- Direktor CIA-e Vilijam Berns na turneji po Zapadnom Balkanu.
Tokom nenajavljene posjete, šef CIA-e obišao je Sarajevo, Beograd i Prištinu.
Najprije je direktor Centralne obavještajne agencije SAD-a posjetio Bosnu i Hercegovinu, gdje se sastao sa direktorom Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH, ministrom vanjskih poslova BiH, kao i sa članovima Predsjedništva BiH, uključujući i Željka Cvijanovića, koji predstavlja Srbe.
Kao jednu od tema Bernsovih sastanaka u Bosni i Hercegovini, mediji su naveli “alarmantnu separatističku retoriku i djelovanje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i Vlade Republike Srpske”.
Nakon Bernsove posjete, Dodik je na mreži X napisao da Republika Srpska “nikada nije negirala suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, u skladu sa Dejtonskim sporazumom”, te da “secesija nikada nije bila naša politika”.
On je posjetu šefa CIA-e nazvao i “značajnom”, ističući borbu protiv terorizma, što je “odgovornost cijelog slobodnog svijeta”, uz napomenu da Republika Srpska “pozdravlja svaku saradnju u ovoj oblasti”.
Posmatrači su Dodikovu izjavu ocijenili kao rezultat posjete šefa CIA-e BiH.
Detalji Bernsove posjete Beogradu nisu objavljeni u javnosti.
Mediji su prenijeli da je šefa CIA u Beogradu primio šef srpske Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) Vladimir Orlić. Uslijedio je i sastanak Bernsa i predsjednika Aleksandra Vučića.
“Imali smo koristan i važan sastanak”, razgovarajući o temama “važnim za budućnost Srbije”, rekao je Vučić odgovarajući na pitanja novinara o posjeti šefa CIA.
Prema nezvaničnim izvještajima, teme sastanaka sa srpskim zvaničnicima bile su više političke nego obavještajne – uglavnom se razgovaralo o situaciji na Kosovu.
Bernsova posljednja stanica na putovanju bila je Priština, gdje se sastao sa predsjednicom Kosova Vjosom Osmani, premijerom Aljbinom Kurtijem i šefom Kosovske obavještajne agencije (KIA).
“Posvećeni smo daljem jačanju i širenju naših čvrstih bilateralnih odnosa sa Sjedinjenim Državama”, napisao je Kurti na Fejsbuku nakon sastanka, koji je kosovska vlada nazvala istorijskom prekretnicom.
“Unija sa SAD je garancija bezbjednosti, mira i uspjeha”, naglasila je Osmani u svojoj objavi na Facebooku.
Analitičari posjetu direktora američke Centralne obavještajne agencije vide kao odgovor na napore Kremlja da proširi svoj uticaj u regionu.
- Pomoćnik generalnog sekretara NATO-a u posjeti Sarajevu, Prištini, Beogradu
Pomoćnik generalnog sekretara NATO-a za politička pitanja i bezbjednosnu politiku, ambasador Boris Ruž, održao je konsultacije na visokom nivou u Sarajevu, Prištini i Beogradu.
Ruž je tokom sastanaka s predstavnicima Predsjedništva Bosne i Hercegovine i drugim visokim predstavnicima u Bosni i Hercegovini, uključujući ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića i visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Kristijana Šmita, potvrdio da saveznici odlučno podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i da neće dozvoliti nikakav bezbjednosni vakuum.
Ruž se u Prištini sastao sa predsjednicom Vjosom Osmani i predstavnicima EU, OEBS-a, diplomatama iz grupe QUINT (Francuska, Njemačka, Italija, UK i SAD) i predstavnicima misije NATO KFOR.
Pomoćnik generalnog sekretara NATO-a je takođe istakao punu podršku Alijanse dijalogu Beograda i Prištine uz posredovanje EU. Po pitanju otvaranja mosta na Ibru u Mitrovici, on je još jednom iznio stav NATO-a da odluke treba donositi kroz dijalog i koordinisano.
Ruž se u Beogradu sastao sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem, ministrom spoljnih poslova Markom Đurićem i predstavnicima međunarodne zajednice. NATO očekuje da Srbija pomogne da se obezbijedi puna odgovornost za akte nasilja počinjene na Kosovu u maju i septembru 2023. godine, rekao je on. (U maju 2023. došlo je do sukoba između lokalnih Srba i mirovnih snaga KFOR-a na sjeveru Kosova, usljed čega je povrijeđeno 90 NATO pripadnika. U septembru 2023. izbio je oružani sukob između srpske oružane grupe i kosovske policije. U oba slučaja, počinioci i dalje nisu procesuirani).
Vučić je na svom Instagram nalogu istakao da je sastanak sa Ružom bio “dobar” i da se razgovaralo o situaciji u regionu, bezbjednosti na Kosovu i mogućim posljedicama nastavka “jednostranih koraka” režima kosovskog premijera Aljbina Kurtija (tj. otvaranja mosta bez koordinacije sa srpskom stranom).
Sumirajući svoju posjetu, pomoćnik generalnog sekretara NATO-a je u intervjuu za televiziju u Sarajevu rekao da, iako je Ukrajina sada na prvom mjestu, „Balkan nam je na radaru, mi smo jako zainteresovani za ovaj dio svijeta, i nećemo nigdje otići.”
- Vlasti Srbije uhapsile hrvatskog špijuna
U ranim jutarnjim satima 26. avgusta, Bezbjednosno-informativna agencija (BIA) Srbije, u saradnji sa drugim državnim organima, sprovela je kontraobavještajnu akciju na području Beograda, u kojoj je priveden hrvatski špijun.
Kako prenose srpski mediji, ovaj potez je rezultat višemjesečne istrage BIA o zaustavljanju “špijunaže i zlonamjernih i subverzivnih aktivnosti Hrvatske bezbjednosno-obavještajne službe SOA”.
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić potvrdio je pritvaranje osobe osumnjičene za špijunažu za Hrvatsku.
Istog dana Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske saopštilo je da “nemaju informacije ni o navedenoj temi, ni o tome da se takav događaj zaista dogodio”.
Načelnik Ministarstva vanjskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je da je njegovo ministarstvo tu vijest doznalo iz medija. “U kontaktu smo sa našom ambasadom u Beogradu” i “nastojimo da obavijestimo hrvatsku javnost”, dodao je on.
Komentarišući ovaj događaj, eksperti nisu isključili da je pritvaranje Hrvata bilo potrebno srpskim vlastima za sticanje političkih poena.
Prema analitičarima, špijunski spor će se u svakom slučaju negativno odraziti na odnose Beograda i Zagreba.
- Vozačke dozvole izdate od strane Srbije više ne važe na Kosovu
Od 23. avgusta vozačke dozvole izdate od strane Republike Srbije smatraju se nevažećim na Kosovu. Ministarstvo unutrašnjih poslova Kosova je početkom maja odlučilo da pokrene zamjenu srpskih vozačkih dozvola izdatih građanima Kosova, smatrajući ih nevažećim. Odluka je stupila na snagu 9. maja, a rok za zamjenu ovih dozvola određen je do 23. avgusta.
Veton Eljšani, zamjenik načelnika kosovske policije u sjevernom regionu, objasnio je da će se srpske dozvole smatrati nevažećim po isteku ovog roka, a vozači sa takvim dozvolama biće krivično gonjeni kao da nemaju važeće dozvole.
Vozači koji srpske dozvole nisu zamijenili kosovskim biće kažnjeni novčanom kaznom od 500 do 1.500 eura.
Do sada je podnijeto više od 6.000 zahtjeva za zamjenu srpske vozačke dozvole vozačkom dozvolom Republike Kosovo. Od ovih 6.000 zahtjeva, više od 5.300 je stiglo od stanovnika sjevernog Kosova.
Srpska zajednica zamjenu vozačkih dozvola smatra još jednom manifestacijom pritiska Prištine na Srbe na Kosovu u cilju nasilne integracije srpskog stanovništva u kosovski sistem.
