- Bosna i Hercegovina će implementirati američki projekt diverzifikacije opskrbe plinom
Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na izvanrednoj sjednici 15. travnja ključne usvojio je izmjene zakona o Južnoj interkonekciji (plinskoj interkonekciji) Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Riječ je o plinovodu koji će povezati Bosnu i Hercegovinu s hrvatskom plinskom mrežom i terminalu za ukapljeni prirodni plin (LNG) na otoku Krku u Hrvatskoj, što će omogućiti diverzifikaciju izvora opskrbe plinom, uklanjajući ovisnost o opskrbi iz Rusije.
Trenutno Bosna i Hercegovina prima isključivo ruski plin, koji stiže putem „Turskog/Balkanskog toka“ kroz Srbiju.
Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je isti zakon 8. travnja, čime je glasovanje u Domu naroda označilo završetak zakonodavnog procesa. Sljedeći korak je potpisivanje međuvladinog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koje je predviđeno za kraj mjeseca u Dubrovniku, kao i sklapanje Sporazuma između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i investitora. Usvojenim izmjenama zakona ukinuta je prethodna odredba prema kojoj je projekt trebala provoditi bosanska tvrtka BH Gas. Prema novoj verziji zakona, investitor i voditelj projekta definiran je kao AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. u Sarajevu, koja je u potpunom vlasništvu američke tvrtke AAFS Infrastructure and Energy LLC.
Ranije ove godine, osobe povezane s Trumpovom pratnjom posjetile su Bosnu i Hercegovinu kako bi u ime AAFS-a razgovarale o projektu, smatrajući ga korakom prema jačanju energetske sigurnosti i smanjenju regionalne ovisnosti o ruskom plinu.
Američki partneri već su izrazili spremnost da odmah započnu s financiranjem i provedbom projekta. Procijenjeni trošak izgradnje projekta kreće se od 405 milijuna do 810 milijuna eura, ovisno o konfiguraciji terena, materijalima i tehničkim rješenjima.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine izjavila je da je Južna interkonekcija jedan od najvažnijih infrastrukturnih i energetskih projekata za Federaciju Bosne i Hercegovine i državu Bosnu i Hercegovinu, jer izravno utječe na sigurnost opskrbe plinom, stabilnost energetskog sustava i gospodarski razvoj.
- Vučić pokreće robotizaciju i digitalizaciju vojske
Predsjednik Srbije i vrhovni zapovjednik Vojske Srbije Aleksandar Vučić sastao se 15. travnja u vojnoj bazi u Beogradu s vodstvom Ministarstva obrane i Oružanih snaga Srbije, s kojima je razgovarao o trenutnoj sigurnosnoj situaciji i budućim planovima za poboljšanje operativnih i funkcionalnih sposobnosti Oružanih snaga Srbije. Sastanku su prisustvovali ministar obrane Bratislav Gašić i načelnik Generalštaba Oružanih snaga Srbije general Milan Mojsilović, kao i predstavnici Republike Srpske – članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović, vodstvo RS-a i čelnik SNSD-a Milorad Dodik.
U svom govoru na sastanku, Vučić je najavio da će u narednim danima biti potpisani „veliki i vrlo važni ugovori za daljnju nabavu naoružanja i vojne opreme“. Prema njegovim riječima, Oružane snage Srbije „imat će izuzetno moćan višeslojni sustav protuzračne obrane“.
Predsjednik Srbije također je izjavio da ove godine očekuje značajan porast proizvodnje dronova u zemlji. Osim toga, prema njegovim riječima, planirana je značajna robotizacija i digitalizacija vojske, te da je on, kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Srbije, „predložio izradu i usvajanje Strategije robotizacije“.
Po Vučićevom mišljenju, sigurnosna situacija je nešto složenija nego početkom godine, prvenstveno zbog aktivnosti vojnog saveza Prištine, Tirane i Zagreba.
- Hrvatska i Albanija dogovorile su se o daljnjem razvoju obrambene suradnje
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Hrvatske Ivan Anušić sastao se 15. travnja u Zagrebu sa svojim albanskim kolegom Ermalom Nufijem. Fokus njihovih razgovora bio je na jačanju trilateralne suradnje između Hrvatske, Albanije i Kosova, mogućnostima daljnjeg razvoja obrambene suradnje, kao i trenutnoj sigurnosnoj situaciji u jugoistočnoj Europi, Ukrajini i Bliskom istoku.
Ministarstvo obrane Albanije na svojoj je službenoj web stranici naglasilo da je sastanak u Zagrebu „još jednom potvrdio zbližavanje dviju zemalja kao saveznika u okviru NATO-a“.
„Što se tiče konkretnih projekata o kojima smo razgovarali, oni se prvenstveno odnose na bespilotne letjelice, dronove i druge sustave koji se koriste u modernom ratovanju“, rekao je ministar Anušić novinarima nakon sastanka.
Hrvatski ministar komentirao je i izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će se Srbija nastaviti naoružavati kao odgovor na ono što Vučić naziva prijetnjom i savezom protiv Srbije. „Ne zabrinjava me ono što radi Vučić. To je njegova država, on je predsjednik u toj državi, on ima legitimitet tamo raditi što misli da treba činiti i ne vidim nikakav problem u smislu da bismo mi trebali biti zabrinuti. Imamo svoje strategije, vizije i projekte i njih realiziramo. Na kraju krajeva, držimo se onoga što smo puno puta rekli, a to je stabilnost ovog dijela Europe“, rekao je Anušić.
- Rasprava u Vijeću sigurnosti UN-a o Misiji UN-a na Kosovu
Sastanak Vijeća sigurnosti UN-a o Kosovu 9. travnja ponovno je ukazao na razlike u stajalištima o budućnosti Misije privremene uprave Ujedinjenih naroda na Kosovu (UNMIK).
Peter Due, novi posebni predstavnik i šef UNMIK-a, izjavio je da, vođen rezolucijom 1244 (1999), usmjerava napore Misije na potporu dijalogu i izgradnju povjerenja među zajednicama, kao i između zajednica i institucija. Due je inzistirao da, unatoč smanjenju broja osoblja u UN-u za gotovo 30 posto zbog financijske krize u UN-u, aktivnosti Misije u promicanju kulture mira ostaju vitalne.
Ministar vanjskih poslova Srbije Marko Đurić naglasio je da UNMIK i dalje služi kao „ključno jamstvo mira, stabilnosti i zaštite temeljnih ljudskih prava Srba na Kosovu i Metohiji“. Po njegovom mišljenju, prisutnost treba ojačati, a „svaka rasprava o njegovoj budućnosti mora biti strogo vođena situacijom na terenu“.
Ovo stajalište podržali su predstavnici Rusije i Kine.
Predstavnik Ruske Federacije izjavio je da Misija UN-a nastavlja obavljati svoju „osnovnu zadaću – doprinositi održavanju stabilnosti“, stoga je „neprihvatljivo“ smanjivati proračun ili broj osoblja UN-a. Naglasio je da će Moskva „prihvatiti samo onu odluku koja će biti prihvatljiva samim Srbima“.
Predstavnik Kine složio se, podsjećajući na „važnu ulogu“ Misije UN-a u održavanju stabilnosti na Kosovu i promicanju nacionalnog pomirenja, te je pozvao Vijeće da Misiji pruži odgovarajuću političku i proračunsku potporu.
Istodobno, ministar vanjskih poslova Kosova Glauk Konjufca izjavio je da je mandat UN-a „ispunjen“. Pozvao je Srbiju da „prihvati stvarnost“, prizna Kosovo kao suverenu, neovisnu državu i „prestane držati svoje društvo – i cijelu regiju – taocem težnji za vraćanje regionalne hegemonije“. Naglašavajući da je mandat UN-a „završen“, rekao je: „Fokus ne bi trebao biti na prisutnosti Ujedinjenih naroda na Kosovu putem UN-a, već na prijemu Kosova u UN.“
Predstavnica Sjedinjenih Država također se izjasnila za okončanje Misije UN-a na Kosovu. Izjavila je da „nema razloga tretirati Kosovo 2026. kao da je još uvijek Kosovo 1999. godine“. Prema njezinim riječima, UNMIK više ne igra značajnu administrativnu, vojnu ili posredničku ulogu te je „preopterećena i previše financirana mirovna misija bez mirovnjaka“. Pozdravljajući predloženo smanjenje proračuna Misije UN-a na Kosovu od strane glavnog tajnika kao korak u pravom smjeru, zaključila je: „UNMIK je stigao do kraja puta.“
- Odobren je razvojni program za kontroverzni „Srpsko-ruski humanitarni centar“
„Srpsko-ruski humanitarni centar“ u Nišu dobit će modernu opremu za gašenje požara i novi simulator obuke na poligonu, prema razvojnom programu Centra za razdoblje 2025. – 2027. To su 16. travnja u Beogradu dogovorili dužnosnici Ministarstva unutarnjih poslova Srbije i Ministarstva civilne obrane i izvanrednih situacija Rusije.
Centar je osnovan prije 14 godina međuvladinim sporazumom kako bi se osiguralo „niz humanitarnih zadataka na teritoriju Srbije i drugih zemalja balkanske regije“. Nedavno su novinari otkrili da je Srbija u proteklih deset godina izdvojila oko 2,3 milijuna eura državnih sredstava za financiranje Centra. Godišnji iznosi variraju. Prema medijskim izvješćima, naglo su porasli 2024. godine, kada je Centru iz srbijanskog proračuna isplaćeno oko 55 milijuna dinara (470 tisuća eura). U sljedećoj godini, 2025., Centar je primio 48 milijuna dinara (410.000 eura). Svrhe plaćanja navedene su kao „trgovina robom i uslugama“, „druge kapitalne potpore međunarodnim organizacijama“ ili „druge operacije“. Međutim, nema podataka o tome na što su točno potrošena državna sredstva.
Zapadne obavještajne službe više su puta izrazile stav da je objekt u Nišu zapravo rusko „špijunsko gnijezdo“ i hibridna ruska baza.
Oporbeni zastupnici srbijanskog parlamenta krajem prošle godine podnijeli su inicijativu za prekid aktivnosti „Srpsko-ruskog humanitarnog centra“.
- Gruevski bi mogao biti izručen Sjevernoj Makedoniji
Pobjednik parlamentarnih izbora u Mađarskoj, Péter Magyar, ne isključuje mogućnost izručenja Sjevernoj Makedoniji bivšeg premijera te zemlje Nikole Gruevskog, nakon što mu je 2018. godine odobren politički azil u Mađarskoj.
Na konferenciji za novinare dan nakon izborne pobjede, Magyar je izjavio da Mađarska neće postati utočište za kriminalce koji su međunarodno traženi. „To se ne odnosi samo na bivše poljske ministre, već i na Nikolu Gruevskog. Uostalom, on je bivši premijer Sjeverne Makedonije i traženi kriminalac koji je u bijegu“, rekao je Magyar.
Gruevski, koji je bio premijer Makedonije od 2006. do 2016., osuđen je na zatvorsku kaznu zbog korupcije i pranja novca. U studenom 2018. Gruevski je pobjegao iz Sjeverne Makedonije i, nakon što je prošao kroz nekoliko balkanskih zemalja, stigao u Mađarsku, gdje mu je vlada Viktora Orbána odobrila azil. Sjeverna Makedonija je iste godine, a i 2019. godine, Mađarskoj bezuspješno tražila njegovo izručenje.
Vođa oporbe i predsjednik stranke SDSM Venko Filipče već je apelirao na vladu da odmah pošalje zahtjev za izručenje bivšeg premijera Nikole Gruevskog Mađarskoj.
Ministarstvo pravosuđa Sjeverne Makedonije 14. travnja najavilo je da će od pravosudnih tijela i tijela kaznenog progona zatražiti potrebne dokumente iz svih slučajeva vezanih uz Nikolu Gruevskog. „Nakon što od nadležnih tijela primi potrebne dokumente, Ministarstvo pravosuđa postupit će u skladu s važećim zakonodavstvom“, izjavilo je ministarstvo.
Sadašnji premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, koji sada vodi VMRO-DPMNE, stranku Gruevskog, a bio je i savjetnik u njegovoj vladi, izjavio je da „ako se Nikola Gruevski pojavi u Makedoniji, za njega postoji pravomoćna presuda, a odmah po pojavljivanju u Makedoniji organi za provođenje zakona, u pravilu, pritvaraju ga i šalju na izdržavanje kazne u zatvoru u skladu s konačnom odlukom.“
- Trump Jr. posjetio Republiku Srpsku
Donald Trump Jr., najstariji sin predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, posjetio je 7. travnja Republiku Srpsku (Bosnu i Hercegovinu). Posjet je imao privatni status i održao se na poziv Igora Dodika, dužnosnika vladajuće stranke SNSD i sina čelnika SNSD-a Milorada Dodika.
Program boravka Trumpa Jr. u Banjoj Luci uključivao je poslovni panel s sudjelovanjem vodećih predstavnika političkih i poslovnih krugova RS-a, na kojem se raspravljalo o mogućnosti privlačenja američkih investicija u Republiku Srpsku i gospodarskoj suradnji između Sjedinjenih Američkih Država i RS-a.
Američki State Department i Veleposlanstvo SAD-a u Bosni i Hercegovini distancirali su se od događaja, naglašavajući da Donald Trump Jr. putuje kao privatna osoba i ne predstavlja vladu zemlje. Međutim, za lokalno vodstvo ovaj posjet bio je potvrda ispravnosti njihovog kursa prema jačanju veza s vladajućim krugovima u Washingtonu i okruženjem predsjednika Trumpa.
