlamenta „očekivana i logična“ i da odgovara konceptu „obojene revolucije“. Naglasio je da je tokom debate u Evropskom parlamentu „bilo jasno ko sije mržnju protiv Srbije“, misleći na izjave hrvatskih zastupnika u Evropskom parlamentu.
Kritikovao je zastupnike u Evropskom parlamentu zbog neozbiljnosti i dvostrukih standarda, navodeći kao primjer njihovu osudu metoda specijalnih snaga i politički motiviranu prirodu njihove kritike. Vučić je izjavio da autorima rezolucije „ne smetaju protesti, okupacija fakulteta, niti ometanje slobode kretanja (blokade puteva), već jedan park“ [misleći na provladin kamp u Pionirskom parku]. „Vidite koliko je ovo politički obojeno“, rekao je Vučić. „Sve o ozbiljnosti zastupnika u Evropskom parlamentu i njihovoj odgovornosti shvatio sam iz činjenice da su osudili upotrebu zvučnog topa, što se nikada nije dogodilo. Dokažite da je korišten zvučni top, i ja neću biti predsjednik Srbije od tog dana“, izjavio je, kategorički negirajući upotrebu zvučnog oružja. Ove optužbe je nazvao „strašnom laži“.
Predsjednik rezoluciju smatra još jednim pokušajem da se Beograd prisili da promijeni svoju vanjsku politiku. „Nismo otvorili nijedno poglavlje (u pregovorima o pristupanju EU) tri i po godine, a to se poklapa s početkom rata u Ukrajini“, napomenuo je, dodajući da bi Srbija „bila prvak sveta“ da je uvela sankcije Rusiji.
- Srbija rizikuje energetsku krizu zbog zavisnosti sektora od Rusije
Novi talas Zapadnih sankcija usmjerenih na ruski energetski sektor stvara ozbiljne probleme za Srbiju. Glavni rizici se odnose na naftnu kompaniju NIS, potencijalne prijetnje srpskoj podružnici Lukoila i snabdijevanje ruskim gasom.
Američke sankcije protiv Naftne industrije Srbije (NIS), uvedene 9. oktobra zbog većinskog ruskog vlasništva Gazproma, prijete da poremete snabdijevanje naftom i naftnim derivatima. NIS je jedina kompanija koja prerađuje sirovu naftu u Srbiji, pokrivajući do 80 posto korporativnog tržišta goriva.
Prema Rojtersu, tanker Maran Helios, koji je prevozio kazahstansku naftu namijenjenu NIS-u, nije mogao isporučiti teret zbog sankcija. To stvara rizik od zaustavljanja rada rafinerije Pančevo u narednim danima.
Ministar energetike Đorđe Milićević izjavio je da će se rješenja u vezi s NIS-om tražiti kroz razgovore s partnerima – Sjedinjenim Američkim Državama i Rusijom. U međuvremenu, Srbija i Mađarska planiraju izgradnju novog naftovoda do 2027. godine koji će povezati Novi Sad s mađarskom stanicom Sažalombata, koja prima rusku naftu iz naftovoda Družba.
Proširenje američkih sankcija na ruski Lukoil izazvalo je novu zabrinutost, jer kompanija upravlja s više od 100 benzinskih stanica u Srbiji. Iako Lukoil Srbija trenutno nije na listi sankcija, mogao bi automatski pasti pod ograničenja zbog većinskog vlasništva PJSC Lukoil (Ruska Federacija).
Kompanija je izvijestila da nastavlja s radom bez ograničenja, ali pravni stručnjaci ispituju obim i implikacije sankcija. Ako se finansijske transakcije blokiraju, mogle bi se pojaviti poteškoće s isplatom plata i logistikom.
Srbija dobija oko 75 posto prirodnog plina iz Rusije, prvenstveno preko Bugarske i Mađarske. Odluka Evropskog savjeta predviđa potpuni prekid uvoza ruskog plina do 2028. godine i zabranjuje nove ugovore s Moskvom od 1. januara 2026. godine.
Bugarska je već najavila raskid kratkoročnih tranzitnih sporazuma počevši od 2026. godine. Stručnjaci predviđaju porast cijena plina od 15-25 posto u periodu 2026-2027. godine.
Srbija planira da diverzifikuje snabdijevanje povećanjem uvoza azerbejdžanskog plina preko interkonektora Srbija-Bugarska i korištenjem LNG terminala u Grčkoj.
- Vučić i ministar Mali razgovarali o energetskoj krizi s Orbanom
Predsjednik Aleksandar Vučić i ministar financija Siniša Mali boravili su u radnoj posjeti Mađarskoj, gdje su se sastali s premijerom Viktorom Orbanom.
„Razgovarali smo o strateškom pozicioniranju Srbije i Mađarske, zajedničkom odgovoru na regionalne izazove i osiguravanju dugoročne stabilnosti u energetskom i ekonomskom sektoru“, izjavio je Vučić.
Prema riječima srbijanskog predsjednika, ovo su „teški udarci“ za Srbiju — u vezi s naftom, zbog sankcija protiv NIS-a, i plinom, zbog planirane zabrane uvoza ruskog plina u zemlje EU. „Evropa podiže zavjesu pred Ruskom Federacijom, a iza te zavjese neće ostati niko ko može ostati neutralan“, izjavio je.
„Neće imati nikoga ko ne želi u potpunosti da sprovede njihovu politiku. Mi bismo radije birali politiku mira – mnogi ljudi danas ne žele mir. Mađarska želi. Da li to možemo postići ili smo premali, ostaje da se vidi. Jesu li ovo teški udarci za nas, u pogledu nafte i plina? Samo čekam da nam neko kaže – ne smijete disati ovaj vazduh“, rekao je Vučić novinarima u Budimpešti 20. oktobra nakon sastanka s Orbanom.
Stav Savjeta Evropske unije da uvoz ruskog plina u zemlje EU treba zabraniti od 1. januara, uključujući tranzit kroz EU u treće zemlje, „katastrofalna je odluka“ za Srbiju, rekao je ministar finansija Siniša Mali. „Dobijamo plin preko Bugarske i Mađarske, dvije države članice EU. Ako one ne mogu primiti ruski plin, šta ćemo mi?“, upitao je.
Srpski predsjednik je napomenuo da će Srbija efektivno morati izgraditi nove interkonektivne vodove s Rumunijom, Sjevernom Makedonijom i Mađarskom. Međutim, čak i kada se sve ovo završi, Beograd „ne zna gdje da nađe toliko plina, ako ne iz Rusije“, niti kako da nadoknadi „činjenicu da moramo plaćati 30-40 posto veće cijene“.
Što se tiče nafte i naftnih derivata, Vučić je izvijestio da će mađarska naftna kompanija MOL „pomoći“ i to „uvozom više naftnih derivata“, ali da uvoz sirove nafte nije opcija zbog sankcija protiv NIS-a i njegove rafinerije Pančevo.
- Hrvatska vraća obaveznu vojnu obuku
Hrvatski sabor usvojio je izmjene Zakona o odbrani i Zakona o službi u oružanim snagama, vraćajući obaveznu osnovnu vojnu obuku (Temeljno vojno osposobljavanje) od januara 2026. godine.
Odluka o vraćanju obavezne službe donesena je zbog značajno izmijenjenih globalnih bezbjednosnih okolnosti, kao i činjenice da tokom 17 godina (od obustave obavezne službe 2008. godine) približno 300.000 ljudi nije prošlo nikakvu vojnu obuku.
Glavni cilj programa je obučiti mlade ljude osnovnim vojnim vještinama potrebnim u kriznim situacijama, uključujući prirodne katastrofe, te jačanje rezervnih Oružanih snaga Republike Hrvatske, čime se poboljšava nacionalni obrambeni kapacitet.
Osnovna vojna obuka trajaće dva mjeseca. Muškarci starosti 19 godina (rođeni 2007. godine) biće pozvani na služenje vojnog roka. U izuzetnim slučajevima, mladići starosti od 19 do 30 godina mogu biti regrutovani. Žene ne podliježu obaveznoj službi, ali se mogu pridružiti dobrovoljno.
Godišnje će biti upisano otprilike 4.000 osoba, podijeljenih u pet grupa. Regrutovani će imati pravo na mjesečnu platu (naknadu) od oko 1.100 eura. Za one koji se pozovu prigovor savjesti, dostupan je alternativni oblik civilne službe.
Godišnji troškovi Ministarstva odbrane za obaveznu vojnu obuku procjenjuju se na 23,7 miliona eura.
- Hrvatska usvaja novu Strategiju odbrane
Vlada Hrvatske usvojila je Strategiju odbrane Republike Hrvatske i Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga za period 2025–2036. Glavna misija definisana je kao zaštita suvereniteta, nezavisnosti i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske, kao promocija međunarodne sigurnosti i podrška civilnim institucijama, uz očekivano povećanje izdvajanja za odbranu.
Potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Ivan Anušić podsjetio je da je Hrvatska 2025. godine ispunila NATO-ov zahtjev o izdvajanju najmanje 2 posto BDP-a za odbranu. „Vlada je već postavila cilj da izdvajanja za odbranu dostignu najmanje 2,5 posto BDP-a do 2027. godine i 3 posto do 2030. godine“, dodao je.
Strateški ciljevi odbrane definisani su kao izgradnja snažne i efikasne nacionalne odbrane, održavanje i unapređenje sposobnosti Oružanih snaga za efikasno odvraćanje, kao zaštita suvereniteta i nezavisnosti, i kao osiguranje teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske.
Strategija naglašava efikasno i koordinirano suprotstavljanje neprijateljskim snagama u slučaju oružane agresije na teritoriju Hrvatske korištenjem vojnih i nevojnih instrumenata nacionalne moći unutar NATO-a i EU, doprinoseći jačanju sposobnosti, jedinstva i relevantnosti bezbjednosne i odbrambene politike NATO-a i EU, te učestvujući u izgradnji međunarodnog poretka sigurnosti, mira, stabilnosti i povjerenja. Takođe, ističe podršku civilnim institucijama u krizama i vanrednim situacijama, jačanje nacionalne otpornosti, ulaganje u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije u odbrani i sigurnosti, te podršku rastu domaće odbrambene industrije.
- Hrvatska i Mađarska produbljuju saradnju u odbrani i vojnoj industriji
Mađarski ministar odbrane Kristof Salaj-Bobrovnički posjetio je Hrvatsku. Na sastanku u hrvatskom Ministarstvu odbrane sa potpredsjednikom Vlade i ministrom odbrane Ivanom Anušićem razgovarano je o odbrambenoj saradnji dvije susjedne zemlje na osnovu članstva u EU i NATO-u, globalnoj i regionalnoj bezbjednosnoj situaciji u jugoistočnoj Evropi.
Razgovori su bili usmjereni na zaštitu suverenih državnih granica, produbljivanje vojne i bezbjednosne saradnje, proširenje odbrambeno-industrijskih odnosa i osiguranje regionalne stabilnosti.
Ministar Anušić prisjetio se devedesetih godina prošlog stoljeća i izrazio zahvalnost svom mađarskom kolegi: „Zahvaljujem Mađarskoj na podršci hrvatskom narodu devedesetih godina u njihovoj borbi za nezavisnost i suverenitet. Mađarska je bila među zemljama koje su pružile ruku pomoći Hrvatskoj, pružajući humanitarnu pomoć, opremu i oružje. Zahvaljujem i mađarskoj zajednici u Hrvatskoj, koja se borila rame uz rame s hrvatskim braniteljima“, rekao je.
„Danas, kao dvije nezavisne države članice NATO-a i EU, mi smo partneri, a naš je cilj podići ovu bilateralnu obrambenu saradnju na još viši nivo“, rekao je hrvatski ministar odbrane.
„Odnos između Mađarske i Hrvatske u obrani je stabilno, napredno partnerstvo zasnovano na međusobnom povjerenju, koje ne samo da jača sigurnost naših zemalja, već služi i kao temelj srednjoevropske obrane“, napisao je ministar Kristof Salaj-Bobrovnički na društvenim mrežama tokom drugog dana svoje posjete Hrvatskoj.
Hrvatska i Mađarska trenutno sarađuju u okviru Komandnog centra multinacionalnih divizija (MND-C) u Sekešfehervaru, koji su zajednički osnovale radi unapređenja regionalne saradnje među zemljama centralne Evrope, te u okviru Centra za obuku Multinacionalnog programa specijalnih avijacija (MSAP) u Zemuniku, Hrvatska. Hrvatske trupe takođe doprinose sigurnosti istočnog boka NATO-a kroz svoje učešće u Borbenoj grupi kopnenih snaga (FLF BG HUN) u Mađarskoj.
Mađarski ministar pohvalio je učešće hrvatskih vojnika u najvećoj vojnoj vježbi od nezavisnosti Mađarske, „Adaptivni Husari 2025“.
Ministri su takođe razgovarali o tekućoj pomoći Mađarske u kontroli zračnog prostora Hrvatskoj, koja će se završiti kasnije ove godine, kada hrvatski avioni Rafale preuzmu dužnosti patroliranja nacionalnim vazdušnim prostorom.
Osim toga, ministri su izrazili spremnost za jačanje saradnje u odbrambenoj industriji. Salaj-Bobrovnički je naglasio namjeru Mađarske da osigura da odbrambena industrija centralne Evrope dobije odgovarajući udio finansiranja EU, čime će se ojačati tehnološka nezavisnost i konkurentnost u regiji. Napomenuo je da mađarsko-hrvatska saradnja takođe uključuje standardizaciju vojne opreme i zajednički razvoj infrastrukture koja služi vojnoj mobilnosti.
Dodao je da je Mađarska posljednjih godina posvetila veliku pažnju razvoju svoje obrambene industrije, gdje se hrvatsko iskustvo pokazalo korisnim. Tokom dvodnevne posjete, ministar je obišao nekoliko pogona hrvatske obrambene industrije: kompaniju Orka u Osijeku, koja proizvodi FPV dronove, i Čateks u Čakovecu, koja proizvodi specijalizovane vojne tkanine.
- Vladajuća VMRO-DPMNE pobjedila na lokalnim izborima u Sjevernoj Makedoniji
Lokalni izbori održani u Sjevernoj Makedoniji 19. oktobra rezultirali su ubjedljivom pobjedom vladajuće stranke desnog centra VMRO-DPMNE premijera Hristijana Mickoskog nad njenim glavnim rivalom, Socijaldemokratskim savezom Makedonije (SDSM), čime je proširila svoju dominaciju na lokalni nivo. Albanski koalicioni partner stranke na centralnom nivou, savez VLEN, takođe je ojačao svoju poziciju u konkurenciji s drugom albanskom strankom, Demokratskom unijom za integraciju (DUI).
Prema preliminarnim podacima Državne izborne komisije, značajan broj gradonačelnika izabran je već u prvom krugu.
Izlaznost birača iznosila je oko 47 posto, što je nešto niže nego na prethodnim lokalnim izborima. Takođe je objavljeno da su izbori u tri opštine proglašeni nevažećim zbog izlaznosti ispod jedne trećine registrovanih birača.
U glavnom gradu Skoplju, kao i u većini opština gdje nijedan kandidat nije osvojio više od 50 posto glasova, održaće se drugi krug.
Vođa VMRO-DPMNE-a i premijer Hristijan Mickoski proglasio je „trijumf naroda“, rekavši da su građani izabrali „pravac i vrijednosti“. Naglasio je da ova pobjeda označava samo početak „nove makedonske energije“ i pozvao birače da se mobilizujuza drugi krug kako bi „završili započete promjene“.
Mickoski očekuje da će VMRO-DPMNE i njena koalicija osigurati 59 gradonačelnika (od 80) nakon konačnih rezultata.
- SAD i Kosovo zahtijevaju zatvaranje Misije UN-a na Kosovu (UNMIK); Srbija i Rusija čvrsto protiv
Sjednica Savjeta sigurnosti UN-a o Kosovu 21. oktobra pretvorila se u žustru debatu usmjerenu na budućnost Privremene administrativne misije UN-a na Kosovu (UNMIK). Predstavnici Sjedinjenih Američkih Država i Kosova snažno su pozvali na trenutni prekid misije, dok su se Srbija i Ruska Federacija kategorički protivile svakom obliku povlačenja.
Zapadne zemlje i delegacija Kosova izjavile su da je mandat UNMIK-a, uspostavljen 1999. godine, zastario i da više ne odražava realnost 2025. godine.
Američki ambasador Džef Bartos oštro je kritikovao misiju, nazivajući je „naduvanommirovnom misijom bez mirovnjaka“, i pozvao Savjetebezbjednosti da počne s njenim povlačenjem. „Na Kosovu nema bezbjednosne krize i UNMIK više ne igra ulogu u upravljanju Kosovom. Vrijeme je da se misija okonča“, rekao je, optužujući UN za „rasipanje“ na česte „reprezentativne“ sastanke.
Ministarka vanjskih poslova Kosova Donika Gervala-Švarc u potpunosti je podržala ovaj stav, nazivajući UNMIK „ogromnim rasipanjem novca UN-a“ i pozivajući na njegovo zatvaranje. Istakla je ekonomski rast i stabilnost Kosova, koji, prema njenim riječima, „cvjeta“. Gervala-Švarc je takođe oštro kritikovala Srbiju, nazivajući je „stvarnom prijetnjom regiji“ i „malom Rusijom na Balkanu“.
Ujedinjeno Kraljevstvo, Slovenija i Danska su pozvale na strateško preispitivanje uloge, odgovornosti i finansiranja UNMIK-a. Predstavnica Ujedinjenog Kraljevstva, Dženifer Meknoftan pozvala je države članice UN-a, koje to još nisu učinile, da priznaju nezavisnost Kosova, koju je opisala kao „vitalnu za dugoročnu stabilnost“.
Nasuprot tome, srbijanski ministar vanjskih poslova Marko Đurić izjavio je da je UNMIK neophodan za zaštitu srpske zajednice i pozvao na održavanje njegovog mandata.
Đurić je optužio Prištinu da sprovodi politiku „sporog etničkog čišćenja“ kroz sistematsko uništavanje prava Srba. Izvijestio je da je Priština zatvorila 128 ključnih srpskih javnih institucija, uključujući zdravstvo, obrazovanje i socijalne usluge, u područjima sa srpskom većinom. Takođe je pozvao Prištinu da ispuni svoju 12-godišnju obavezu osnivanja Zajednice srpskih opština (ZSO).
Ruska Federacija kategorički se protivila svakom smanjenju učestalosti sjednica Savjeta sigurnosti o Kosovu ili smanjenju finansiranja UNMIK-a.
Uprkos dubokim podjelama oko Misije UN-a, mnogi članovi Savjeta, uključujući Francusku i predstavnike EU, naglasili su da nema alternative normalizaciji između Beograda i Prištine, što ostaje ključno za njihovu evropsku integraciju. Zamjenik specijalnog predstavnika generalnog sekretara UN-a Milbert Dongđun Šin pozvao je obje strane „da izbjegavaju radnje koje bi mogle potkopati povjerenje“.
Sveukupno, sastanak je pokazao duboku podjelu među članicama Savjeta sigurnosti u vezi s procjenom situacije na Kosovu i mogućim putevima naprijed.
