Dojmljiv je aktivan rad srbijanskog vodstva u prvoj polovici svibnja, neposredno nakon imenovanja nove Vlade. S jedne strane, jasno je da Beograd nastavlja kampanju protiv donošenja Rezolucije o Srebrenici i protiv članstva Kosova u Vijeću Europe. No, s druge strane, razmjeri međunarodnih angažmana sugeriraju da su u tijeku neki napredniji planovi Aleksandra Vučića.
Raspored međunarodnih događanja na kojima je sudjelovao srbijanski vrh u prvoj polovici svibnja bio je zaista bogat i raznolik.
• 7. i 8. svibnja Beograd je posjetilo kinesko izaslanstvo od 400 ljudi na čelu s predsjednikom Xi Jinpingom. Posjet je rezultirao sporazumom o “zajedničkoj budućnosti” Kine i Srbije, koji su potpisali predsjednik Aleksandar Vučić i predsjednik Xi Jinping, te gotovo 30 drugih memoranduma i sporazuma.
“Republika Srbija i NR Kina prelaze sa strateških odnosa, do kojih smo uspeli da podignemo naše bilateralne odnose, ka zajedničkoj budućnosti naše dve zemlje. To je najviši oblik saradnje dva naroda”, naglasio je predsjednik Srbije.
• Predsjednik Vučić, predsjednica Skupćine Brnabić, premijer Vučević i nekoliko ministara sudjelovali su 9. svibnja na svečanom prijemu povodom Dana Europe koji je u Beogradu organizirala Delegacija EU.
Vučić istaknuo da je izbor europskog puta strateška odluka Srbije.
• Ministar vanjskih poslova Marko Đurić sastao se 9. svibnja u Beogradu s veleposlanikom SAD-a Christopherom Hillom. Jačanje suradnje sa SAD-om jedan je od prioriteta vanjske politike Srbije, rekao je šef srbijanske diplomacije.
• Potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin, ministri Nenad Popović, Nemanja Starović, Milica Đurđević Stamenkovski i Nikola Selaković sudjelovali su 9. svibnja u proruskom propagandnom maršu “Besmrtni puk” organiziranom u Beogradu.
Ministrica obitelji i demografije Milica Đurđević Stamenkovski istaknula je da nitko ne može narušiti srpsko-rusko prijateljstvo.
• Ministar vanjskih poslova Marko Đurić sastao se 10. svibnja s ruskim veleposlanikom Aleksandrom Botsan-Kharchenkom. Na sastanku je šef srbijanskog MVP-a informirao ruskog diplomatu o vanjskopolitičkim prioritetima nove vlade, izrazivši nadu da će se odnosi dviju zemalja nastaviti razvijati u duhu tradicionalnog prijateljstva, međusobnog poštovanja i strateškog partnerstva.
• Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se 13. svibnja s povjerenikom EU za proširenje Olivérom Várhelyijem. Vučić je nakon sastanka istaknuo da će se zemlja nastaviti pripremati za članstvo u EU. Srbijanski predsjednik također je izrazio nadu da nekonzistentnost srbijanske vanjske politike s onom u EU neće predstavljati prepreke na tom putu.
• Predsjednik Vučić sastao se 13. svibnja u Beogradu s prvom damom Ukrajine Olenom Zelenskom i ministrom vanjskih poslova Dmytrom Kulebom.
“Razgovarali smo i dogovorili unapređenje bilateralnih odnosa”, rekao je Vučić nakon razgovora s Kulebom.
Ukrajinski ministar održao je i susrete s premijerom Srbije Milošem Vučevićem, predsjednicom Narodne skupštine Anom Brnabić i ministrom vanjskih poslova Markom Đurićem.
• Predsjednica Skupštine Ana Brnabić razgovarala je 13. svibnja s veleposlanikom Rusije u Beogradu Aleksandrom Botsan-Harchenkom o mogućim oblicima parlamentarne suradnje dviju zemalja.
• Predsjednik Vučić sastao se 14. svibnja s veleposlanikom Rusije Aleksandrom Bocan-Harchenkom, izrazivši zahvalnost Rusiji na čvrstom stavu po pitanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta Srbije.
• Predsjednik Vlade Miloš Vučević primio je 14. svibnja veleposlanika Sjedinjenih Američkih Država Christophera Hilla, izrazivši uvjerenje da će se uspješna suradnja dviju zemalja nastaviti.
• Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se 15. svibnja s američkom podtajnicom za javnu diplomaciju i javne poslove Elizabeth Allen s kojom je razgovarao o jačanju bilateralnih odnosa.
• Predsjednik Vlade Miloš Vučević sastao se 15. svibnja s ruskim veleposlanikom Aleksandrom Bocanom Harchenkom i izrazio zahvalnost Rusiji na čvrstom stavu o teritorijalnom integritetu i suverenitetu Srbije.
Ovaj vremenski slijed mogao bi se proširiti na druge datume i događaje, ali ovo je razdoblje najinformativnije. Zapravo, ovi susreti sa stranim čelnicima i dužnosnicima u potpunosti su odražavali sadašnju multivektorsku politiku Beograda. Riječ je o tradicionalnom balansiranju Srbije između Istoka i Zapada. No, u ovom slučaju, najnoviji međunarodni angažmani Beograda manifestacija su nedvosmislenog i jasnog kursa kojim srbijanske vlasti slijede svoje trenutne, taktičke interese.
To uključuje
• Blokiranje pristupanja Kosova Vijeću Europe,
• Protivljenje usvajanju Rezolucije o genocidu u Srebrenici na Generalnoj skupštini UN-a, i
• Stvaranje temelja za sigurnost da odbijanje usklađivanja s europskim sankcijama prema Rusiji neće zaustaviti europsku integraciju Srbije.
Na posljednjim susretima srpski su čelnici o tome govorili ponekad izravno, a ponekad prikriveno. U nekim je slučajevima sama činjenica pregovora sa stranim izaslanstvima bila manifest kao takav – poruka svijetu.
Prije svega, ovo je bio prvi posjet Srbiji visoke ukrajinske delegacije od ruske invazije na Ukrajinu.
Premijer Miloš Vučević je u svom programskom govoru uoči imenovanja istaknuo da Srbija smatra Rusiju i Ukrajinu prijateljskim zemljama. Prijem predstavnika Kijeva na najvišoj razini trebao je pokazati da to nisu obične riječi.
Moguće je da su u Beogradu uvjereni da će prijateljstvo ili barem uspostavljeni kontakti s Kijevom i nešto humanitarne pomoći Ukrajincima barem djelomično ublažiti optužbe za proruski kurs Srbije i poslužiti kao “oprost” od moguće “kazne” ” jer nije uveo sankcije Rusiji.
Također, Beograd pokušava ublažiti prirodnu kivnost Moskve zbog takvog angažmana održavajući paralelno niz sastanaka s ruskim veleposlanikom. Sudeći po posljednjim izjavama ruskih visokih dužnosnika, to zapravo funkcionira.
Međutim, obnova kontakata Beograda i Kijeva ima nekoliko dimenzija.
Jasno je da srpske vlasti pokušavaju pridobiti što više saveznika u borbi protivu ulaska Kosova u Vijeće Europe i usvajanja Rezolucije Generalne skupštine UN-a o Srebrenici.
Ukrajina, koja je također dugo pokušavala balansirati između Istoka i Zapada, prije rata bi u tim pitanjima stala uz Srbiju gotovo stopostotno. Sada odluka Kijeva nije toliko očita, pa je Beograd morao poduzeti hitne korake da poželi dobrodošlicu Ukrajincima kako bi barem pokušao pridobiti njihovu potporu.
Što se tiče motivacije Kijeva, ona je također višeslojna. Promatrači na Balkanu već su primijetili da je glavni interes Ukrajine kupnja oružja. Međutim, ni Prva dama ni ministar vanjskih poslova ne mogu se smatrati ključnim pregovaračima o pitanjima naoružanja.
Čini se da je ukrajinsko vodstvo – baš kao i srpsko – odlučilo da uzajamna podrška teritorijalnoj cjelovitosti može biti osnova za kontakte, iako ograničene. Za to je idealan humanitarni smjer koji nadziru supružnici predsjednika s obje strane.
No, postoji još jedna dimenzija nedavnih međunarodnih angažmana srbijanskih vlasti – čini se da je Vučić odlučio iskoristiti svoje iskustvo balansiranja i višesmjernosti kako bi posredovao u mirovnim pregovorima. Postoji verzija prema kojoj je srpski čelnik predložio da Beograd posluži kao platforma za pregovore Moskve i Kijeva. Ne može se isključiti da bi kineske mirovne inicijative mogle uključivati takav prijedlog, a o tome bi se moglo razgovarati iza zatvorenih vrata tijekom posjeta Xi Jinpinga.
No, sve su to glasine dok se ne potvrde službeno.
Jedno što se može reći sa stopostotnom sigurnošću – Srbija je u aktualnoj političkoj sezoni odlučila postati istaknuti akter ne samo regionalne, već i globalne geopolitičke arene. Rezultate ovih napora Vučića i njegovog tima vidjet ćemo u bliskoj budućnosti, kada dođemo do analize ishoda glasovanja u Generalnoj skupštini UN-a i VE, i nešto kasnije – kada procijenimo utjecaj mađarskog predsjedanja na napredak Srbije u europskim integracijama.
