Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u Skoplju da je regija Zapadnog Balkana od strateške važnosti za Savez, ali ima razloga za zabrinutost. Šef NATO-a istaknuo je da je tijekom posjeta Sarajevu, Prištini i Beogradu jasno dao do znanja da stabilnost na zapadnom Balkanu ovisi o tome hoće li sve strane izabrati dijalog i diplomaciju umjesto sukoba i kaosa. Nakon posjeta Bosni i Hercegovini, Kosovu i Srbiji, šef NATO-a stigao je u Sjevernu Makedoniju, gdje je zajedno s premijerom Dimitrom Kovačevskim organizirao neformalni summit čelnika zemalja članica NATO-a na kojem su bili i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, albanski Premijer Edi Rama i predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić u nazočnosti predsjednika Vlade Slovenije Goloba. Stoltenberg je naglasio da su razgovarali o zajedničkim sigurnosnim izazovima na Zapadnom Balkanu. “Ova regija je od strateške važnosti za NATO, ali ima razloga za zabrinutost. Vidimo separatističke prijetnje u Bosni i Hercegovini, krhku sigurnosnu situaciju na Kosovu i zastoj u normalizaciji između Beograda i Prištine. Osim toga, autoritarne države poput Rusije nastoje potkopati naše demokracije putem kibernetičkih i hibridnih prijetnji”, naglasio je Stoltenberg.
Pogled službenog Bruxellesa na situaciju je jasan: kraj separatističke retorike promovirat će stabilnost i omogućiti reforme u Bosni i Hercegovini. Nastavak angažmana u dijalogu uz posredovanje EU ključan je za put Beograda i Prištine prema miru i stabilnosti. Nedavni prijedlozi za stvaranje Zajednice srpskih općina na Kosovu mogli bi biti važan korak naprijed. “Vrijeme je da se prevladaju regionalni sukobi koji traju već dugo”, istaknuo je Stoltenberg, dodavši da ne vidi neposrednu vojnu prijetnju Rusije bilo kojem savezniku u NATO-u ili regiji. “Ali, naravno, ostajemo oprezni, pažljivo pratimo što Ruska Federacija radi i ostat ćemo jedinstveni”, odgovorio je Stoltenberg na pitanje novinara, komentirajući izjavu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da postoje informacije da Rusija ima plan vojne destabilizacije na Balkanu. Glavni tajnik NATO-a je podsjetio da je NATO vojno prisutan u regiji u vidu KFOR-a, stožera u Sarajevu i ureda u Beogradu, a Savez je spreman brzo se aktivirati i učiniti sve kako bi zaštitio bilo kojeg saveznika od svake prijetnje. Osim toga, Stoltenberg je podsjetio da Savez i dalje ponavlja Rusiji da se treba suzdržati od agresivnih akcija protiv svojih susjeda i zaustaviti agresiju na Ukrajinu. Mora poštovati međunarodno pravo, jer svaki narod ima pravo izabrati svoj put. Jedan od razloga zašto je ruski predsjednik Putin krenuo u rat protiv Ukrajine, prema šefu NATO-a, bio je taj što nije želio da Ukrajina pristupi Savezu, kako bi osigurao da se NATO dalje ne širi i povuče sve svoje snage sa svog istočnog krila. Ali Putin dobiva upravo suprotno. NATO je sve veći, prisutnost u istočnom dijelu Saveza raste, pojavile su se nove članice NATO-a – Finska i Švedska. Ovo je ozbiljan strateški poraz predsjednika Putina, koji pokazuje da je napad na Ukrajinu bio velika pogreška. “Želim da nastavimo podržavati Ukrajinu. Bilo je i izjava Njemačke i SAD-a o jačanju vojne potpore Ukrajini. I dalje ćemo ostati tamo kako bismo zaštitili Ukrajinu i njezino pravo na samoobranu od ruske agresije”, istaknuo je čelnik NATO-a.
Na summitu je premijer Kovačevski istaknuo da se Sjeverna Makedonija i druge zemlje članice NATO-a bore protiv ruskog utjecaja u regiji. “Mi smo NATO zemlja i mogu vas uvjeriti da institucije rade svoj posao. I ne zaboravimo da su svi subjekti i politički akteri dužni dati doprinos općem miru i stabilnosti”, kazao je. Nema sumnje da postoji utjecaj trećih zemalja u regiji, pa tako i utjecaj Rusije, koja uvijek može pronaći istomišljenike u određenim političkim strankama ili organizacijama. No, oni nisu ni blizu onoga što posjeduju naše institucije, što posjeduju zemlje članice NATO-a i što posjeduju naše sigurnosne službe tako da nemaju priliku na bilo koji način destabilizirati našu zemlju i regiju, istaknuo je Kovačevski.
Međutim, albanski premijer Edi Rama nije bio za ideju da je situacija na zapadnom Balkanu pod kontrolom te je zatražio slanje dodatnih snaga NATO-a na Kosovo. Vjeruje da će to jamčiti sigurnost i cjelovitost Kosova. Rama je podsjetio da se unatoč sve glasnijim pozivima za povećanjem trupa kako bi se zajamčila stabilnost i apsolutni integritet Kosova dogodio tragičan čin koji treba promatrati kao upozorenje, a ne kao sporadičan slučaj, i koji se ni pod kojim okolnostima ne smije ponoviti,- rekao je Rama, dodajući da je granica između Kosova i Srbije izvan kontrole i da se koristi za trgovinu oružjem i drogom. A ovo što se dogodilo u Banjskoj samo ukazuje na veliki rizik od destabilizacije i eskalacije situacije.
Valja napomenuti da se na summitu općenito raspravljalo o izazovima vezanim uz regionalnu sigurnost na Zapadnom Balkanu. Oni stvarno su veliki. Svi sudionici skupa bili su jedinstvenog mišljenja da je situacija u Bosni i Hercegovini i na Kosovu najviše zabrinjavajuća. Ako je u Bosni i Hercegovini djelovanje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika usmjereno na dezintegraciju zemlje i provođenje politike secesionizma, onda je na Kosovu to stanje na sjeveru zemlje, gdje srpska manjina živi kompaktno, zbog čega radikalne snage pokušavaju stvoriti sukob na međunarodnoj osnovi s ciljem eskalacije i prerastanja u veliki rat između Srbije i Kosova. Uglavnom, ovaj scenarij ne treba ni Beogradu, ni Prištini. Ali Moskva je vrlo zainteresirana za oružani sukob, koja svojim utjecajem na šovinističke srbijanske političare i proruske javne organizacije pokušava stvoriti zaoštravanje situacije i njezinu oružanu eskalaciju. Kremlj sanja o još jednom sukobu u središtu Europe, koji bi se, prema željenom scenariju, trebao pretvoriti u pravi rat. Time će se znatno odvratiti pozornost i resursi NATO-a i Europske unije, a pitanje ruske agresije na Ukrajinu neće biti jedino na dnevnom redu sigurnosne situacije u Europi. Republika Srpska, odnosno njen predsjednik i njegovi politički poslušnici paravan je u rušenju sigurnosnog sustava u regiji. Moskva želi stvoriti destabilizaciju u regiji na liniji Bosna i Hercegovina – sjever Kosova. Iako glavni tajnik NATO-a ne vidi opasnost od izravnog oružanog sukoba u regiji, ovo su više riječi za umirivanje javnog mnijenja. Događaji u Izraelu pokazuju da teroristi mogu napasti brzo, neočekivano i bolno za drugu stranu. Svjetski poznate izraelske specijalne službe i obavještajne službe zemalja članica NATO-a nisu ga mogle predvidjeti. Predsjednik Ukrajine jednostavno je skrenuo pozornost međunarodne zajednice na bolne probleme regije. Puno je lakše poduzeti preventivne korake, pa tako i na zahtjev albanskog premijera E. Rame da se značajno poveća vojna prisutnost Saveza na Kosovu, nego kasnije pokušati smiriti situaciju diplomatskim i političkim mjerama. Kada granični sukob preraste u oružani, onda će ga biti dosta teško ugasiti. Cijela povijest regije Zapadnog Balkana samo je potvrda toga.
