Dana 20. rujna u New Yorku je održan sastanak Vijeća sigurnosti UN-a pod predsjedanjem premijera Albanije Edija Rame. U središtu pozornosti međunarodnih izaslanika bilo je pitanje ruske agresije na Ukrajinu, posebice potreba reforme međunarodnih institucija, uključujući i Vijeće sigurnosti, kako bi mogle učinkovitije odgovoriti na suvremene izazove, poput vojne agresije.
Sjednica Vijeća sigurnosti ostala je zapamćena po onome što je počelo kao sukob. Stalni predstavnik Ruske Federacije pri UN-u Vasilij Nebenzja bio je ogorčen prvim govorom predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, koji je na početku sastanka uzeo riječ odmah nakon glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa. “Želimo vas pitati – na temelju čega ste odlučili dati riječ predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom prije govora članova Vijeća sigurnosti? – upitao je Nebenzja Ramu. Četiri je puta pokušao uzeti riječ, pokušavajući poremetiti govor ukrajinskog predsjednika i zahtijevajući da se Zelenski pomakne na kraj liste – nakon svih predstavnika zemalja članica Vijeća sigurnosti (stalnih i privremenih članica).
Edi Rama je striktno, ali diplomatski odbio ovaj zahtjev veleposlanika RF. “Moram reći, kad cijela ova lekcija o kršenju pravila u ovoj zgradi dolazi od vas, stvarno je impresivno. Ali budući da ste više puta ponovili da je prekršaj da predsjednik Zelenski govori prije govora članova Vijeća, imam rješenje za to, ako se slažete. Vi ćete zaustaviti rat, a predsjednik Zelenski neće govoriti. Zbog čega je to ovdje važno i zašto je važno da to prvo čujemo, a tek onda o tome govorimo? Vi ste za to odgovorni, a ne mi”, odgovorio je Rama, istaknuvši da je jedini razlog potrebe da se u Vijeću sigurnosti UN-a nađe rješenje za prekid ruskog rata protiv Ukrajine neizazvana agresija Rusije.
Vrijedno je napomenuti da je prije sastanka Vijeća sigurnosti premijer predsjedavajuće Albanije sveobuhvatno predstavio stajalište zemlje o rusko-ukrajinskom ratu, napominjući da je nedavno bilo teško zamisliti da će katastrofalan rat, pokrenut od strane stalne članice Vijeća sigurnosti, ugrozio bi sigurnost Europe, grubo potkopavajući sva načela koja je proizveo UN.
“Kako razumjeti one koji govore “da, ali” ili pozivaju obje strane da iznesu argumente da stvari ne nazivaju pravim imenom, odbijajući to nazvati brutalnom agresijom – jedinim i pravim imenom. Ovaj agresorski rat trebao bi biti svačiji posao. Ako ne možemo jednoglasno prepoznati i glasno reći tko je agresor, a tko žrtva agresije, to bi bila “uvreda za inteligenciju” Vijeća sigurnosti. Borba Ukrajine je borba svih onih koji žele živjeti u svijetu u kojem su narodi slobodni i ravnopravni, gdje je teritorijalna cjelovitost neosporna i njihovo pravo da žive u svijetu je neosporivo”, naglasio je Rama. Prema njegovim riječima, zlouporaba prava veta učinila je Vijeće sigurnosti UN-a taocem, paralizirala njegov rad, “ali ga nije natjerala da zašuti”.
To mišljenje je ponovio i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres koji je istaknuo da s rastom geopolitičkih napetosti rastu globalni problemi koji se ne mogu riješiti bez promjene pristupa. Svijet se promijenio, ali naše institucije nisu. Ne možemo učinkovito riješiti današnje probleme ako institucije ne odražavaju svijet kakav jest. Vrijeme je da promijenimo multilateralne strukture temeljene na ekonomskim i političkim realnostima ovog stoljeća”, rekao je Guterres. Prema njegovim riječima, ako se to ne dogodi, međunarodna zajednica će se suočiti s “daljnjim raskolom”.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski otišao je dalje u svojim izjavama. Naveo je da su UN trenutno u ćorsokaku po pitanju agresije, a ono što Organizaciju čini neučinkovitom su privilegije ruskog članstva koje ona uspješno koristi: “Na ovom mjestu u Vijeću sigurnosti, koje Rusija zauzima nezakonito zbog zakulisne manipulacije nakon raspada Sovjetskog Saveza, postoje lažljivci čiji je posao opravdati agresiju i genocid koji je počinila Rusija. I sve radnje UN-a – bilo Vijeća sigurnosti ili Generalne skupštine – koje bi mogle zaustaviti ovu agresiju, potkopane su privilegijom koju ova stolica daje agresoru. Veto u rukama agresora je ono što je dovelo UN u ćorsokak.”
Zelenski je Vijeće sigurnosti UN-a nazvao “najvidljivijom tribinom na svijetu”, istaknuvši kako vjeruje da je Organizacija sposobna više, ali za to dugoročni razgovori i projekti reforme UN-a moraju postati konkretan proces reforme UN-a.
“Čovječanstvo se više ne oslanja na UN kada je u pitanju zaštita suverenih granica nacija. Svjetski lideri traže nove platforme, saveze koji bi mogli smanjiti katastrofalne razmjere problema koji se ovdje, u ovim zidovima, susreću retorikom, a ne rješenjima, sa željom za kompromisom s ubojicama, a ne zaštitom života. Život treba štititi bez kompromisa kako bi zaštita bila uspješna. Ukrajinski vojnici sada svojom krvlju čine ono što bi Vijeće sigurnosti UN-a trebalo učiniti njihovim glasovima – zaustavljaju agresiju i štite načela Povelje UN-a”, rekao je predsjednik Ukrajine.
Mišljenje da treba ograničiti korištenje prava veta stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a podržali su i predstavnici drugih izaslanstava. Primjerice, estonski predsjednik Alar Karis istaknuo je da je Vijeće sigurnosti i dalje talac agresora. Prema Karisovim riječima, ne bi trebalo postojati pravo veta stalnih članica Vijeća sigurnosti “ako postoji sumnja da bi razlog za to mogao biti čin koji je protivan međunarodnom pravu”. “Postala je tužna stvarnost da Vijeće sigurnosti nije u stanju djelovati odlučno i ispuniti svoj mandat kako bi osiguralo provedbu zadaća predviđenih Poveljom UN-a”, rekao je.
Sat vremena nakon govora Zelenskog, u dvoranu je ušao ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov i započeo, kako piše njemačka publikacija Die Welt, svoju “dugu i teško razumljivu povijesnu raspravu” o, takoreći, licemjerju Zapada i njegova nastojanja da uništi ili ponizi Rusiju. Lavrov je branio pravo Rusije na veto u Vijeću sigurnosti UN-a i oštro kritizirao SAD zbog “otvorenog miješanja u unutarnje stvari Ukrajine” od raspada Sovjetskog Saveza. Drugim riječima, “došao je, održao svoj, kao i obično, lažljivi govor i otišao” – rekla je šefica francuskog ministarstva vanjskih poslova Catherine Colonna.
Stoga je Vijeće sigurnosti UN-a pod predsjedanjem Albanije, iako je to trebala biti otvorena rasprava o rusko-ukrajinskom ratu, pokrenulo mnogo šira pitanja, jer se nije radilo samo o idejama mira, već i o održivosti i učinkovitosti Vijeća sigurnosti i UN-a općenito, o čemu postoje opravdane sumnje u pozadini ruske agresije.
Postavljena su i pitanja o proširenju tijela na račun novih članova iz drugih regija svijeta – Afrike, Latinske Amerike, Azije, pacifičke regije. Brazil, Indija i Njemačka već od prve godine inzistiraju na tome da im se omogući članstvo u Vijeću sigurnosti, a ideja o proširenju Vijeća sigurnosti ima potporu Sjedinjenih Država. Unatoč tome, malo je vjerojatno da će se u bliskoj budućnosti očekivati značajne promjene u sastavu VS i lišavanje prava veta Ruske Federacije. Teško je zamisliti da će Rusija pristati na proširenje Vijeća sigurnosti, čak i ne uzimajući u obzir činjenicu da će moći ojačati svoju poziciju na račun zemalja na koje Kremlj ima politički utjecaj. I Njemačka i Japan moći će ojačati utjecaj transatlantskih demokracija u Vijeću sigurnosti, što je nepovoljno i za Rusiju i za Kinu. Istodobno, postoji konjunktura koja vjerojatno neće pridonijeti lišavanju prava veta Ruske Federacije. Zato Njemačka nije podržala tu ideju, jer sama nije stalna članica VS-a i neće moći tamo doći ako na tome javno inzistira. Rusija će moći staviti veto na uključivanje u Vijeće sigurnosti bilo koje zemlje koja inzistira na potrebi ograničenja ili ukidanja prava veta.
Bez obzira na razinu rasprave, valja istaknuti da je premijer Edi Rama dostojno vodio sastanak Vijeća sigurnosti UN-a. Pokušaj ruskog veleposlanika da unese kaos na skup naišao je na profesionalan odgovor Edija Rame, koji se pokazao kao iskusan diplomat i pouzdani jamac poštivanja Povelje UN-a.
U međuvremenu su rezultati sastanka UO-a dobili i druge ocjene. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić posebno je ustvrdio da su “na sjednici Vijeća sigurnosti najagresivniji u zaštiti teritorijalne cjelovitosti Ukrajine bili oni koji su najagresivnije rušili teritorijalnu cjelovitost Srbije”. Također, Vučić je naglasio da Srbija namjerava sazvati posebnu sjednicu VS-a o situaciji na Kosovu, koja bi se trebala održati u listopadu pod predsjedanjem Brazila. Načela albanskog predsjedanja Vijećem sigurnosti UN-a očito ne inspiriraju previše Beograd.
