U Njujorku je 20. septembra održan sastanak Vijećasigurnosti (VS) UN pod predsedavanjem premijera Albanije Edija Rame. U fokusu pažnje međunarodnih delegata bilo je pitanje ruske agresije na Ukrajinu, posebno potreba za reformom međunarodnih institucija, uključujući i Vijeće sigurnosti, kako bi one mogle efikasnije odgovoriti na savremene izazove, poput vojne agresije.
Sastanak Vijeća sigurnosti ostao je upamćen po onome što je počelo sukobom. Stalni predstavnik Ruske Federacije pri UN-u Vasilij Nebenzja bio je ogorčen prvim govorom predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, koji je na početku sastanka preuzeo riječ odmah nakon generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa. „Želimo da vas pitamo – na osnovu čega ste odlučili da pre govora članova Saveta bezbednosti date reč predsedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom? Nebenzja je upitao Ramu. Četiri puta je pokušao da uzme reč, pokušavajući da omete govor ukrajinskog predsednika i zahtevajući da se Zelenski pomeri na kraj liste – posle svih predstavnika država članica Vijećasigurnosti (stalnih članova i privremenih).
Strogo, ali diplomatski, Edi Rama je odbio ovaj zahtjevambasadora RF. “Moram reći, kada cijela ova lekcija o kršenju pravila u ovoj zgradi dolazi od vas, to je zaista impresivno. Ali pošto ste više puta ponovili da je kršenje to što predsjednik Zelenski govori prije govora članova Vijeća, imam rješenje za to, ako se slažete. Zaustavićete rat, a predsednik Zelenski neće govoriti. Šta je to učinilo važnim ovdje i zašto je važno da to prvo čujemo, a zatim da o tome razgovaramo? Za to ste odgovorni vi, a ne mi”, odgovorio je Rama, ističući da je jedini razlog potrebe za pronalaženjem rješenja za okončanje rata Rusije protiv Ukrajine u Vijeću sigurnosti UN-a ničim izazvana agresija Rusije.
Vrijedi napomenuti da je prije sastanka Vijeća sigurnosti premijer predsjedavajuće Albanije sveobuhvatno iznio stav zemlje o rusko-ukrajinskom ratu, napominjući da je nedavno bilo teško zamisliti da katastrofalni rat, koji je pokrenula stalna članica Vijećasigurnosti, ugrozio bi sigurnost Europe, grubo potkopavajući sve principe koji su proizveli UN.
„Kako razumjeti one koji govore „da, ali“ ili pozivaju obje strane da iznesu argumente da stvari ne nazivaju pravim imenom, odbijajući to nazvati brutalnom agresijom – jedinim i pravim imenom. Ovaj agresivni rat bi trebao biti svačiji posao. Ako ne možemo jednoglasno prepoznati i glasno reći ko je agresor, a ko žrtva agresije, to bi bila “uvreda za inteligenciju” Vijeća sigurnosti. Borba Ukrajine je borba svih onih koji teže da žive u svijetu u kojem su narodi slobodni i jednaki, gdje je teritorijalni integritet neosporan i njihovo pravo da žive u svijetu neosporno“, naglasio je Rama. Prema njegovim riječima, zloupotreba prava veta učinila je Vijeće sigurnosti UN taocem, paralisalo njegov rad, “ali ga nije natjeralo da ućutka”.
Ovo mišljenje je ponovio i generalni sekretar UN-a Antonio Guterres, koji je napomenuo da sa rastom geopolitičke napetosti rastu globalni problemi koji se ne mogu riješiti bez promjene pristupa. „Svijet se promijenio, ali naše institucije nisu. Ne možemo efikasno riješiti današnje probleme ako institucije ne odražavaju svijet kakav jeste. Vrijeme je za promjenu multilateralnih struktura zasnovanih na ekonomskoj i političkoj stvarnosti ovog stoljeća”, rekao je Guterres. Prema njegovim riječima, ako se to ne dogodi, međunarodna zajednica će se suočiti sa “daljim raskolom”.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski otišao je dalje u svojim izjavama. On je naveo da su UN trenutno u ćorsokaku po pitanju agresije, a ono što Organizaciju čini neefikasnom su privilegije članstva Rusije, koje ona uspješno koristi: „U ovom mjestu u Vijeću sigurnosti, koje Rusija zauzima nezakonito zbog zaostatka scenske manipulacije nakon raspada Sovjetskog Saveza, postoje lažovi čiji je posao da opravdaju agresiju i genocid koji je počinila Rusija. A sve radnje UN-a – bilo Vijeća sigurnosti ili Generalne skupštine – koje bi mogle zaustaviti ovu agresiju, narušene su privilegijom koju ova fotelja daje agresoru. Veto u rukama agresora je ono što je dovelo UN u ćorsokak.”
Zelenski je Vijeće sigurnosti UN-a nazvao “najvidljivijom tribinom na svijetu”, ističući da vjeruje da je Organizacija sposobna za više, ali za to dugoročni razgovori i projekti o reformi UN-a moraju postati konkretan proces reforme UN.
“Čovječanstvo se više ne oslanja na UN kada je u pitanju zaštita suverenih granica nacija. Svjetski lideri traže nove platforme, saveze koji bi mogli smanjiti katastrofalan obim problema koji se ovdje, u ovim zidovima, susreću s retorikom, a ne sa rješenjima, sa željom za kompromisima sa ubicama, a ne zaštitom života. Život treba zaštititi bez kompromisa kako bi zaštita bila uspješna. Ukrajinski vojnici sada svojom krvlju rade ono što bi Vijeće sigurnosti UN-a trebalo da uradi sa njihovim glasovima – zaustavljaju agresiju i štite principe Povelje UN“, rekao je predsjednik Ukrajine.
Mišljenje da treba ograničiti korištenje prava veta od strane stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a dobilo je podršku među predstavnicima drugih delegacija. Na primjer, estonski predsjednik Alar Karis primijetio je da Vijeće sigurnosti ostaje talac agresora. Prema Karisovim riječima, ne bi trebalo postojati pravo veta stalnih članica Vijeća sigurnosti “ako postoji sumnja da bi razlog tome mogao biti akt koji je u suprotnosti sa međunarodnim pravom”. “Postala je tužna realnost da Vijeće sigurnosti nije u stanju da odlučno djeluje i ispuni svoj mandat kako bi osigurao provedbu zadataka predviđenih Poveljom UN”, rekao je on.
Sat vremena nakon govora Zelenskog, ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov ušao je u salu i započeo, kako je to njemačka publikacija Die Welt rekla, svoju “dugu i teško razumljivu istorijsku raspravu” o, takoreći, licemjerju Zapada i njegove napore da unište ili ponizi Rusiju. Lavrov je branio pravo Rusije da stavi veto u Vijeću sigurnosti UN-a i oštro je kritikovao SAD zbog “otvorenog miješanja u unutrašnje stvari Ukrajine” od raspada Sovjetskog Saveza. Drugim riječima, “došao je, održao svoj, kao i obično, lažljivi govor i otišao” – kako je rekla šefica francuskog ministarstva vanjskih poslova Catherine Colonna.
Stoga je Vijeće sigurnosti UN-a pod predsjedavanjem Albanije, iako je trebalo da bude otvorena rasprava o rusko-ukrajinskom ratu, pokrenulo mnogo šira pitanja, jer se nije radilo samo o idejama mira, već i o održivosti i efikasnosti Vijeća sigurnosti i UN-a općenito, o čemu postoje razumne sumnje u pozadini ruske agresije.
Postavljala su se i pitanja proširenja tijela na račun novih članova iz drugih regija svijeta – Afrike, Latinske Amerike, Azije, pacifičkog regiona. Brazil, Indija i Njemačka inzistiraju da im se odobri članstvo u Vijeću sigurnosti daleko od prve godine, a ideja o proširenju Vijeća sigurnosti ima podršku i Sjedinjenih Država. Uprkos tome, malo je vjerovatno da će se u bliskoj budućnosti očekivati značajne promjene u sastavu VS i lišavanje prava veta Ruske Federacije. Teško je zamisliti da će Rusija pristati na proširenje Vijeća sigurnosti, čak ni ne uzimajući u obzir činjenicu da će moći ojačati svoju poziciju na račun zemalja na koje Kremlj ima politički uticaj. I Njemačka i Japan moći će ojačati utjecaj transatlantskih demokratija u Vijeću sigurnosti, što je nepovoljno i za Rusiju i za Kinu. Istovremeno, postoji konjunktura za koju je malo vjerovatno da će doprinijeti lišavanju prava veta Ruske Federacije. Zbog toga Njemačka nije podržala ovu ideju, jer sama nije stalna članica VS i neće moći tamo doći ako na tome javno bude insistirala. Rusija će moćistaviti veto na uključivanje u Vijeće sigurnosti svake zemlje koja insistira na potrebi ograničavanja ili ukidanja prava veta.
Bez obzira na stepen diskusije, vrijedi istaći da je premijer Edi Rama dostojno proveo sastanak Vijeća sigurnosti UN-a. Pokušaj ruskog ambasadora da unese haos na sastanak naišao je na profesionalni odgovor Edija Rame, koji se pokazao kao iskusan diplomata i pouzdan garant poštivanja Povelje UN-a.
U međuvremenu, rezultati sastanka VS dobili su i druge ocjene. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je posebno naveo da su “na sednici Vijeća Sigurnosti najagresivniji u zaštiti teritorijalnog integriteta Ukrajine bili oni koji su najagresivnije rušili teritorijalni integritet Srbije”. Takođe, Vučić je naglasio da Srbija namerava da sazove poseban sastanak VS povodom situacije na Kosovu, koji bi trebalo da bude održan u oktobru pod predsedavanjem Brazila. Očigledno, principi albanskog predsedavanja Vijećem Sigurnostii UN ne inspirišu mnogo Beograd.
