Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u Skoplju da je region Zapadnog Balkana od strateškog značaja za Alijansu, ali ima razloga za zabrinutost. Šef NATO-a je napomenuo da je tokom posjete Sarajevu, Prištini i Beogradu jasno stavio do znanja da stabilnost na Zapadnom Balkanu zavisi od toga da li će sve strane izabrati dijalog i diplomatiju umjesto sukoba i haosa. Nakon posjete Bosni i Hercegovini, Kosovu i Srbiji, šef NATO-a doputovao je u Sjevernu Makedoniju, gdje je zajedno sa premijerom Dimitrom Kovačevskim organizovao neformalni samit lidera država članica NATO-a, kojem je prisustvovao i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, premijer Albanije Edi Rama i predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić u prisustvu predsjednika Vlade Slovenije Goloba. Stoltenberg je naglasio da su razgovarali o zajedničkim bezbjednosnim izazovima na Zapadnom Balkanu. “Ovaj region je od strateškog značaja za NATO, ali postoje razlozi za zabrinutost. Vidimo separatističke prijetnje u Bosni i Hercegovini, krhku sigurnosnu situaciju na Kosovu i zastoj normalizacije između Beograda i Prištine. Osim toga, autoritarne države poput Rusije nastoje da potkopaju naše demokratije putem sajber i hibridnih prijetnji“, naglasio je Stoltenberg.
Zvanični briselski pogled na situaciju je jasan: prekid separatističke retorike promovirat će stabilnost i omogućiti reforme u Bosni i Hercegovini. Nastavak angažovanja u dijalogu uz posredovanje EU je od suštinskog značaja za put Beograda i Prištine ka miru i stabilnosti. Nedavni predlozi za stvaranje Zajednice srpskih opština na Kosovu mogli bi da budu važan korak napred. “Vrijeme je da se prevaziđu regionalni sukobi koji traju već duže vrijeme”, naglasio je Stoltenberg, dodajući da ne vidi nikakvu neposrednu vojnu prijetnju iz Rusije bilo kojem savezniku u NATO-u ili regionu. “Ali, naravno, ostajemo oprezni, pažljivo pratimo šta Ruska Federacija radi i ostaćemo jedinstveni”, odgovorio je Stoltenberg na novinarsko pitanje, komentarišući izjavu predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da postoje informacije da Rusija ima plan vojne destabilizacije na Balkanu. Generalni sekretar NATO-a je podsjetio da NATO ima vojno prisustvo u regionu u vidu KFOR-a, sjedišta u Sarajevu i kancelarije u Beogradu, a Alijansa je spremna da se brzo aktivira i učini sve da zaštiti bilo kojeg saveznika od bilo kakve prijetnje. Osim toga, Stoltenberg je podsjetio da Alijansa i dalje ponavlja Rusiji da se treba suzdržati od agresivnih akcija protiv svojih susjeda i zaustaviti agresiju na Ukrajinu. Mora poštovati međunarodno pravo, jer svaki narod ima pravo da bira svoj put. Jedan od razloga zašto je ruski predsjednik Putin krenuo u rat protiv Ukrajine, prema riječima šefa NATO-a, bio je taj što nije želio da se Ukrajina pridruži Alijansi, kako bi NATO osigurao da nema daljeg širenja i povukao sve svoje snage iz svog istočnog krila. Ali Putin dobija upravo suprotno. NATO je sve veći, prisustvo u istočnom dijelu Alijanse raste, pojavile su se i nove članice NATO-a – Finska i Švedska. Ovo je ozbiljan strateški poraz predsjednika Putina, koji pokazuje da je napad na Ukrajinu bio velika greška. „Želim da nastavimo da podržavamo Ukrajinu. Bilo je i izjava Njemačke i SAD-a o jačanju vojne podrške Ukrajini. I tu ćemo i dalje ostati da zaštitimo Ukrajinu i njeno pravo na samoodbranu od ruske agresije“, naglasio je šef NATO-a.
Premijer Kovačevski je na samitu istakao da se Sjeverna Makedonija i druge zemlje članice NATO-a bore protiv ruskog uticaja u regionu. “Mi smo zemlja NATO-a i uvjeravam vas da institucije rade svoj posao. I ne zaboravimo da su svi subjekti i politički akteri dužni da doprinesu opštem miru i stabilnosti“, rekao je on. Nesumnjivo je da u regionu postoji uticaj trećih zemalja, uključujući i uticaj Rusije, koje uvek može naći istomišljenike u određenim političkim partijama ili organizacijama. “Međutim, oni nisu ni blizu onoga što posjeduju naše institucije, što posjeduju države članice NATO-a i što posjeduju naše bezbjednosne službe kako ne bi imali priliku da na bilo koji način destabilizuju našu zemlju i region”, naglasio je Kovačevski.
Međutim, albanski premijer Edi Rama nije bio za ideju da je situacija na zapadnom Balkanu pod kontrolom i tražio je da se na Kosovo pošalju dodatne trupe NATO-a. On smatra da će to garantovati bezbjednost i integritet Kosova. Rama je podjsetio da se uprkos sve većim pozivima na povećanje trupa kako bi se garantovala stabilnost i apsolutni integritet Kosova, dogodio tragični čin koji treba posmatrati kao upozorenje, a ne kao sporadičan slučaj, i koji se ni pod kojim okolnostima ne sme ponoviti, rekao je Rama, dodajući da je granica između Kosova i Srbije van kontrole i da se koristi za trgovinu oružjem i drogom. A ono što se dogodilo u Banjskoj samo ukazuje na visok rizik od destabilizacije i eskalacije situacije:
Treba napomenuti da se na samitu generalno razgovaralo o izazovima u vezi sa regionalnom bezbjednošću na Zapadnom Balkanu. Oni su zaista veliki. Svi učesnici događaja bili su istog mišljenja da je situacija u Bosni i Hercegovini i na Kosovu najzabrinjavajuća. Ako je u Bosni i Hercegovini aktivnost predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika usmjerena na dezintegraciju zemlje i provođenje politike secesionizma, onda je to na Kosovu situacija na sjeveru zemlje, u kojoj kompaktno živi srpska manjina, zbog čega radikalne snage pokušavaju da stvore sukob na međunarodnoj osnovi sa ciljem eskalacije i prerastanja u veliki rat između Srbije i Kosova. Uglavnom, ni Beogradu ni Prištini ovaj scenario nije potreban. Ali Moskva je veoma zainteresovana za oružani sukob, koja svojim uticajem na šovinističke srpske političare i proruske javne organizacije pokušava da stvori zaoštravanje situacije i njenu eskalaciju upotrebom oružja. Kremlj sanja o još jednom sukobu u centru Evrope, koji bi, prema željenom scenariju, trebao prerasti u rat punih razmjera. To će značajno skrenuti pažnju i resurse NATO-a i Evropske unije, a pitanje ruske agresije na Ukrajinu neće biti jedino glavno na dnevnom redu sigurnosne situacije u Evropi. Republika Srpska, odnosno njen predsjednik i njegovi politički poslušnici, je paravan u rušenju bezbjednosnog sistema u regionu. Moskva želi da stvori destabilizaciju u regionuna liniji – Bosna i Hercegovina – sjever Kosova. Iako generalni sekretar NATO-a ne vidi opasnost od direktnog oružanog sukoba u regionu, ovo su više riječi za smirivanje javnog mnijenja. Događaji u Izraelu pokazuju da teroristi mogu zadati udarac brzo, neočekivano i bolno za drugu stranu. Svjetski poznate izraelske specijalne službe i obavještajne agencije zemalja članica NATO-a nisu ga mogle vidjeti. Predsjednik Ukrajine je jednostavno skrenuo pažnju međunarodne zajednice na bolne probleme regiona. Mnogo je lakše preduzeti preventivne korake, uključujući i na zahtjev albanskog premijera E.Rame da se značajno pojača vojno prisustvo Alijanse na Kosovu, nego kasnije pokušati da se situacija smiri diplomatskim i političkim mjerama. Kada granični sukob preraste u oružani, onda će ga biti prilično teško ugasiti. Cjelokupna istorija regiona Zapadnog Balkana samo je potvrda toga.
