- Masovna pucnjava u Crnoj Gori na Novu godinu
Na prvi dan Nove godine, u crnogorskom gradu Cetinju, 45-godišnji mještanin Aco Martinović ubio je 12 osoba, među kojima su dva dječaka starosti 9 i 14 godina. Većina žrtava bili su njegovi rođaci ili prijatelji.
Martinović je prije ubistva pio u kafani, a potom je kod kuće uzeo oružje, koje je, prema dostupnim informacijama, nezakonito stekao i počeo pucati. Kada su policajci pronašli napadača, ispostavilo se da je pokušao samoubistvo i pucao sebi u glavu. Martinović je preminuo nekoliko sati kasnije.
Nakon masovnog ubistva na Cetinju, Savjet za nacionalnu bezbjednost Crne Gore održao je vanrednu sjednicu. Usvojen je niz preporuka za unapređenje kontrole oružja i sigurnosti građana.
Konkretno, planirano je uvođenje niza izmjena i dopuna Zakona o oružju, uključujući podizanje starosne granice za nabavku oružja, skraćivanje roka važenja oružnih dozvola i povećanje kazni za nedozvoljeno posjedovanje i nošenje oružja. Sigurnosna i psihološka procjena svih legalnih posjednika oružja biće obavljena do kraja ove godine.
Očekuje se povećanje broja policijskog osoblja.
Međutim, društvo vjeruje da to nije dovoljno.
U nedjelju, 5. januara, hiljade ljudi okupilo se u Podgorici i Cetinju tražeći ostavke zvaničnika nakon masovne pucnjave.
Oba skupa, u organizaciji neformalne studentske organizacije Kamo Śjutra? (Kamo sjutra), počela su 12-minutnom tišinom u znak sjećanja na stradale na Cetinju prvog dana 2025. godine.
Lideri protesta zatražili su hitne ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bećića. Ovaj zahtjev podržava i gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković, koji je predstavnik opozicione Socijaldemokratske partije Crne Gore (SDP).
Vlasti su proteste i zahtjeve za ostavkom članova vlade nazvali kampanjom opozicionih snaga. Međutim, Kamo Śjutra? negira ove optužbe.
Crna Gora je među svjetskim liderima po broju oružja u vlasništvu građana. Prema javno dostupnim izvorima, gotovo 11 odsto građana Crne Gore ima legalno oružje – 68 hiljada od 633 hiljade stanovnika – a ukupno posjeduju više od 100 hiljada komada oružja. Osim toga, procjenjuje se da građani imaju najmanje 40 hiljada ili čak više od 100 hiljada komada neregistrovanog oružja.
- Beograd spreman da kupi ruski udio u Naftnoj industriji Srbije (NIS)
To je saopštio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Prema njegovim riječima, srpske vlasti spremne su da kupe ruski udio u Naftnoj industriji Srbije (NIS) zbog prijetnji američkim sankcijama prema ovoj kompaniji. Prema riječima predsjednika Srbije, sankcije će SAD najaviti 10. ili 13. januara 2025. godine.
Vučić je 5. januara u intervjuu srpskoj državnoj televiziji RTS istakao da je kupovina akcija NIS-a od ruskog Gasproma i Gasprom Njefta posljednja šansa da se izbjegnu eventualne sankcije. Prije donošenja konačne odluke o ovom pitanju, Vučić namjerava da razgovara sa ruskom stranom, prije svega sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
NIS je vodeća energetska kompanija u Srbiji i regionalni lider u ovoj industriji. Kompanija posjeduje Rafineriju nafte Pančevo, naftna i gasna polja i preko 400 benzinskih stanica. Ruski Gazprom Njeft i Gazprom energetske kompanije većinski su vlasnici NIS-a (50 odsto, odnosno 6,15 odsto akcija). Vlada Srbije je vlasnik 29,87 odsto kompanije.
„Imamo novca da ga odmah kupimo (udio). Ako je procijenjena vrijednost kompanije milijardu eura, onda je riječ o 600 miliona ili tako nešto. Da li će to biti 500, 600 ili 700 miliona, nije mnogo važno“, rekao je Vučić.
Kako prenose regionalni mediji, nejasno je na čemu se tačno zasnivala Vučićeva procjena. Prema listi 100 najvećih kompanija u Srbiji za 2023. koju je sačinila Vlada Srbije, samo procijenjena vrijednost imovine NIS-a je oko 4,4 milijarde eura.
- Hrvatska želi stvoriti Hrvatsku pravoslavnu crkvu
Predstavnici Domovinskog pokreta, koji je dio vladajuće koalicije u Hrvatskoj zajedno s HDZ-om (Hrvatska demokratska zajednica), potvrdili su namjeru stvaranja Hrvatske pravoslavne crkve. Ovo je saopšteno 6. januara na prijemu u čast pravoslavnog Božića, koji je organizovao Hrvatski pravoslavni centar.
„Glavni cilj našeg pokreta je stvaranje Hrvatske pravoslavne crkve. Prošle godine … rekli smo da planiramo da ostvarimo ovaj cilj u roku od pet godina. Zadovoljni smo kako se u protekloj godini odvijao proces ostvarenja ovog cilja, pa smo danas uvjereni da ćemo uspjeti da ostvarimo cilj i ranije od planiranog“, rekao je predstavnik Domovinskog pokreta Predrag Mišić (etnički Srbin) u svom govoru na prijemu.
Prijemu Hrvatskog pravoslavnog centra prisustvovali su saborski zastupnici, ministar demografiju i migracija Ivan Šipić i drugi predstavnici Domovinskog pokreta.
Andrej Plenković, premijer i lider HDZ-a, prisustvovao je Božićnom prijemu koji je 6. januara organizovalo Srpsko narodno vijeće Hrvatske uz učešće Srpske pravoslavne crkve. Na pitanje novinara o stavu povodom stvaranja Hrvatske pravoslavne crkve, Plenković je odgovorio da o tome ne zna ništa.
Predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća (SNV) i poslanik srpske nacionalne manjine Milorad Pupovac izrazio je nezadovoljstvo idejom Domovinskog pokreta. „Hrvatska pravoslavna crkva ima strašnu tragediju iz vremena Drugog svjetskog rata… To se ne može prihvatiti“, rekao je Pupovac nakon božićnog prijema SNV-a, odgovarajući na pitanja novinara.
Ideja o stvaranju Hrvatske pravoslavne crkve naišla je na široku kritiku srpskih medija, pozivajući se na događaje iz Drugog svjetskog rata.
Dakle, dalji razvoj ove teme mogao bi doprinijeti kako domaćim tenzijama u Hrvatskoj, tako i zaoštravanju odnosa Zagreba i Beograda, s obzirom na blisku povezanost državnog vrha Srbije i Srpske pravoslavne crkve.
