Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen boravi u četverodnevnoj posjeti Sjevernoj Makedoniji, Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Predsjednica Evropske komisije i premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski održali su zajedničku konferenciju za novinare nakon bilateralnog sastanka u Vladi. “Ovdje sam danas da kažem građanima Sjeverne Makedonije da ste na putu da se pridružite EU. Radujem se što ću vas tamo dočekati”, rekla je predsjednica EK, napominjući da EU ima dugu istoriju, te da nije uvijek bila Unija od 27 članica, već se stalno širila. Stoga će EU jednog dana dočekati Sjevernu Makedoniju sa svojim jedinstvenim identitetom i vlastitim jezikom. “Danas već imamo 24 različita jezika u EU, a jednog dana ćemo uključiti i makedonski jezik”, rekla je von der Leyen. Sjeverna Makedonija već oličava moto EU – ujedinjeni u različitostima i zato je Skoplje dobilo prestižnu titulu Evropskog grada kulture za 2028. godinu, podsjetila je predsjednica EK. Ona je izrazila nadu da će sve stranke u zemlji podržati ustavne promjene, jer su svi odgovorni za budućnost države. Druga poruka je potreba za konsolidacijom privrede zemlje. Brisel ima plan ulaganja za države regiona vrijedan 30 milijardi eura, koji se može brzo implementirati.
D.Kovačevski je rekao da je tokom sastanka razgovarano o jasnom planu rasta ekonomije, koji će zemlji i građanima donijeti konkretne prednosti prije punopravnog članstva. Njegovom implementacijom, koja zavisi i od EU, Zapadni Balkan će udvostručiti veličinu ekonomije regiona, uz rast od oko 10 odsto svog BDP-a. Neke od prednosti plana: mogućnost otvaranja pristupa tržištu EU za makedonsku robu, povećanje obima bescarinske robe, pozitivno kretanje usluga u oblasti e-trgovine i poboljšanje kvaliteta obrazovanja. Navedeno je da od nezavisnosti do danas podrška EU Sjevernoj Makedoniji iznosi više od 3,3 milijarde eura.
U Tirani je predsjednica Evropske komisije, nakon sastanka sa predsednicom Vjosom Osmani, rekla da Kosovo treba da prihvati projekat stvaranja Zajednice opština sa srpskom većinom, dok Srbija treba da “de fakto” prizna Kosovo. Von der Leyen je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Osmani izjavila da je izrazila saučešće zbog ubijenog kosovskog policajca u Banskoj 24. septembra i istakla da su takvi napadi apsolutno neprihvatljivi i da odgovorni moraju biti izvedeni pred lice pravde. Predsjednica EK je napomenula da je Kosovo ostvarilo stabilan napredak, posebno u jačanju demokratije kroz reforme, ali da je pred nama još mnogo posla. “Sve te stvari, iskoraci i uspjeh mogu se desiti samo ako Kosovo i Srbija normalizuju svoje odnose”, naglasila je Von der Leyen, napominjući da je privreda Kosova 27 posto prosječne vrijednosti ekonomije EU i da treba još mnogo toga da se radi. Zauzvrat, predsjednik Osmani je izjavio da je važno da se status Kosova podigne na zemlju kandidata na decembarskom samitu Savjeta EU. Ona je istakla potrebu da EU ukine kaznene mjere protiv Prištine, jer su kosovske institucije preduzele stvarne korake ka održavanju novih izbora na sjeveru Kosova. V. Osmani je istakla da je Kosovo odlučno da poštuje svoj Ustav, koji manjinama daje veća prava nego u mnogim drugim evropskim zemljama.
Prilikom posjete predsjednice Evropske komisije Crnoj Gori, na zajedničkoj konferenciji za novinare sa predsjednikom Crne Gore Jakob Milatović je naveo značajne komparativne prednosti koje Crnu Goru čine bližom EU u odnosu na druge zemlje kandidate, te da je perspektiva punopravnog članstva 2030. je realan i moguć datum, ističući da će „pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji biti odlična poruka svim ostalim zemljama kandidatima da se proces proširenja nastavlja. “Ukazujem na značaj plana rasta za Zapadni Balkan, koji će dodatno fokusirati pitanje proširenja sa pretežno političkog na ekonomski aspekt”, rekao je Milatović i dodao da bi produbljivanje regionalne ekonomske saradnje uz podršku EU doprinijelo na optimalno korišćenje pretpristupne podrške i biti dodatni motiv za ubrzanje značajnih reformi na domaćem nivou. Predsjednik Crne Gore vjeruje da će u bliskoj budućnosti novi saziv parlamenta ratifikovati obaveze iz Berlinskog procesa i dati pun doprinos njegove implementacije.
Posjeta predsjednice Evropske komisije zemljama Zapadnog Balkana se nastavlja i značajna je. Zvanični Brisel odlučio je četirima državama regiona dati dodatnu poruku o spremnosti EU za proces proširenja, pa bi zemlje kandidati za članstvo trebalo brže da ispunjavaju svoje ranije preuzete obaveze, što će zaista ubrzati njihovo članstvo. Termin 2030. je realan za pristupanje svih zemalja regiona EU. I samo nedostatak želje za ispunjavanjem preuzetih obaveza može jednu ili drugu zemlju ostaviti iza novog talasa širenja EU. Ako su ranije zemlje Zapadnog Balkana često optuživale Brisel za odugovlačenje pristupanja Evropskoj uniji, sada sve zavisi isključivo od njih. Za to su čuli svi građani zemalja Zapadnog Balkana i od sada mogu uticati na svoje vlade da ne odugovlače sa ispunjavanjem zahtjeva Brisela. Uostalom, to bi moglo koštati gubitak prave prilike za pridruživanje uticajnoj Uniji 27 evropskih država.