Most preko Ibra između sjevernog i južnog dijela Kosovske Mitrovice i dalje je zatvoren za saobraćaj. Uprkos pripremnim tehničkim radovima koje je izvela kosovska strana, saobraćaj nikada nije ponovo pokrenut na datume koji su ranije neformalno najavljeni (14-15. avgust).
Tehnički pregled mosta završen je početkom avgusta, a okvirna procjena, koju je objavilo Ministarstvo infrastrukture Kosova, pokazuje da je most siguran za saobraćaj. Ipak, proces otvaranja je u ovom trenutku stao.
Konsultacije će se nastaviti
Kosovski premijer Aljbin Kurti je na sjednici vlade 14. avgusta istakao da je otvaranje centralnog mosta u Mitrovici za vozila “prava i neophodna stvar, korisna za sve”. Istovremeno je kazao da će Priština nastaviti konsultacije i koordinaciju sa međunarodnim partnerima po pitanju ponovnog pokretanja saobraćaja. “Nastavićemo konsultacije i koordinaciju sa našim partnerima. Otvaranje mosta nije protiv bilo koga, posebno ne protiv naših partnera”, naglasio je Kurti.
Saopštenje je uslijedilo u kontekstu protesta Srba u Sjevernoj Mitrovici, alarmantnih signala iz Beograda i upozorenja iz EU i SAD.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Priština planira da „nasilno” otvori most na Ibru između 14. i 15. avgusta. On je naveo da očekuje “dalje provokacije” kosovskih vlasti i pozvao KFOR da spriječi “jednostrano” otvaranje mosta u Mitrovici.
Vučićeve riječi mogu se posmatrati kao upozorenje na moguće sukobe kosovskih vlasti sa lokalnim Srbima, koji se kategorički protive puštanju u saobraćaj mosta na Ibru. Glavni argument “protiv” ovog poteza je da će saobraćaj preko centralnog mitrovačkog mosta ugroziti bezbjednost Srba na sjeveru.
Stotine Srba protestovalo je 7. avgusta protiv odluke kosovske vlade da otvori most, demonstrirajući svoju odlučnost da spriječe sprovođenje plana Prištine.
Loš tajming
Poruka o mogućim sukobima na sjeveru Kosova, zbog otvaranja mosta, na Zapadu je shvaćena prilično ozbiljno.
Misija NATO-a na Kosovu, KFOR, uvjerava da ostaje garant stabilnosti, ali ističe da odluku o otvaranju mosta treba dogovoriti u okviru dijaloga Kosovo-Srbija pod okriljem Evropske unije.
“Nećemo oklijevati da se pozabavimo bilo kakvim razvojem koji može uticati na bezbjednosno okruženje i regionalnu stabilnost, uz puno poštovanje našeg mandata UN-a”, navodi KFOR u saopštenju za javnost 6. avgusta. “Svaka odluka u vezi sa otvaranjem glavnog mosta preko rijeke Ibar/Ibër mora biti donesena u okviru dijaloga Beograda i Prištine, uz posredovanje EU.”
Predstavnici evropskih zemalja i Sjedinjenih Američkih Država pokušali su da uvjere Kurtija da odmah odustane od ideje o otvaranju mosta. Sve članice QUINT-a (Sjedinjene Američke Države, UK, Njemačka, Francuska i Italija) objavile su da trenutno ne podržavaju otvaranje mosta.
Portparol Evropske unije Peter Stano preporučio je Prištini da jednoglasno otvori most i da obrati pažnju na prijatelje i saveznike. „Mogu samo da podsjetim, za sve one koji imaju problem sa slušanjem i razumijevanjem, da su svi prijatelji i saveznici Kosova (EU, SAD, NATO, UK…) vrlo jasno i nedvosmisleno istakli da je u interesu Kosova da sluša prijatelje i saveznike, jer u suprotnom rizikuje da ostane samo i ostavljeno”, napomenuo je Stano.
Amerikanci su bili konkretniji i oštriji u svojim komentarima.
Američki ambasador u Prištini Džef Hovenije rekao je da bi otvaranje mosta u Mitrovici u sadašnjim uslovima stvorilo pravi bezbjednosni rizik i direktno ugrozilo bezbjednost vojnika NATO-a na Kosovu, uključujući i američke snage.
“Vjerujemo da postoji stvarni rizik povezan s preduzimanjem ove akcije baš sada, i vjerujemo da taj rizik povećava prijetnje – potencijalno bi mogao dovesti do nasilja i stvoriti druge probleme, kako za lokalnu zajednicu tako i za vojnike NATO-a, uključujući i američke vojnike koji rade na osiguranju mira i bezbjednosti na Kosovu“, rekao je Hovenije u intervjuu.
Tema otvaranja mosta u Mitrovici biće uvrštena u dnevni red na sljedećem sastanku povodom dijaloga Priština-Beograd u Briselu. Međutim, datum sastanka tek treba da bude određen.
Simbol za sve
Neophodno je još jednom podsjetiti da u Mitrovici postoje još tri mosta preko Ibra i svi su u funkciji (!). Ali centralni most ima posebno značenje.
Prvo, simboličan je, kao mjesto koje je prethodnih godina postalo središte velikih sukoba Srba i Albanaca. Puno otvaranje mosta – ne samo za pješake, već i za saobraćaj – mnogi doživljavaju kao znak kraja sukoba, pomirenja i znak reintegracije Srba na sjeveru u državu Republike Kosova. Jasno je da Srbima, koji u principu ne priznaju nezavisnost Kosova, takva simbolika nije prijemčiva.
Beograd na svoj način koristi simbol mosta. Za Vučića je zatvoren most dokaz da se “nije odrekao Kosova”, nastavljajući da se bori za njega.
Sa druge strane, Aljbin Kurti pokušava da otvaranjem mosta simbolično afirmiše suverenitet Kosova na sjevernim teritorijama. Na Kosovu će 9. februara 2025. godine biti održani parlamentarni izbori, a potpuno pokretanje saobraćaja na mostu preko Ibra, koje će postati simbol prisajedinjenja sjevera Kosova, učiniće pobjedu Kurtijevog pokreta (Vetëvendosje) gotovo zagarantovanom.
Kurtijev stav o neminovnosti otvaranja mosta počiva na drugoj priči o simbolici, evropskoj.
Prije nekoliko godina, Brisel je želio da centralni most u Mitrovici bude simbol rješenja kosovskog pitanja. Sporazumom između Beograda i Prištine 2016. godine uz posredovanje EU bilo je predviđeno da most bude pušten u saobraćaj 20. januara 2017. U to vrijeme, sporazum je predstavljen kao uspješan, a obnovljeni most na Ibru bio je simbol uspjeha pregovora između Kosova i Srbije pod okriljem Evropske unije.
Međutim, pozitivni izvještaji zvaničnika ne odgovaraju uvijek realnosti na terenu, jer most nikada nije do kraja otvoren, iako su sve formalne odluke u vezi s tim donesene. Shodno tome, sa formalne tačke gledišta, moguće je objasniti stav Prištine, koja jednostavno nastoji da dovrši ono što je već davno dogovoreno.
Zamrzavanje kao rješenje
Drugo – i posebno – značenje mosta jeste bezbjednost. Naravno, ne radi se ni o kakvoj fundamentalnoj strateškoj važnosti strukture mosta. Dakle, jednostavno rečeno, konvoji kosovske policije ili bezbjednosti mogli bi da stignu do centra Sjeverne Mitrovice – koja se mahom smatra glavnim gradom kosovskih Srba – brže i praktičnije preko centralnog mosta. Naravno, lokalna srpska zajednica nije nimalo oduševljena što pokazuje skoro neprijateljskim raspoloženjem prema kosovskim vlastima, ako ne i izravno neprijateljski.
Treće značenje mosta je hibridno. „Poluzatvoreni“ most može se koristiti i koristi se od srpske strane kao sredstvo za tinjanje sukoba i ucjenjivanje međunarodne zajednice. Poruka o potencijalnim sukobima, koju direktno artikuliše Vučić, živ je primjer takvog pristupa.
U stvari, most koji ostaje zatvoren koristan je za pristalice održavanja sukoba u zamrznutom stanju umjesto pronalaženja rješenja. Međutim, u ovoj fazi je očigledno da je ova taktika (ili strategija?) „zamrzavanja“, očuvanja postojećeg statusa quo, dominantna ne samo u Beogradu, već i u Briselu i Vašingtonu. Taktički cilj je jasan – očuvati mir i spriječiti ponovno rasplamsavanje zamrznutog sukoba. Ipak, veliko je pitanje da li je moguće dugoročno garantovati mir vođenjem politike ustupaka akterima koji se čine opasnijim. Ponekad ovi ustupci uključuju čak i poništavanje prethodnih sporazuma.
