Albanski premijer Edi Rama boravio je u službenoj posjeti Hrvatskoj na poziv premijera A. Plenkovića. Šef albanske vlade u Zagrebu rekao je da je agresija paravojnih formacija na sjeveru Kosova zabrinjavajuća koliko i reakcija zvaničnog Beograda. “Imamo zločin, ubistvo policajca i imamo heroizaciju onih koji su ga počinili”, rekao je Edi Rama, ističući da to ne bi trebalo da bude prihvatljivo Evropi, koja ima suprotstavljene vrijednosti. Andrej Plenković je sa svoje strane naglasio da ti koraci “ne mogu ostati bez odgovora” i da odluka Beograda o danu žalosti “gotovo implicira poistovećivanje sa onim što se dogodilo”. On je naglasio da će biti sprovedena istraga kako bi se u potpunosti utvrdilo šta se dogodilo, nakon čega će specijalni predstavnik EU za dijalog Prištine i Beograda Miroslav Lajčak dati predloge mjera odgovora Evropske unije. U međuvremenu, Evropska komisija može i sama da preduzima mjere, bez saglasnosti svih država članica, kao što je to urađeno u vezi sa Kosovom pre nekoliko mjeseci. Zbog neuspjeha Prištine da ispoštuje zahtjeve EU, EK je preduzela mjere za obustavu rada Kosova u radnim tijelima Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i povlačenje poziva na sastanke na visokom nivou i suspenziju učešća u svom programu vrijednom 7,5 milijardi eura. Premijer Hrvatske je istakao da je siguran da će mjere biti preduzete, a E. Rama je pozvao da se one primenjuju “bez gubljenja vremena”, jer odluka Beograda o danu žalosti ne ostavlja prostora za različita tumačenja.
Što se tiče saradnje dvije zemlje na polju evropskih integracija, “Hrvatska je inspiracija za Albaniju na putu ka Evropskoj uniji”, rekao je premijer Edi Rama, zahvalivši službenom Zagrebu na pomoći u tom procesu, navodeći Hrvatsku “kao primjer uspjeha” i zemlje čija su postignuća u “samo jednoj deceniji do pridruživanja EU” poticaj za Tiranu. E. Rama je rekao da je Albanija imala velike koristi od direktne pomoći Zagreba, dodajući da je Hrvatska izgradila veliku bazu iskustva u procesu pristupanja EU. Albanija također želi učiti od Hrvatske u oblasti turizma, jačanja sajber sigurnosti i pružanja državne podrške u procesu zapošljavanja. Tirana Hrvatsku smatra jednim od svojih najvažnijih partnera. Prilikom posjete E. Rame Hrvatskoj, dvije zemlje potpisale su dva sporazuma iz oblasti zdravstva i socijalne politike, a premijer A. Plenković je naglasio da su oni zapravo postali implementacija politike strateškog partnerstva koju su Albanija i Hrvatska uspostavile pet godina prije.
Premijer Andrej Plenković podsjetio je da je robna razmjena između dvije zemlje dostigla 170 miliona eura, ali su obje susjedne države u širem smislu veoma zainteresirane za njen daljnji razvoj. Dvojica premijera razgovarala su i o saradnji u energetskom sektoru i infrastrukturnim projektima sa akcentom na Jadransko-jonski koridor. Premijer Plenković rekao je da je Hrvatska odlučila financirati izgradnju ovog koridora preko svoje teritorije, a Tirana je u procesu potpisivanja ugovora za glavni dio koridora kroz Albaniju. Takođe, razmatra se dogovor sa Podgoricom o trasi njenog prolaska kroz teritoriju Crne Gore.
A. Plenković je još jednom naglasio da Hrvatska ostaje snažan i dosljedan zagovornik puta Albanije u EU. “Ovo je vrijeme kada je Putinova agresija na Ukrajinu ubrzala proces proširenja”, stoga EU na njega gleda na potpuno drugačiji način, zaključio je hrvatski premijer. E. Rama je rekao da dvije zemlje, kao članice NATO-a, imaju apsolutno usaglašen stav o ratu u Ukrajini i osudi ruske agresije. A. Plenković će već sredinom oktobra o.g. posjetiti Tiranu, gdje će učestvovati na samitu Berlinskog procesa.
Tokom pregovora, hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je albanskom premijeru Ediju Rami da će se nastaviti zalagati za “što skoriji ulazak Albanije u Evropsku uniju”, zemlju koju je opisao kao “dugo pouzdanog saveznika u NATO-u”. Z. Milanovič i E. Rama su odnose dve zemlje ocenili kao “izuzetno prijateljske i dobre”. Tema razgovora bila je bezbjednosna i politička situacija u jugoistočnoj Evropi, tokom kojeg je istaknuto da je očuvanje mira i stabilnosti u regionu od velikog interesa za obje zemlje.
Rezultati pregovora hrvatskog i albanskog premijera pokazali su da imaju identične stavove o važnim pitanjima bilateralnih odnosa i međunarodnog života. A. Plenković i E. Rama osudili su ubistvo kosovskog policajca od strane grupe naoružanih Srba na sjeveru Kosova. Oni traže da se zvanični Beograd sankcioniše s obzirom na faktičku podršku terorističkom aktu upotrebom oružja koje je moglo biti poslato iz Srbije. Prema njihovom uverenju, u slučaju potvrde činjenice da oružana provokacija na sjeveru Kosova bila je pripremljena na teritoriji Srbije, Evropska unija treba da preduzme efikasne mjere da utiče na Beograd. Osim toga, dvojica šefova vlada razgovarala su o načinima za ubrzavanje pristupanja Albanije EU i pružanje ovog procesa uz sveobuhvatnu podršku zvaničnog Zagreba. A. Plenković i E. Rama su izrazili podršku Ukrajini u njenoj borbi protiv ruske agresije. Dve zemlje su već uspele da pruže stvarnu pomoć zvaničnom Kijevu u ovoj borbi. Zagreb i Tirana ne zaboravljaju posebnu pažnju posvetiti realizaciji važnih bilateralnih ekonomskih projekata i regionalnih energetskih inicijativa za zadovoljenje potreba zemalja s ugljikovodicima. U regionu Zapadnog Balkana, ove dvije zemlje zvanični Brisel vidi kao najstabilnije. Premijer Albanije ima bliske lične kontakte i sa predsjednikom Hrvatske Z. Milanovićem, koji je prije izbora za šefa države radio kao savjetnik E. Rame u Tirani tokom 2017.-19.
