Bosna i Hercegovina prolazi kroz još jednu krizu državnosti. Entitet u Bosni i Hercegovini, Republika Srpska, pod rukovodstvom Milorada Dodika, ponovo pokušava da proširi svoja ovlaštenja i ograniči nadležnost centralnih vlasti Bosne i Hercegovine na svojoj teritoriji.
Najnovija eskalacija nije ni vijest ni neočekivana za ovu balkansku zemlju. Međutim, trenutni geopolitički kontekst nas tjera da razvoj događaja sagledamo iz novog ugla i razumijemo probleme i prijetnje koje se pojavljuju.
Posebno pristrasni zakoni
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 27. februara na posebnoj sjednici niz zakona kojima se zabranjuje djelovanje institucija Bosne i Hercegovine na teritoriji Republike Srpske.
Novi zakon
• zabranjuje rad Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH u Republici Srpskoj,
• omogućava formiranje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Republike Srpske, koje će imenovati sudije, tužioce i druge pravosudne funkcionere u Republici Srpskoj,
• uvodi krivičnu odgovornost za nepoštovanje ili neizvršavanje odluka institucija ili organa Republike Srpske.
U suštini, radi se o jednostranom prestanku jurisdikcije države Bosne i Hercegovine nad dijelom njene teritorije, Republikom Srpskom.
Posebno je usvojen takozvani „zakon o stranim agentima“, odnosno Zakon o posebnom registru i transparentnosti rada neprofitnih organizacija. Ovaj zakon uvodi strogu kontrolu nad civilnim sektorom Republike Srpske, po uzoru na rusko zakonodavstvo. Nacrt zakona oštro su kritikovale i lokalne nevladine organizacije i evropske institucije kao nedemokratski.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik potpisao je 5. marta ukaze kojima su stupili na snagu zakoni usvojeni na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske. Zakoni su odmah objavljeni u Službenom listu Republike Srpske i od tada se sprovode.
Zakon kao „uzvratni udarac“
Usvajanje paketa važnih zakona može se shvatiti kao odgovor vlasti Republike Srpske na sudsku presudu Dodiku, kada ga je 26. februara Osnovni sud BiH osudio na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja visokih političkih funkcija. Predsjednik Republike Srpske optužen je za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Republike Srpske Kristijana Šmita, koji se u Republici Srpskoj smatra nelegitimnim predstavnikom.
Prema Dodikovim riječima, zakoni usvojeni 27. februara samo su dio prve faze ranije planiranog plana.
Milorad Dodik je nekoliko dana prije presude Suda BiH za Balkansku redakciju ruske državne televizije Russia Today, RT Balkan, razgovarao o planiranim radnjama u slučaju da sud u Sarajevu potvrdi optužnicu protiv njega. Prema njegovim riječima, RS će nastaviti sa „dvostepenom“ reakcijom.
„U prvoj fazi Republika Srpska će se boriti za ustavni poredak u Bosni i Hercegovini. Ono što imamo u praksi u BiH nije u Ustavu: nema vojske, nema oružanih snaga BiH, nema SIPA-e, nema obavještajne službe, nema suda, nema tužilaštva, nema indirektnih poreza, nema više agencija, nema granične službe BiH“, rekao je Dodik. Prema njegovim riječima, Republika Srpska planira da sve vrati na pomenuti nivo, a potom usvoji zakon o istupanju iz sporazuma o zajedničkim oružanim snagama BiH. Ukoliko se Sarajevo ni po ovom pitanju ne dogovori sa Srbima, ako „ne pristane na povratak na Ustav Bosne i Hercegovine“, „Republika Srpska će ući u drugu fazu, koja podrazumijeva istupanje iz Dejtonskog sporazuma“, rekao je predsjednik Republike Srpske. U drugoj fazi, Republika Srpska planira da apeluje na Srbiju tražeći potpisivanje sporazuma o konfederaciji Republike Srpske i Srbije, a kasnije i o federaciji i monetarnoj uniji sa Srbijom. Svrha ovih akcija je „da možemo da organizujemo svoje živote i da ne zavisimo od gluposti koje gledamo u Sarajevu“, rekao je Dodik ruskim medijima.
Novi predmeti i presude
Tužilaštvo BiH je 6. marta, dan nakon što je Dodik potpisao sporne zakone, objavilo da istražuje krivično djelo „podrivanja ustavnog poretka“ u zemlji. Iako imena osumnjičenih u ovom slučaju nisu zvanično saopštena, Dodik je naveo da ga je Tužilaštvo BiH pozvalo na saslušanje kao osumnjičenog za kršenje ustavnog poretka. Izjavio je da će ignorisati taj poziv.
Ustavni sud BiH je, takođe 6. marta, primio zahtjeve za ocjenu ustavnosti ranije usvojenih zakona u Republici Srpskoj.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, predsjedavajući Predstavničkog doma Denis Zvizdić i član Odbora Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine Kemal Ademović podnijeli su Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine zahtjev za ocjenu ustavnosti „antidejtonovskih i antiustavnih“ zakona Republike Srpske. Naglasili su da „brutalni napadi na Dejtonski mirovni sporazum i ustavni poredak Bosne i Hercegovine moraju prestati“ i da „pokušaji podrivanja nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine predstavljaju direktnu prijetnju miru i stabilnosti u zemlji i regionu“.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je 7. marta privremenu mjeru i obustavio primjenu zakona koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila 27. februara, a potpisao predsjednik RS 5. marta.
U Banja Luci je presuda dočekana s krajnjim nepoštovanjem. Ovo je bio očekivani ishod, jer je Republika Srpska ranije donijela zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da u njenom glavnom sastavu nema sudija srpske nacionalnosti.
„Odluka i obrazloženje krnjeg Ustavnog suda Bosne i Hercegovine neodoljivo podsjećaju na saopštenje Politbiroa Komunističke partije SSSR-a.“
Goli politički pamflet.
„…Ni slovo iz Ustava, ni riječi od prava“, napisao je Dodik na X mreži.
Jasno je da se odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine neće provoditi u Republici Srpskoj.
Neočekivana kritika
Dodika su očekivano podržale Srbija i Rusija, a oštro ga je kritikovao visoki predstavnik Kristijan Šmit i niz evropskih zemalja, uključujući i Njemačku. Ipak, jedna kritizirajuća izjava bila je potpuno iznenađenje za RS i Dodika lično.
Sudeći po izjavama lidera Republike Srpske tokom predizborne kampanje u SAD i nakon pobjede Donalda Trampa, Banja Luka je bila uvjerena da će 47. američki predsjednik uskoro postati prijatelj Srba.
Dodik, koji je pod američkim sankcijama, doživio je promjenu vlasti u Bijeloj kući kao pozitivan signal za RS i za sebe lično.
Predsjednik RS je 4. marta je u intervjuu za RT Balkans ponovo kanalisao nadu u promjene. „Da je Bajdenova administracija ostala, bili bismo sahranjeni ovdje.“ „Mi smo patili svih ovih godina, jer smo vjerovali da će se promijeniti mišljenje američkog establišmenta”, rekao je Dodik, očigledno nadajući se razumijevanju novog tima u Vašingtonu.
Međutim, 8. marta američki državni sekretar Marko Rubio srušio je ove planove. Na društvenoj mreži X je napisao sljedeću izjavu: „Postupci predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika podrivaju institucije Bosne i Hercegovine i ugrožavaju njenu sigurnost i stabilnost. Naši ljudi ohrabruju političke lidere u Bosni i Hercegovini da vode konstruktivan i odgovoran dijalog. Pozivamo naše partnere u regionu da nam se pridruže u suprotstavljanju ovom opasnom i destabilizirajućem ponašanju.“
Čini se da SAD ne žele još jedno žarište nestabilnosti u drugom dijelu Evrope i već su shvatile ko je izvor ove prijetnje. A to je gospodin Dodik.
Međutim, savremena realnost je da je to stav Vašingtona naveden 8. marta 2025. godine i nejasno je da li će ostati isti. Postupci i izjave predstavnika američke administracije po pitanju spoljne politike i odnosa sa drugim narodima, tokom samo nekoliko sedmica rada novog tima u Bijeloj kući, već su više puta zaprepastili, pa čak i šokirali svijet. Neočekivana i za mnoge šokantna pozicija Trampa i njegovog tima, prilično lojalna Moskvi tokom pokušaja rješavanja rusko-ukrajinskog sukoba, navela nas je da očekujemo promjene u politici SAD prema drugim regijama. Iznad svega, od Amerikanaca se sada očekuje da pokažu veće poštovanje prema ruskim interesima i interesima svojih partnera u različitim dijelovima svijeta. Ovo hipotetičko geopolitičko razumijevanje Vašingtona i Moskve motiviše moderatore nestabilnosti na Zapadnom Balkanu i povećava sigurnosni rizik za region.
Mađarski faktor
U kontekstu nedavnih događaja u Bosni i Hercegovini, EUFOR će privremeno pojačati svoje snage. Ovo je proaktivna mjera usmjerena na pomoć Bosni i Hercegovini u interesu svih građana, navodi se u službenom saopštenju vojne misije EU.
Međutim, i ovakvi događaji, koji su trebali pomoći smirivanju situacije, u sadašnjim geopolitičkim okolnostima, izazvali su zabrinutost u Sarajevu.
Činjenica je da je jedan od vodećih učesnika vojne operacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, EUFOR Altea, Mađarska. Budimpešta posljednjih godina vodi nezavisnu politiku na Zapadnom Balkanu, koja nije uvijek u skladu sa politikom EU. Konkretno, Mađarska aktivno razvija direktne odnose sa Republikom Srpskom i njenim rukovodstvom. Koraci koji su preduzeti u ovom pravcu posljednjih sedmica bili su jednostavno bez presedana, što je izazvalo veliku pometnju.
Zamjenik mađarskog ministra vanjskih poslova Levente Mađar posjetio je Banju Luku početkom marta, nekoliko dana nakon Dodikove presude, kako bi pružio podršku predsjedniku Republike Srpske, koji je, prema riječima zvaničnika mađarske vlade, suočen sa „političkim progonom“.
Zamjenik mađarskog ministra rekao je da je pogrešno ono što Zapad radi Srbima u Evropi, pomenuo je Gavrila Principa i istakao da se Republika Srpska i Dodik ne mogu tretirati kao neprijatelji.
Odvojeno, Mađar je istakao spremnost Mađarske da učestvuje u dijalogu i pronalaženju rješenja za region Balkana kao bliskog susjeda, za razliku od onih koji o nečemu treba da odlučuju, a udaljeni su hiljadama kilometara. „Šta god da se ovdje dogodi, utiče i na nas.“ „Prošlo je vrijeme kada je Mađarska bila samo posmatrač dešavanja na Balkanu“, naglasio je Mađar tokom posjete Republici Srpskoj.
Moguće je da ova posjeta, koja je izazvala ogorčenje u Sarajevu, nije bila jedina manifestacija solidarnosti sa Dodikom od strane Vlade Viktora Orbana.
Pojavila se i priča o nekoliko desetina mađarskih policajaca iz specijalne jedinice koji su krajem februara raspoređeni u Republiku Srpsku, navodno na zajedničke vježbe sa lokalnom policijom. Prema zvaničnoj verziji iz Banja Luke, mađarski operativci su sa srpskim kolegama trebali da učestvuju u vježbama. Prema neprovjerenim izvještajima iz Sarajeva, cilj je bio da se Dodik odmah nakon sudske presude 26. februara preveze u Mađarsku u slučaju hapšenja predsjednika Republike Srpske.
„Krajem februara, specijalna jedinica mađarske policije poslata je u Republiku Srpsku s tajnim ciljem: da omogući brzo povlačenje lidera bosanskih Srba Milorada Dodika u Mađarsku, u slučaju da bosanski sud presudi da ga odmah uhapsi”, prenose regionalni mediji, pozivajući se na „nekoliko nezavisnih izvora upoznatih s operacijom”.
Prema njihovim riječima, to se nije dogodilo iz dva razloga.
Prvo, iako je Dodik zaista osuđen na zatvorsku kaznu, on nije uhapšen, jer mu je data mogućnost žalbe.
Drugo, mađarska intervencija je prethodno razotkrivena.
Zvanične izjave budimpeštanskih zvaničnika o Republici Srpskoj i Miloradu Dodiku lično, kao i glasine o mogućoj intervenciji mađarskih vlasti u pokušaju „izvlačenja Dodika“, izazvale su buru negodovanja u Sarajevu. Rezultat su bili zvanični apeli koji su pozivali na uklanjanje mađarskog kontingenta EUFOR-a iz Bosne i Hercegovine.
Ne može se isključiti da je Budimpešta otvoreno podržavala lidera bosanskih Srba, ne samo zato što je Mađarska odlučila da pojača svoje prisustvo u regionu, direktno utičući na razvoj događaja, na osnovu sopstvenog interesa. Moguće je i da je Orban, kao i Dodik, očekivao da Bijela kuća promijeni stav prema Zapadnom Balkanu, a posebno prema Bosni i Hercegovini, da bude lojalnija Srbima.
Predviđena nepredvidivost
Trenutno, nade u Banja Luci i Budimpešti u više prosrpski kurs Bijele kuće nisu opravdane.
Osim zvanične izjave šefa Stejt Dipartmenta, u kojoj je kritikovao predsjednika RS, kako tvrde bosanski mediji, bilo je i drugih, nejavnih signala iz Vašingtona. Konkretno, američko rukovodstvo je navodno bilo ogorčeno planovima za povlačenje Dodika u Mađarsku i nedvosmisleno je izrazilo zabrinutost pred mađarskim vlastima.
Moglo bi se očekivati da će sadašnji jasan i nedvosmislen stav američkog rukovodstva o neprihvatljivosti Dodikovog secesionističkog kursa dovesti do smanjenja tenzija između RS i Sarajeva i, generalno, do smirivanja situacije u Bosni i Hercegovini.
Nakon oštrih kritika američkih vlasti, lideri bosanskih Srba, prije svega predsjednik RS, trebali bi smanjiti ili čak prekinuti aktivnosti usmjerene na prekid veza između Republike Srpske i centralne vlade Bosne i Hercegovine.
Zasebno, mađarske vlasti treba da preispitaju svoju politiku prema Republici Srpskoj i njenom rukovodstvu, odbijajući da podrže Dodika, otvoreno i prikriveno. Sve će se to dogoditi ako se američka politika prema Bosni i Hercegovini, kako navodi Marko Rubio, ne promijeni u bliskoj budućnosti. Međutim, s obzirom na sve korake i izjave Trampove administracije i članova njegovog tima, u sadašnjim okolnostima ni državni sekretar ne može da garantuje stabilnost američke vanjske politike.
