- Masovna pucnjava u Crnoj Gori na Novu godinu
Na dan Nove godine, u crnogorskom gradu Cetinju, 45-godišnji mještanin Aco Martinović ubio je 12 ljudi, među kojima i dvojicu dječaka starosti 9 i 14 godina. Većina žrtava bili su njegovi rođaci ili prijatelji.
Martinović je prije ubojstva pio u jednom lokalu, a potom je kod kuće uzeo oružje koje je, prema dostupnim informacijama, nabavio ilegalno, te počeo pucati. Kada su policajci pronašli napadača, pokazalo se da je pokušao samoubojstvo te si je pucao u glavu. Martinović je nekoliko sati kasnije preminuo.
Nakon masovnog ubojstva na Cetinju, izvanredno se sastalo Vijeće za nacionalnu sigurnost Crne Gore. Usvojen je niz preporuka za poboljšanje kontrole oružja i sigurnost građana.
Konkretno, planira se niz izmjena i dopuna Zakona o oružju, uključujući podizanje dobne granice za nabavu oružja, skraćivanje roka važenja oružnih dozvola i povećanje kazni za nezakonito posjedovanje i nošenje oružja. Sigurnosno-psihološka dijagnoza svih posjednika legalnog oružja bit će provedena do kraja ove godine.
Očekuje se povećanje broja policijskog osoblja.
Međutim, društvo smatra da to nije dovoljno.
U nedjelju, 5. siječnja, tisuće ljudi okupilo se u Podgorici i na Cetinju tražeći ostavke dužnosnika nakon masovne pucnjave.
Oba skupa, u organizaciji neformalne studentske organizacije Kamo sjutra? (Kuda sutra), započela je 12 minuta šutnje bdijenjem u spomen na ubijene Cetinjane prvoga dana 2025. godine.
Vođe prosvjeda zatražile su hitnu ostavku ministra unutarnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za sigurnost i obranu Alekse Bećića. Ovaj zahtjev podržava i gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković, inače zastupnik oporbene Socijaldemokratske partije Crne Gore (SDP).
Vlast je prosvjede i zahtjeve za ostavkom članova vlade nazvala kampanjom oporbenih snaga. Međutim, Kamo sjutra? poriče ove optužbe.
Crna Gora je među svjetskim liderima po broju oružja koje posjeduju građani. Prema javno dostupnim izvorima, gotovo 11 posto građana Crne Gore posjeduje legalno oružje – 68 tisuća od 633 tisuće ljudi – i to ukupno više od 100 tisuća komada oružja. Osim toga, procjenjuje se da građani imaju najmanje 40 tisuća, pa čak i više od 100 tisuća komada neprijavljenog oružja.
- Beograd spreman kupiti ruski udio u Naftnoj industriji Srbije (NIS)
Poručio je to predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Prema njegovim riječima, srbijanske vlasti spremne su kupiti ruski udio u Naftnoj industriji Srbije (NIS) zbog prijetnje američkih sankcija toj tvrtki. Prema riječima predsjednika Srbije, sankcije će SAD objaviti 10. ili 13. siječnja 2025. godine.
Vučić je 5. siječnja u intervjuu za srbijansku državnu televiziju RTS istaknuo da je kupnja dionica NIS-a od ruskih kompanija Gazprom i Gazprom Neft zadnja prilika da se izbjegnu eventualna ograničenja. Prije nego što se o tome donese konačna odluka, Vučić namjerava razgovarati s ruskom stranom, prije svega s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
NIS je vodeća energetska kompanija u Srbiji i regionalni lider u industriji. Tvrtka posjeduje Rafineriju nafte Pančevo, naftna i plinska polja te više od 400 benzinskih postaja. Ruski Gazprom Neft i Gazprom energetska kompanija većinski su vlasnici NIS-a (50 posto, odnosno 6,15 posto dionica). Vlada Srbije posjeduje 29,87 posto poduzeća.
“Imamo novca da to (udio) kupimo odmah. Ako je procijenjena vrijednost tvrtke milijardu eura, onda govorimo o 600 milijuna ili tako nešto. Hoće li to biti 500, 600 ili 700 milijuna, nije bitno”, rekao je Vučić.
Kako prenose regionalni mediji, nejasno je na čemu se točno temeljila Vučićeva računica. Prema popisu 100 najvećih kompanija u Srbiji za 2023. godinu, koji je sačinila Vlada Srbije, procijenjena vrijednost samo imovine NIS-a je oko 4,4 milijarde eura.
- Hrvatska želi stvoriti hrvatsku pravoslavnu crkvu
Predstavnici Domovinskog pokreta, koji je zajedno s HDZ-om dio vladajuće koalicije u Hrvatskoj, potvrdili su namjeru o stvaranju Hrvatske pravoslavne crkve. Poručeno je to 6. siječnja na prijemu u čast pravoslavnog Božića koji je organizirao Hrvatski pravoslavni centar.
“Glavni cilj naše udruge je stvaranje Hrvatske pravoslavne crkve. Prošle godine … smo rekli da planiramo postići ovaj cilj u roku od pet godina. Zadovoljni smo kako je tekao proces ostvarenja ovog cilja proteklih godinu dana, tako da smo danas uvjereni da ćemo cilj uspjeti ostvariti i ranije od planiranog, rekao je predstavnik Domovinskog pokreta Predrag Mišić (etnički Srbin) rekao je u svom govoru na prijemu.
Prijemu Hrvatskog pravoslavnog centra nazočili su saborski zastupnici, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić i drugi predstavnici Domovinskog pokreta.
Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković nazočio je božićnom prijemu koji je 6. siječnja organiziralo Srpsko narodno vijeće Hrvatske uz sudjelovanje Srpske pravoslavne crkve. Na pitanje novinara što misli o stvaranju Hrvatske pravoslavne crkve, Plenković je odgovorio da o tome ne zna ništa.
Predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) i saborski zastupnik srpske nacionalne manjine Milorad Pupovac izrazio je nezadovoljstvo idejom Domovinskog pokreta. “Hrvatska pravoslavna crkva ima strašnu tragediju iz vremena Drugog svjetskog rata… To se ne može prihvatiti”, rekao je Pupovac nakon božićnog prijema SNV-a odgovarajući na pitanja novinara.
Ideju o stvaranju Hrvatske pravoslavne crkve naširoko su kritizirali srpski mediji, pozivajući se na događaje iz Drugog svjetskog rata.
Dakle, dalji razvoj ove teme mogao bi pridonijeti kako domaćim napetostima u Hrvatskoj, tako i zaoštravanju odnosa između Zagreba i Beograda, s obzirom na blisku povezanost srbijanskog državnog vrha i Srpske pravoslavne crkve.
