Dana 10. januara, Kancelarija za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAC) uvela je paket sankcija ruskom energetskom sektoru.
Ograničenja su pogodila desetine kompanija, prvenstveno vodećih proizvođača i izvoznika nafte i naftnih derivata, poput Surgutnjeftegas, Gazprom njefta i njihovih produžnica.
U okviru paketa, SAD su označile i NIS AD Novi Sad, Naftnu industriju Srbije, sa sjedištem u Novom Sadu.
Cilj je nula ruskog vlasništva
SAD predviđaju da će najobimnije sankcije do sada koštati rusku ekonomiju milijarde dolara, značajno smanjujući sposobnost Rusije da vodi rat protiv Ukrajine.
„Danas su Sjedinjene Države uvele do sada najznačajnije sankcije ruskom energetskom sektoru, daleko najvećem izvoru prihoda za Putinov rat. … Ove mjere će kolektivno izvlačiti milijarde dolara mjesečno iz ratnog sanduka Kremlja i na taj način intenzivirati troškove i rizike za Moskvu da nastavi svoj besmisleni rat”, rekao je novinarima zamjenik direktora Nacionalnog ekonomskog savjeta Dalip Sing.
Rusija ima 56,15 odsto akcijskog kapitala NIS-a: Gazprom njeft ima 50 odsto, Gazprom 6,15 odsto, a 29,87 odsto pripada Republici Srbiji. Preostale akcije su u vlasništvu manjinskih akcionara – građana Srbije, prije svega aktivnih i bivših zaposlenih u kompaniji, kao i investicionih i penzionih fondova, osiguravajućih društava, banaka i drugih subjekata.
Da bi NIS nastavio sa svojim poslovanjem, mora se izvršiti vlasnička transformacija koja će rezultirati sa nula akcija ruskih kompanija. Samo u tom slučaju „Naftna industrija Srbije“ će moći da nastavi sa radom.
SAD ne žele da Rusija upravlja ključnom kompanijom Srbije, rekao je pomoćnik američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja Džejms O’Brajen. On vjeruje da je jedini način da se osigura nulti rizik taj da udio ruskog vlasništva takođe bude jednak nuli, a to je za Ameriku početna tačka razgovora.
Promjene u vlasničkoj strukturi trebalo bi da nastupe u roku od mjesec i po dana, odnosno do 25. februara. Finansijske transakcije se mogu produljiti za još 15 dana, do 12. marta.
Sve transformacije u Srbiji moraće da budu koordinisane sa američkom stranom.
O NIS-u
NIS ad Novi Sad je jedna od najvećih energetskih kompanija u jugoistočnoj Evropi.
Glavne djelatnosti „Naftne industrije Srbije“ su istraživanje, proizvodnja i prerada nafte i prirodnog gasa, prodaja naftnih i gasnih proizvoda, kao i realizacija projekata u oblasti petrohemije i energetike.
Glavni proizvodni kapaciteti se nalaze u Srbiji, uključujući naftna i gasna polja i rafineriju nafte u Pančevu.
Rafinerija Pančevo godišnje preradi do 5 miliona tona nafte, i najveća je u zemlji.
Što se tiče proizvodnje gasa i nafte, NIS je monopol u Srbiji jer je jedina kompanija u zemlji koja posluje u ovoj oblasti.
NIS takođe posjeduje licence za razvoj nalazišta ugljovodonika u Rumuniji i Bosni i Hercegovini.
Pored toga, NIS kontroliše 80odsto domaćeg srpskog tržišta goriva i 50odsto maloprodaje preko sopstvene mreže benzinskih stanica u Srbiji i širom susjednih zemalja. Na tržištu radi ukupno 400 benzinskih stanica pod dva brenda, NIS Petrol i GAZPROM. U maloprodajnoj mreži kompanija je prisutna, pored Srbije, i u Bugarskoj, Bosni i Hercegovini i Rumuniji. Mreža benzinskih stanica NIS-a u BiH je među tri tržišna lidera.
NIS je aktivan i u oblasti trgovine električnom energijom. Osim na srpskom tržištu, kompanija je zastupljena i na tržištu Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Rumunije, Slovenije i Mađarske.
NIS zapošljava oko 5.100 ljudi.
„Naftna industrija Srbije“ je najprofitabilniji biznis u zemlji.
Prema finansijskom izvještaju za 2023. godinu, NIS je ostvario 3,37 milijardi eura prihoda, uz dobit (EBITDA – dobit prije kamata, poreza i amortizacije) od blizu 357 miliona eura.
Od toga je kompanija 75 odsto izdvojila za finansiranje vlastitog razvoja, dok je 25 odsto podijeljeno dioničarima kroz dividende.
Poreski i drugi odbici u budžet Srbije u 2023. godini iznosili su 244,4 milijarde dinara (oko 2,09 milijardi eura).
Implikacije sankcija
Američki zvaničnici uvjeravaju da neće biti ekonomskih posljedica po Srbiju ako Rusija odustane od vlasništva nad akcijama NIS-a.
Istovremeno, ukoliko bi Beograd zanemario ograničenja koje nameću SAD i ostavio sve kako jeste, dalje poslovanje ovog srpskog privrednog giganta bilo bi nemoguće.
Prvo, finansijske institucije, u strahu od sankcija, mogu blokirati račune NIS-a.
Drugo, biće ugrožena nabavka sirovina za rafineriju kompanije.
Oko 80-90 odsto sirove nafte se doprema Pančevu preko naftovoda JANAF, koji prolazi kroz Hrvatsku. Hrvatski operater, u strahu od sekundarnih sankcija, već je izjavio da, kada ograničenja stupe na snagu, neće prenositi naftu za NIS, uprkos njihovom aktivnom ugovoru koji važi do kraja 2026. godine.
Stručnjaci navode dva moguća scenarija razvoja događaja vezanih za povlačenje Rusa iz NIS-a.
Prvi je kupovina akcija u vlasništvu Gazprom njefta i Gazproma od strane države Srbije.
Drugi je nacionalizacija ruskog udjela. Međutim, posljednja opcija trenutno se čini malo vjerovatnom.
Rješenje
Prema ruskoj strani, nacionalizacija NIS-a je kao takva nemoguća.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov podsjetio je 14. januara da u ugovoru o osnivanju zajedničke rusko-srpske kompanije „Naftna industrija Srbije“ stoji da „ni pod kojim uslovima neće biti predmet nacionalizacije“.
Istovremeno, Vučić uvjerava da Beograd ima takvu mogućnost, ističući da Vlada nema namjeru da se bavi tom opcijom.
Komentarišući izjavu ruskog ministra da Srbija nema pravo da nacionalizuje NIS, predsjednik Srbije je naveo:
„Sergej Lavrov, moj saborac i prijatelj, kaže da Srbija nema pravo da odlučuje o nacionalizaciji. Nikada nisam rekao da će Srbija to učiniti. Istovremeno, Srbija ima pravo na to. Moj prijatelj Sergej je nešto pogrešno protumačio. Ili mu je možda neko dao pogrešnu informaciju u vezi sa članom 2 međudržavnog sporazuma.
…Što se tiče Naftne industrije Srbije, primjenjivi su član 15, član 9 ili 12, koji kaže da će u slučaju okolnosti koje onemogućavaju jednu od strana da ispuni svoje obaveze, nadležni organi raspisati odgovarajuće konsultacije. Zato smo pozvali na konsultacije, ali bih odmah obavjestio svog prijatelja Sergeja, kao što sam obavjestio i sve ostale, da Srbija ne želi da nacionalizuje rusku imovinu. Kao što rekoh, to je dok sam ja predsjednik, dok me ne smjene”.
Plus plin…
Govoreći o otkupu ruskih dionica kao najvjerovatnijem scenariju, postavlja se pitanje uslova takve transakcije – i njene cijene, prije svega.
Prema procjenama stručnjaka, na osnovu poslovanja NIS-a u posljednjih 10 godina, ruski paket akcija u NIS-u vrijedi ne manje od 2,5-3 milijarde eura.
Stručnjaci ne mogu da ponude preciznije cifre, i to ne zato što je nemoguće izračunati tržišnu vrijednost akcija kompanije, već zato što je ova imovina od samog početka bila dio šireg dogovora Beograda i Moskve.
U 2008. godini, prodaja 51 odsto NIS-a Gazprom njeftu obavljena je u skladu sa međuvladinim sporazumom koji su potpisale Rusija i Srbija, bez konkurencije, po cijeni ispod tržišne. Za kontrolni paket akcija Naftne industrije Srbije, Rusi su tada platili 400 miliona eura. Prema procjeni Deloita iz avgusta 2008. godine, Gazprom njeft je isplatio manje od 700 miliona eura. No, krajem 2008. Srbija je ipak odobrila taj dogovor.
Dogovor sa NIS-om bio je dio općeg sporazuma o ulasku Gazproma u energetski sektor Srbije, a obuhvatao je i sporazum o uspostavljanju gasovoda Južni tok do Srbije i dalje u Evropu, kao i izgradnju podzemnog skladišta gasa Banatski Dvor od strane Gazproma.
To skladište gasa pušteno je u rad 2011. godine. U međuvremenu, od Južnog toka nije bilo ništa – u proljeće 2014, nakon što je Rusija pokrenula aneksiju Krima, Evropska unija je u potpunosti odustala od projekta.
Zanimljivo, Beograd je u ljeto 2014. pokušao da pokrene pitanje prodaje NIS-a bez tendera i nepravedne isplate dividende. Ali onda se ova tema „zamrznula“. Na kraju, Srbija jeste počela da dobija ruski gas sa juga kroz Turski/Balkanski tok.
Sada se očekuje da pregovori o otkupu akcija Naftne industrije Srbije budu kombinovani sa razgovorima o uslovima novog ugovora o isporuci ruskog gasa, pošto postojeći ugovor sa Gazpromom ističe u martu.
Hibridno ulje
Trenutna situacija oko NIS-a je test, čak i za Vučića, koji je poznat kao pravi majstor balansiranja između Zapada i Rusije.
Pored širokog energetskog i ekonomskog značaja, „Naftna industrija Srbije“ ima i drugu ulogu, hibridnu. Rečeno je da je novac od profita kompanije uglavnom išao u politiku i medije, doprinoseći odbrani ruskih interesa i promoviranju narativa Kremlja.
Povlačenje Rusije iz NIS-a, kako predviđaju analitičari, značajno će oslabiti uticaj Moskve u Srbiji i dalje širom Balkana. Ne radi se samo o smanjenju ekonomske ili energetske zavisnosti, već i o smanjenju mogućnosti Moskve (prvenstveno finansijskih) da širi svoj hibridni uticaj na region.
Međutim, Vučić i dalje ima priliku za „prevaru“ u ovoj situaciji.
Beograd može da ispuni sve zahtjeve američke strane, formalno udaljivši Ruse iz NIS-a potpunim otkupom njihovih akcija. U isto vrijeme, srpske vlasti imaju opciju da imenuju menadžere lojalne Gazpromu/Gazprom njeftu za top menadžere kompanije, čime se čuva neformalni uticaj Rusije na kritičnu imovinu.
Takva indirektna kontrola se ne može porediti sa direktnim vlasništvom. Stoga, na kraju krajeva, smanjenje ruskog uticaja na Balkanu kao rezultat sankcija protiv NIS-a može se pokazati kao prilično izazovno i bolno za Moskvu.
