Albanski premijer Edi Rama boravio je u službenom posjetu Hrvatskoj na poziv premijera A. Plenkovića. Šef albanske vlade u Zagrebu rekao je da je agresija paravojnih formacija na sjever Kosova jednako zabrinjavajuća kao i reakcija službenog Beograda. “Imamo zločin, ubojstvo policajca, imamo heroizaciju onih koji su ga počinili”, rekao je Edi Rama, istaknuvši kako to ne bi trebalo biti prihvatljivo Europi koja ima oprečne vrijednosti. Andrej Plenković je sa svoje strane naglasio da ti koraci “ne mogu ostati bez odgovora” te da odluka Beograda o danu žalosti “gotovo implicira poistovjećivanje s onim što se dogodilo”. Naglasio je da će biti provedena istraga kako bi se do kraja utvrdilo što se dogodilo, nakon čega će posebni predstavnik EU-a za dijalog Prištine i Beograda Miroslav Lajčak dati prijedloge mjera odgovora Europske unije. U međuvremenu, Europska komisija može sama poduzimati mjere, bez suglasnosti svih država članica, kao što je učinjeno u vezi s Kosovom prije nekoliko mjeseci. Zbog nepoštivanja zahtjeva EU od strane Prištine, EK je poduzela mjere obustave rada Kosova u radnim tijelima Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i povlačenja poziva na sastanke na visokoj razini i obustavu sudjelovanja u svom programu vrijednom 7,5 milijardi eura. Hrvatski premijer istaknuo je kako je siguran da će mjere biti poduzete, a E. Rama pozvao je da se provedu “bez gubljenja vremena”, jer odluka Beograda o danu žalosti ne ostavlja prostora za različita tumačenja.
Što se tiče suradnje dviju država na području europskih integracija, “Hrvatska je inspiracija za Albaniju na putu prema Europskoj uniji”, rekao je premijer Edi Rama, zahvalivši službenom Zagrebu na pomoći u tom procesu, navodeći Hrvatsku ” kao primjer uspjeha” i zemlje čija su postignuća u “samo jednom desetljeću do ulaska u EU” poticaj za Tiranu. E. Rama je rekao da je Albanija imala veliku korist od izravne pomoći Zagreba, dodavši da je Hrvatska izgradila veliku bazu iskustva u procesu pristupanja EU. Albanija od Hrvatske želi učiti i na području turizma, jačanja kibernetičke sigurnosti i pružanja potpore države u procesu zapošljavanja. Tirana Hrvatsku smatra jednim od svojih najvažnijih partnera. Tijekom posjeta E. Rame Hrvatskoj dvije zemlje potpisale su dva sporazuma iz područja zdravstva i socijalne politike, a premijer A. Plenković istaknuo je kako oni zapravo postaju provedba politike strateškog partnerstva koju su Albanija i Hrvatska uspostavile pet godina prije.
Premijer Andrej Plenković podsjetio je da je robna razmjena dviju zemalja dosegla 170 milijuna eura, ali su obje susjedne zemlje vrlo zainteresirane za njezin daljnji razvoj u širem smislu. Dvojica premijera razgovarala su i o suradnji u energetskom sektoru i infrastrukturnim projektima s naglaskom na Jadransko-jonski koridor. Premijer Plenković rekao je da je Hrvatska odlučila financirati izgradnju ovog koridora preko svog teritorija, a Tirana je u procesu potpisivanja ugovora za glavni dio koridora kroz Albaniju. Također, razmatra se dogovor s Podgoricom o trasi njenog prolaska kroz teritoriju Crne Gore.
A. Plenković još je jednom istaknuo kako Hrvatska ostaje čvrst i dosljedan zagovornik puta Albanije u EU. “Ovo je vrijeme kada je Putinova agresija na Ukrajinu ubrzala proces proširenja”, stoga EU na njega gleda na potpuno drugačiji način, zaključio je hrvatski premijer. E. Rama je rekao da dvije zemlje, kao članice NATO-a, imaju apsolutno usuglašen stav o ratu u Ukrajini i osudi ruske agresije. A. Plenković će već sredinom listopada ove godine posjetiti Tiranu, gdje će sudjelovati na summitu Berlinskog procesa.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović tijekom pregovora poručio je albanskom premijeru Ediju Rami da će se i dalje zalagati za “što skoriji ulazak Albanije u Europsku uniju”, zemlje koju je opisao kao “dugoročnog pouzdanog NATO saveznika”. Z. Milanovič i E. Rama ocijenili su odnose dviju država “izuzetno prijateljskim i dobrima”. Tema razgovora bila je sigurnosno-politička situacija u jugoistočnoj Europi, pri čemu je istaknuto da je očuvanje mira i stabilnosti u regiji od velikog interesa za obje zemlje.
Rezultati pregovora hrvatskog i albanskog premijera pokazali su da imaju identična stajališta o važnim pitanjima bilateralnih odnosa i međunarodnog života. A. Plenković i E. Rama osudili su ubojstvo kosovskog policajca od strane skupine naoružanih Srba na sjeveru Kosova. Traže da se službeni Beograd sankcionira zbog faktičke podrške terorističkom činu korištenjem oružja koje je moglo biti poslano iz Srbije. Prema njihovom uvjerenju, u slučaju potvrde činjenice da je oružana provokacija na sjeveru Kosova pripremana na teritoriju Srbije, Europska unija trebala bi poduzeti učinkovite mjere utjecaja na Beograd. Osim toga, dvojica predsjednika vlada razgovarala su o načinima kako ubrzati ulazak Albanije u EU i osigurati tom procesu punu potporu službenog Zagreba. A. Plenković i E. Rama izrazili su podršku Ukrajini u borbi protiv ruske agresije. Dvije zemlje već su uspjele pružiti stvarnu pomoć službenom Kijevu u ovoj borbi. Zagreb i Tirana posebnu pozornost ne zaboravljaju posvetiti provedbi važnih bilateralnih gospodarskih projekata i regionalnih energetskih inicijativa za zadovoljenje potreba zemalja s ugljikovodicima. U regiji zapadnog Balkana službeni Bruxelles ove dvije zemlje vidi kao najstabilnije. Premijer Albanije ima i bliske osobne kontakte s predsjednikom Hrvatske Z. Milanovićem, koji je prije izbora za šefa države radio kao savjetnik E. Rame u Tirani tijekom 2017.-19.