Ovogodišnja izborna kampanja u Sloveniji bila je neviđeno skandalozna, pa ipak, senzacionalna otkrića nisu dovela do fundamentalnih promjena na političkoj mapi zemlje.
Nakon parlamentarnih izbora 22. marta, stranka premijera Roberta Goloba, Gibanje Svoboda („Pokret za slobodu“), vodi sa minimalnom razlikom. Prema preliminarnim prebrojavanjima, opoziciona Slovenačka demokratska stranka (SDS) Janeza Janše zaostaje za liderom za desetinke procenta. Istovremeno, kako analitičari primjećuju, obje političke snage dobile su više glasova nego što je bilo prognozirano, iako nijedna neće moći samostalno da formiraju vladu.
Rezultat još nije konačan, ali glavni zaključak se već može izvući: slovenačko društvo ostaje polarizovano, a dvije vodeće stranke u Sloveniji imaju stabilne pristalice koje su predizborni skandali dodatno motivisali da još aktivnije podrže „svoju“ političku snagu.
Najveći skandal u istoriji Slovenije
U završnoj fazi parlamentarnih izbora, kampanja, koja je već bila obilježena žestokom konkurencijom i neizvjesnošću u vezi s budućom konfiguracijom koalicije, doživjela je naglu promjenu dinamike. Manje od dvije sedmice prije izbora, na raznim online platformama počeli su se pojavljivati video i audio snimci, navodno zabilježeni skrivenom kamerom, na kojima sadašnje i bivše političke ličnosti bliske vladajućoj političkoj snazi, navodno, raspravljaju o mogućnostima koruptivnog uticaja na vlasti. Kako je napisao jedan slovenački medij, „crvena nit“ koja se provlači kroz sve razgovore jeste premijer Robert Golob „i njegov sveprisutni politički uticaj iza kulisa“.
Janez Janša, komentarišući snimke, izjavio je da Slovenijom vlada „kriminalna organizacija“ i da bi „u pristojnoj zemlji vlada podnijela ostavku“.
Premijer Golob opisao je ove događaje kao „grubo miješanje u temelje evropske demokratije“ i najveći skandal u istoriji Slovenije.
Pojedinci koji se pojavljuju na snimcima odbacili su ili njihovu autentičnost ili njihovo tumačenje, navodeći, konkretno, da su izjave „izvučene iz konteksta“ i da je montaža manipulativna.
Zvanične bezbjednosne službe Slovenije nisu uspjele ni da potvrde ni da opovrgnu autentičnost snimaka prije izbora, dok su istovremeno angažovale resurse za ispitivanje kako unutar Slovenije, tako i u inostranstvu, slanjem video i audio snimaka u forenzičku laboratoriju. Službenici za sprovođenje zakona izjavili su da provjera traži mnogo vremena i proceduralne zahtjeve, stoga se istraga ne može završiti „preko noći“.
Makedonske maske
Snimci su vrlo brzo postali od ključne važnosti za kampanju, ne samo zbog svog sadržaja, već i zbog specifičnosti kampanje za njihovo širenje.
Glavni kanali za objavljivanje snimaka su web stranica anti-corruption2026.com i Facebook stranica Maske padaju („Maske padajo“).
Prema medijskim izvještajima, web stranica anti-corruption2026.com kreirana je 9. marta ove godine i nalazi se na serveru kojim upravlja islandska kompanija OrangeWebsite, koja pruža usluge za anonimno kreiranje web stranica.
Stranica Maske padaju kreirana je prije nekoliko godina pod nazivom Dvogled, ali je postala aktivna u martu 2026. godine, kada je preimenovana u svoje sadašnje ime. Prema podacima sa Facebooka koje su objavili slovenački mediji, stranica se administrira iz Sjeverne Makedonije.
Prisustvo „makedonskog traga“ čini događaje u Sloveniji uoči izbora još zanimljivijim, s obzirom na dugogodišnje iskustvo stručnjaka iz ove zemlje u kreiranju i promociji političkih online tabloida. Vrijedi podsjetiti da su tokom američkih predsjedničkih izbora 2016. godine tinejdžeri iz makedonskog grada Velesa širili lažne vijesti među milione Amerikanaca na Facebooku, zaradivši desetine hiljada dolara prihoda od oglašavanja.
Do sada, bezbjednosne službe Sjeverne Makedonije vrlo su oprezno reagovale na navode o uključivanju informacionih resursa kojima administriraju građani zemlje u kampanju u Sloveniji. Makedonska Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) rekla je novinarima da zbog povjerljivosti podataka ne mogu podijeliti konkretne detalje, ali potvrđuju da preduzimaju mjere u okviru svoje nadležnosti.
Crna kocka
Još veći odjek izazvali su detalji koji se ne odnose na kanale širenja, već na navodne „menadžere“ kampanje protiv korupcije.
Prema istrazi slovenačkog časopisa Mladina, predstavnici izraelske privatne obavještajne kompanije Crna kocka (Black Cube) posjetili su Sloveniju četiri puta od novembra 2025. godine. Prema tim podacima, predstavnici Black Cube odsjeli su u Ljubljani u blizini službenog sjedišta SDS-a, gdje su se, kako su novinari Mladine naveli, mogli sastati s liderom stranke Janezom Janšom. Prema medijskim izvještajima, jedan od hotela u kojima su odsjedali nalazi se doslovno nekoliko desetina metara od sjedišta SDS-a.
Državni sekretar za nacionalnu i međunarodnu bezbjednost Slovenije Vojko Volk izjavio je 18. marta da je na sastanku Savjeta za nacionalnu bezbjednost predstavljen izvještaj u kojem je Slovenačka obavještajno-bezbjednosna agencija (SOVA) efektivno potvrdila sumnje o miješanju kompanije Black Cube u izbornu kampanju. „Direktor SOVA-e nas je obavijestio o činjenicama koje ukazuju na direktno strano miješanje u izbore u Sloveniji“, rekao je Volk. Prema njegovim riječima, informativna kampanja, u koju su vjerovatno uključeni predstavnici firme Black Cube, „prati skup alata i metoda koji se koriste u drugim zemljama“, a njen cilj je „politička diskreditacija“ i „uticaj na demokratske izbore“.
Istog dana, iz kancelarije premijera Roberta Goloba izvijestili su da je, zbog ozbiljnosti informacija o uticaju privatne obavještajne firme iz Izraela na izborne procese u Sloveniji, šef vlade otputovao u Brisel kako bi razgovarao s ključnim evropskim političkim strankama o zaštiti demokratskih procesa u Sloveniji.
Pored sastanaka s drugim liderima država članica EU, Robert Golob je također napisao pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lejen i predsjedniku Evropskog vijeća Antoniju Kosti, u kojem je naveo da „takvo miješanje strane privatne kompanije stvara jasnu hibridnu prijetnju Evropskoj uniji i njenim državama članicama, negativno utičući i potencijalno potkopavajući naše zajedničke vrijednosti, procedure i političke procese.“
Lider SDS-a Janez Janša, pak, izjavio je da se sastanak s gostima iz Izraela zaista održao, ali da je svrha sastanka bila razgovor o situaciji na Bliskom istoku. Janša je također izjavio da bi se rasprava o snimcima trebala fokusirati na sadržaj, a ne na način na koji su dobijeni. „Šta mislite da je razlog zašto Slovenci žive lošije – zbog razotkrivene korupcije ili zbog osobe koja je razotkrila tu korupciju?“, upitao je lider SDS-a.
Nakon glasanja 22. marta, Janez Janša je izrazio stav da su izbori bili „referendum o korupciji“. Rezultati glasanja su, dakle, pokazali visok stepen tolerancije među građanima prema koruptivnim radnjama vlasti. „Možete tumačiti rezultat kako god želite, ali, svakako, u Sloveniji korupcija očito nije nešto što bi većina birača jednoglasno osudila“, izjavio je lider SDS-a.
Izbori su završeni, skandali nisu
Uprkos završetku glasanja, političke turbulencije u Sloveniji i dalje dobijaju na zamahu. Skandali koji su izbili uoči izbora nisu nestati s dnevnog reda – oni postaju instrument političke borbe za oba tabora.
SDS Janeza Janše insistira na odgovornosti predstavnika vladajuće koalicije, dok se Pokret za slobodu i njegovi saveznici fokusiraju na istragu mogućeg stranog miješanja, pokušaja manipulisanja javnim mnjenjem i poziv na kažnjavanje slovenačkih političara za koje bi se moglo ispostaviti da su uključeni u kampanju uticaja. „Policija i tužilaštvo istražuju i vjerujem da će u skladu s tim nastaviti svoj rad i dovesti slučaj do kraja“, naglasio je Robert Golob nakon izbora, odgovarajući na pitanje o mogućoj aktivnosti kompanije Black cube u Sloveniji.
Istovremeno, skandali nisu poljuljali pozicije dvije vodeće stranke, pokazujući da je društvo i dalje duboko polarizovano. Ni ideja borbe protiv korupcije, ni prijetnja stranog miješanja u izborni proces nisu postali konsolidujućifaktori. Slovenačka politika se sve više pretvara u borbu između dva stabilna izborna bloka, koji na senzacionalna otkrića reaguju ne promjenom stavova, već jačanjem unutrašnje solidarnosti. U ovoj situaciji, očuvanje, ili čak intenziviranje, konfrontacijske retorike političkih lidera može dovesti ne do pada rejtinga protivnika, već do još većih podjela u društvu – političkih, ideoloških i svjetonazornih.
Dakle, uprkos završetku izborne kampanje, Slovenija ulazi u težak period političkih turbulencija, koji, u kontekstu neviđenih bezbjednosnih rizika i globalne energetske krize, postaje pravi test za zemlju.
Analitička grupa CWBS-a
