- Srbija i Republika Srpska (BiH) učestvuju na samitu BRICS-a
Srbiju su na samitu BRIKS-a u Kazanju (Rusija) predstavljali potpredsjednik Vlade Aleksandar Vulin, ministar odbrane Bratislav Gašić, ministarka ekonomije Adrijana Mesarović i ministar Nenad Popović.
Republika Srpska (Bosna i Hercegovina) uputila je predsjednika Milorada Dodika i ministra naučnog i tehnološkog razvoja, visokog obrazovanja i informacionog društva Željka Budimira.
Milorad Dodik se u Kazanju sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Prema riječima lidera RS, na sastanku je bilo riječi o završetku srpsko-ruskog hrama u Banjaluci i jačanju turističkih kontakata između RS i Ruske Federacije.
Aleksandar Vulin je rekao da je sa Putinom razgovarao o globalnoj situaciji i unapređenju odnosa Moskve i Beograda.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odlučio je da preskoči događaj. U tom periodu održao je sastanke sa poljskim premijerom Donaldom Tuskom i grčkim premijerom Kirijakosom Micotakisom. „On je „kriv“ što nisam u Kazanju“, naglasio je Vučić u obraćanju medijima nakon sastanka sa Tuskom u Beogradu 24. oktobra.
Kasnije je u Srbiju doputovala predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen koja je pozitivno ocjenila Vučićevo odbijanje da učestvuje na samitu BRIKS-a.
Odsustvo srpskog predsjednika u Kazanju i susreti sa evropskim liderima pokazali su da Beograd u ovoj fazi nema namjeru da EU zamijeni BRIKS-om. Istovremeno, Banja Luka se sve više uvlači u rusku orbitu.
- Predsjednica Evropske komisije otkazala susret sa srpskim premijerom
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen otkazala je sastanak sa predsjednikom Vlade Srbije Milošem Vučevićem, jer je na dan najavljenog sastanka šef srpske vlade vodio pregovore sa ministrom za ekonomski razvoj Rusije, Maksim Rešetnikov.
Sastanak fon der Lajen sa Vučevićem otkazan je tokom njene posjete Beogradu u okviru diplomatske turneje po Zapadnom Balkanu. Treba istaći da je sastanak šefice Evropske komisije i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića tokom posjete protekao u prijateljskoj atmosferi.
Predsjednica EK otkazala je sastanak sa premijerom Vučevićem nakon objave na njegovom sajtu o sastanku sa ministrom ekonomije Rusije, rekla je portparolka Evropske komisije Ana Pisonero. U saopštenju se navodi da dvije zemlje planiraju jačanje saradnje u ekonomiji i drugim oblastima. U tom kontekstu, nije imalo smisla održavati zakazani sastanak, naglasila je.
Nakon sastanka Vučevića i Rešetnjikova, Vlada Srbije je u zvaničnom saopštenju navela da je razgovarano o daljem jačanju ekonomske i opšte saradnje dvije zemlje. Govoreći o sankcijama Rusiji, Vučević je istakao da Srbija, uprkos velikom pritisku, vodi slobodnu i nezavisnu politiku, što je njena prednost, jer dobro sarađuje i sa Ruskom Federacijom, Evropskom unijom, Kinom i drugim zemljama.
Srpski premijer je napomenuo i da je Srbija spremna da razgovara o produženju ugovora o isporuci ruskog gasa.
Može se pretpostaviti da je nastavak kupovine ruskog gasa po posebnim sniženim cijenama postao glavna tema pregovora šefa Vlade Srbije i ruskog ministra. Za Beograd je potpisivanje isplativog gasnog ugovora sa Moskvom vjerojatno toliko važno da su srpske vlasti spremne da u tu svrhu pogoršavaju odnose sa Briselom.
- Vučić, Orban i Fico razgovaraju o migracionoj politici
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijeri Slovačke i Mađarske Robert Fico i Viktor Orban sastali su se 22. oktobra u slovačkom gradu Komarno, gdje su razgovarali o zaštiti granica Evropske unije od ilegalnih migracija i jačanju regionalne saradnje.
Lideri Slovačke, Mađarske i Srbije su u zajedničkom saopštenju istakli da se „odluke koje su nedavno usvojene na evropskom nivou ne čine djelotvornim ili održivim, te ih stoga treba dopuniti daljim jačanjem regionalne dimenzije saradnje u borbi protiv protiv ilegalne migracije.“
„Postigli smo rezultate zajedničkim radom, nije bilo lako, ali ove godine ima 80 odsto manje migranata nego prošle godine. Nastavićemo saradnju i vjerujem da će rezultati biti dobri“, naglasio je Vučić na zajedničkoj konferenciji za novinare.
Pretpostavljalo se da će trojica lidera dogovoriti organizovanje privremenih kampova za migrante na teritoriji van EU, odnosno u Srbiji. Ali Vučić je nedvosmisleno rekao da „Srbija nikada neće biti domaćin migrantskih kampova za druge zemlje“ kao što je to učinila Albanija (za Italiju).
- Neusklađivanje pravila putovanja sa EU ometa evropsku integraciju BiH
Bosna i Hercegovina mora uskladiti propise o putovanju sa EU, ojačati borbu protiv korupcije i uvesti praćenje budžeta kako bi dobila sredstva u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan.
Prema riječima šefice Savjeta ministara BiH Borjane Krišto, vlasti BiH su upoznate sa ova tri dodatna zahtjeva. „To su mjere koje se odnose na vizni režim, mjere za borbu protiv korupcije i kriminala, praćenje budžeta“, rekla je Krišto nakon sastanka s predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, koja je boravila u Bosni i Hercegovini u sklopu višednevnog obilaska regije.
Najproblematičnije za implementaciju može biti uvođenje viznog režima dogovorenog sa EU. Vize bi trebalo da budu uvedene za državljane Rusije, Kine, Saudijske Arabije, Omana, Katara i Turske. Vlasti Republike Srpske se kategorično protive ovom koraku, prije svega zbog nespremnosti da uvedu vize za Ruse.
Bosna i Hercegovina je trenutno jedina zemlja u regionu koja nije uspjela da obezbijedi i dogovori sa EU program reformi potreban za dobijanje grantova i zajmova predviđenih Planom rasta Zapadnog Balkana. Međutim, EU je spremna da dodijeli sredstva zemlji u vanrednim situacijama. Stoga je Evropska komisija odlučila da odmah uputi 20 miliona eura za pomoć žrtvama posljednje katastrofalne poplave u pojedinim područjima Bosne i Hercegovine.
- Mađarska pozvala hrvatskog ambasadora zbog izjava ministra o „velikomađarskoj politici“
Ministarstvo vanjskih poslova Mađarske pozvalo je na sastanak hrvatskog veleposlanika u Budimpešti zbog nedavnih izjava hrvatskog ministra odbrane Ivana Anušića. Ambasadora Hrvatske Mladena Andrlića u Ministarstvu vanjskih poslova primio je zamjenik državnog sekretara zadužen za region, prenose mađarski mediji.
Anušić je 22. oktobra, tokom rasprave u Hrvatskom saboru o učešću Oružanih snaga Hrvatske u inicijativi NSATU (NATO Bezbjednosna pomoć i obuka za Ukrajinu), kojoj se protivi predsjednik te zemlje Zoran Milanović, izjavio da je samo Mađarska, među saveznicima, ta koja ne učestvuje u ovom NATO programu, a to je „zbog njene velikomađarske politike“.
„Dolazim sa istoka Hrvatske, imam znanje i iskustvo o tome kako Mađarska vodi politiku u našoj Baranji… Vodi se politika koja dovodi u pitanje teritorijalni integritet Hrvatske. Mađarska ne učestvuje u operaciji (NSATU) jer ne podržava NATO i EU zbog svoje velikomađarske politike”, rekao je šef hrvatskog Ministarstva obrane.
Anušić je ranije napomenuo i da bi, ukoliko Hrvatska odbije učešće u NSATU, Hrvatska bila u rangu sa Srbijom i Mađarskom, „koje otvoreno podržavaju Rusiju“.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto 25. oktobra je, odgovarajući na pitanja na zajedničkoj pres-konferenciji sa kubanskim kolegom, rekao da Mađarska traži najbolje moguće odnose sa svim svojim susjedima, uključujući i Hrvatsku, „i stoga je iznenađujuće“ da hrvatski ministar odbrane vrijeđa Mađare. „S poštovanjem molim hrvatsku vladu da nas ne uvlači u unutarnju političku raspravu sa njihovim predsjednikom,“ dodao je.
Istovremeno, Sijarto nije opovrgao optužbe hrvatskog ministra o proruskom kursu Budimpešte.
- Mađarska i Poljska obećale su doprinos evropskim integracijama Srbije
„Mi Srbiju vidimo ne samo kao strateškog partnera, već i kao iskrenog prijatelja. Učinićemo sve da Srbija postane punopravna članica Evropske unije“, rekao je mađarski predsjednik Tamaš Šujok na zajedničkoj konferenciji za novinare sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Balkan se ne može stabilizovati bez pristupanja Srbije, naglasio je šef mađarske države i dodao da je vrijeme da se ispuni obećanje dato Zapadnom Balkanu prije 20 godina.
***
„Uskoro će Poljska predsjedavati Evropskom unijom, a tokom poljskog predsjedavanja prioritet će mi biti težnja za proširenjem i što bliža saradnja sa Srbijom“, rekao je poljski premijer Donald Tusk, koji je boravio u dvodnevnoj posjeti Beogradu. Poljska podržava evropski put Srbije, a Evropska unija je nepotpuna bez Srbije, rekao je on.
***
Zemlje istočne Evrope, koje predsjedavaju i koje će predsjedavati EU, pokazuju interesovanje za dalje evropske integracije Srbije. Može se očekivati da, uprkos odbijanju Beograda da svoju spoljnu politiku uskladi sa Briselom (odbijajući sankcije Rusiji), Srbija može da računa na napredak na putu ka EU do kraja ove i u prvoj polovini 2025. godine.
- Uključivanje Bugara u Ustav ostaje preduslov za evropsku integraciju Sjeverne Makedonije
Izmjena Ustava je obaveza koju Sjeverna Makedonija mora ispuniti kako bi nastavila put ka punopravnom članstvu u EU. Ovo je bilo izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen nakon sastanka sa premijerom Hristijanom Mickoskim.
Radi se o uvođenju bugarske manjine u Ustav Sjeverne Makedonije. Ovi ustavni amandmani služe kao uslov za otključavanje daljih evropskih integracija Sjeverne Makedonije od strane Bugarske. Prethodna vlada Sjeverne Makedonije pristala je da ispuni uslov, ali se sadašnja protivi tome.
Fon der Lajen, koja je boravila u Sjevernoj Makedoniji u sklopu turneje po Zapadnom Balkanu, izrazila je uvjerenje da će prepreka koja još postoji biti otklonjena, da će biti uvedene ustavne promjene i da će Skoplje moći da pokrene pregovore o pristupanju EU .
Fon der Lajen i Mickoski nakon sastanka nisu precizirali da li je Evropska komisija pristala da Skoplju pruži garancije da Bugarska, nakon uključivanja bugarske manjine u Ustav, neće postavljati nikakve nove zahtjeve.
- Druga runda dijaloga o normalizaciji Srbije i Kosova ne donosi konkretne sporazume
Delegacije Prištine i Beograda imale su 24. oktobra odvojene sastanke sa predstavnikom Evropske unije za dijalog Kosova i Srbije Miroslavom Lajčakom, kao i zajednički sastanak u Briselu.
Zamjenik premijera Kosova i glavni pregovarač Prištine Besnik Bislimi rekao je da je posljednja runda pregovora bila neuspješna. Istovremeno, Lajčak je rekao da, iako „nije bilo napretka“ ka normalizaciji odnosa, ostaje optimista da su Kosovo i Srbija napredovali „u nekim drugim ključnim pitanjima“ o kojima će se razgovarati „u narednim sedmicama“.
Glavna kontradikcija između Beograda i Prištine ostaje Zajednica srpskih opština (ZSO).
Glavni pregovarač iz Srbije, šef resora Vlade za Kosovo i Metohiju Petar Petković napomenuo je da Beograd ne bježi od obaveza koje proizilaze iz Sporazuma o putu normalizacije odnosa (Ohridski sporazum), ali Priština mora prvo započeti rad na formiranju ZSO.
Bislimi ovaj zahtjev Srbije vidi kao djelimično ispunjenje sporazuma. Prema riječima predstavnika Prištine, Ohridski sporazum mora da se primijeni u potpunosti i bez odlaganja.
Kao što je poznato, u februaru 2023. godine lideri Srbije i Kosova postigli su dogovor o putu normalizacije odnosa usvajanjem Ohridskog sporazuma. U martu iste godine dogovoren je Aneks za implementaciju. Međutim, ovi sporazumi nikada nisu potpisani zbog odbijanja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Od tada nema napretka u dijalogu Beograda i Prištine. U proteklih godinu dana predstavnici stranaka su više puta dolazili u Brisel kako bi učestvovali u dijalogu uz posredovanje EU, ali ovi sastanci nisu suštinski promijenili situaciju i nisu je izveli iz „ćorsokaka“.
