- Bosna i Hercegovina će implementirati američki projekat diverzifikacije snabdijevanja gasom
Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, 15. aprila, na vanrednoj sjednici, usvojio je ključne amandmane na zakon o Južnoj interkonekciji (gasnoj interkonekciji) Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Radi se o gasovodu koji će povezati Bosnu i Hercegovinu sa hrvatskom gasnom mrežom i terminalom za tečni prirodni gas (LNG) na ostrvu Krk u Hrvatskoj, što će omogućiti diverzifikaciju izvora snabdijevanja gasom, eliminišući zavisnost od isporuka iz Rusije.
Trenutno, Bosna i Hercegovina dobija isključivo ruski gas, koji stiže putem „Turskog/Balkanskog toka“ preko Srbije.
Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je isti zakon 8. aprila, čime glasanje u Domu naroda označava završetak zakonodavnog procesa. Sljedeći korak je potpisivanje međuvladinog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koje je planirano za kraj mjeseca u Dubrovniku, kao i potpisivanje sporazuma između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i investitora. Usvojenim izmjenama zakona ukinuta je prethodna odredba prema kojoj je projekat trebala realizovati bosanska kompanija BH Gas. Prema novoj verziji zakona, investitor i menadžer projekta definisan je kao AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. u Sarajevu, koja je u potpunosti u vlasništvu američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC.
Ranije ove godine, osobe povezane s Trampovom pratnjom posjetile su Bosnu i Hercegovinu kako bi razgovarale o projektu u ime AAFS-a, opisujući ga kao korak ka jačanju energetske sigurnosti i smanjenju regionalne ovisnosti o ruskom plinu.
Američki partneri su već izrazili spremnost da odmah počnu s finansiranjem i realizacijom projekta. Procijenjeni troškovi izgradnje projekta kreću se od 405 miliona do 810 miliona eura, ovisno o konfiguraciji terena, materijalima i tehničkim rješenjima.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine izjavila je da je Južna interkonekcija jedan od najvažnijih infrastrukturnih i energetskih projekata za Federaciju Bosne i Hercegovine i državu Bosnu i Hercegovinu, jer direktno utiče na sigurnost snabdijevanja plinom, stabilnost energetskog sistema i ekonomski razvoj.
- Vučić pokreće robotizaciju i digitalizaciju vojske
Predsjednik Srbije i vrhovni komandant Vojske Srbije Aleksandar Vučić sastao se 15. aprila u vojnoj bazi u Beogradu s rukovodstvom Ministarstva odbrane i Oružanih snaga Srbije, s kojima je razgovarao o trenutnoj sigurnosnoj situaciji i budućim planovima za poboljšanje operativnih i funkcionalnih sposobnosti Oružanih snaga Srbije. Sastanku su prisustvovali ministar odbrane Bratislav Gašić i načelnik Generalštaba Oružanih snaga Srbije general Milan Mojsilović, kao i predstavnici Republike Srpske – članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović, rukovodstvo RS i lider SNSD-a Milorad Dodik.
U svom obraćanju na sastanku, Vučić je najavio da će u narednim danima biti potpisani „veliki i vrlo važni ugovori za dalju nabavku naoružanja i vojne opreme“. Prema njegovim riječima, Oružane snage Srbije „imat će izuzetno moćan višeslojni sistem protivvazdušne odbrane“.
Predsjednik Srbije je također izjavio da ove godine očekuje osjetno povećanje proizvodnje dronova u zemlji. Osim toga, prema njegovim riječima, planirana je značajna robotizacija i digitalizacija vojske, te da je on, kao vrhovni komandant Oružanih snaga Srbije, „predložio izradu i usvajanje Strategije robotizacije“.
Po Vučićevom mišljenju, sigurnosna situacija je nešto složenija nego početkom godine, prvenstveno zbog aktivnosti vojnog saveza Prištine, Tirane i Zagreba.
- Hrvatska i Albanija saglasne o daljnjem razvoju obrambene saradnje
Potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Hrvatske Ivan Anušić sastao se 15. aprila u Zagrebu sa svojim albanskim kolegom Ermalom Nufijem. Fokus njihovih razgovora bio je na jačanju trilateralne saradnje između Hrvatske, Albanije i Kosova, mogućnostima daljnjeg razvoja obrambene saradnje, kao i trenutnoj sigurnosnoj situaciji u jugoistočnoj Europi, Ukrajini i na Bliskom istoku.
Ministarstvo odbrane Albanije je na svojoj službenoj web stranici naglasilo da je sastanak u Zagrebu „još jednom potvrdio zbližavanje dvije zemlje kao saveznika u okviru NATO-a“.
„Što se tiče konkretnih projekata o kojima smo razgovarali, oni se prvenstveno odnose na bespilotne letjelice, dronove i druge sisteme koji se koriste u modernom ratovanju“, rekao je ministar Anušić novinarima nakon sastanka.
Hrvatski ministar je također komentirao izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će se Srbija nastaviti naoružavati kao odgovor na ono što Vučić naziva prijetnjom i savezom protiv Srbije. „Ne zabrinjava me ono što radi Vučić. To je njegova država, on je predsjednik u toj državi, on ima legitimitet tamo raditi što misli da treba činiti i ne vidim nikakav problem u smislu da bismo mi trebali biti zabrinuti. Imamo svoje strategije, vizije i projekte i njih realizujemo. Na kraju krajeva, držimo se onoga što smo puno puta rekli, a to je stabilnost ovog dijela Europe“, rekao je Anušić.
- Diskusija u Vijeću sigurnosti UN-a o Misiji UN-a na Kosovu
Sastanak Vijeća sigurnosti UN-a o Kosovu 9. aprila još jednom je zabilježio razlike u stavovima o budućnosti Misije privremene uprave Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK).
Piter Du, novi specijalni predstavnik i šef UNMIK-a, izjavio je da, vođen rezolucijom 1244 (1999), usmjerava napore Misije na podršku dijalogu i izgradnju povjerenja između zajednica, kao i između zajednica i institucija. Du je insistirao da, uprkos smanjenju broja osoblja u UN-u za skoro 30 posto zbog finansijske krize u UN-u, aktivnosti Misije u promovisanju kulture mira ostaju vitalne.
Ministar vanjskih poslova Srbije Marko Đurić naglasio je da UNMIK nastavlja služiti kao „ključna garancija mira, stabilnosti i zaštite temeljnih ljudskih prava Srba na Kosovu i Metohiji“. Po njegovom mišljenju, prisustvo treba ojačati i „svaka diskusija o njegovoj budućnosti mora biti strogo vođena situacijom na terenu“.
Ovaj stav podržali su predstavnici Rusije i Kine.
Predstavnik Ruske Federacije izjavio je da Misija UN-a nastavlja obavljati svoj „osnovni zadatak – doprinos održavanju stabilnosti“, stoga je „neprihvatljivo“ smanjivati budžet ili broj osoblja UNMIK-a. Naglasio je da će Moskva „prihvatiti samo onu odluku koja će biti prihvatljiva samim Srbima“.
Predstavnik Kine složio se, podsjećajući na „važnu ulogu“ Misije UN-a u održavanju stabilnosti na Kosovu i promovisanju nacionalnog pomirenja, te pozvao Vijeće da Misiji pruži odgovarajuću političku i budžetsku podršku.
Istovremeno, ministar vanjskih poslova Kosova Glauk Konjufca izjavio je da je mandat UNMIK-a „ispunjen“. Pozvao je Srbiju da „prihvati stvarnost“, prizna Kosovo kao suverenu, nezavisnu državu i „prestane držati svoje društvo – i cijeli region – taocem težnji za obnavljanjem regionalne hegemonije“. Naglašavajući da je mandat UNMIK-a „završen“, rekao je: „Fokus ne bi trebao biti na prisustvu Ujedinjenih nacija na Kosovu putem UNMIK-a, već na prijemu Kosova u UN.“
Predstavnica Sjedinjenih Američkih Država također se izjasnila u korist okončanja Misije UN-a na Kosovu. Izjavila je da „nema razloga da se prema Kosovu 2026. godine postupa kao da je još uvijek Kosovo 1999. godine“. Prema njenim riječima, UNMIK više ne igra značajnu administrativnu, vojnu ili posredničku ulogu i predstavlja „preopterećenu, previše finansiranu mirovnu misiju bez mirovnjaka“. Pozdravljajući predloženo smanjenje budžeta Misije UN-a na Kosovu od strane generalnog sekretara kao korak u pravom smjeru, zaključila je: „UNMIK je stigao do kraja puta.“
- Odobren program razvoja kontroverznog „Srpsko-ruskog humanitarnog centra“
„Srpsko-ruski humanitarni centar“ u Nišu dobit će modernu opremu za gašenje požara i novi simulator obuke na poligonu, prema programu razvoja Centra za period 2025–2027. Ovo su 16. aprila u Beogradu dogovorili zvaničnici Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i Ministarstva civilne odbrane i vanrednih situacija Rusije.
Centar je osnovan prije 14 godina u okviru međuvladinog sporazuma o osiguranju „niza humanitarnih zadataka na teritoriji Srbije i drugih zemalja balkanskog regiona“. Nedavno su novinari otkrili da je Srbija u proteklih deset godina izdvojila oko 2,3 miliona eura državnih sredstava za finansiranje Centra. Godišnji iznosi variraju. Prema medijskim izvještajima, oni su naglo porasli 2024. godine, kada je Centru iz budžeta Srbije isplaćeno oko 55 miliona dinara (470 hiljada eura). U narednoj godini, 2025. Centar je primio 48 miliona dinara (410.000 eura). Namjene plaćanja navedene su kao „trgovina robom i uslugama“, „drugi kapitalni grantovi međunarodnim organizacijama“ ili „druge operacije“. Međutim, nema podataka o tome na šta su tačno potrošena državna sredstva.
Zapadne obavještajne službe su više puta izrazile stav da je objekat u Nišu zapravo rusko „špijunsko gnijezdo“ i hibridna ruska baza.
Zastupnici opozicije u srpskom parlamentu krajem prošle godine pokrenuli su inicijativu za prekid aktivnosti „Srpsko-ruskog humanitarnog centra“.
- Gruevski bi mogao biti izručen Sjevernoj Makedoniji
Pobjednik parlamentarnih izbora u Mađarskoj, Peter Mađar, ne isključuje mogućnost izručenja Sjevernoj Makedoniji bivšeg premijera te zemlje, Nikole Gruevskog, kojem je 2018. godine odobren politički azil u Mađarskoj.
Na konferenciji za novinare dan nakon izborne pobjede, Mađar je izjavio da Mađarska neće postati utočište za kriminalce koji su međunarodno traženi. „Ovo se ne odnosi samo na bivše poljske ministre, već i na Nikolu Gruevskog. Uostalom, on je bivši premijer Sjeverne Makedonije i traženi kriminalac koji je u bijegu“, rekao je Mađar.
Gruevski, koji je obavljao funkciju premijera Makedonije od 2006. do 2016. godine, osuđen je na zatvorsku kaznu zbog korupcije i pranja novca. U novembru 2018. godine, Gruevski je pobjegao iz Sjeverne Makedonije i, nakon što je prošao kroz nekoliko balkanskih zemalja, stigao u Mađarsku, gdje mu je vlada Viktora Orbana odobrila azil. Sjeverna Makedonija je iste godine, kao i naredne 2019. godine, bezuspješno tražila njegovo izručenje od Mađarske.
Vođa opozicije i predsjednik stranke SDSM Venko Filipče već je apelovao na vladu da odmah pošalje zahtjev za izručenje bivšeg premijera Nikole Gruevskog Mađarskoj.
Ministarstvo pravde Sjeverne Makedonije 14. aprila je najavilo da će od pravosudnih organa i organa gonjenja zatražiti potrebnu dokumentaciju iz svih slučajeva vezanih za Nikolu Gruevskog. „Nakon što od nadležnih organa dobije potrebnu dokumentaciju, Ministarstvo pravde će postupiti u skladu s važećim zakonodavstvom“, saopćili su iz ministarstva.
Sadašnji premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, koji sada predvodi stranku VMRO-DPMNE Nikole Gruevskog, a bio je i savjetnik u njegovoj vladi, izjavio je da „ako se Nikola Gruevski pojavi u Makedoniji, za njega postoji pravosnažna presuda, i odmah po njegovom pojavljivanju u Makedoniji organi za provođenje zakona, po pravilu, pritvaraju ga i šalju na izdržavanje kazne u zatvoru u skladu s konačnom odlukom.“
- Tramp Mlađi posjetio Republiku Srpsku
Donald Tramp Mlađi, najstariji sin predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, posjetio je Republiku Srpsku (Bosnu i Hercegovinu) 7. aprila. Posjeta je imala privatni status i održana je na poziv Igora Dodika, funkcionera vladajuće stranke SNSD i sina lidera SNSD-a Milorada Dodika.
Program boravka Trampa Mlađeg u Banjoj Luci uključivao je poslovni panel uz učešće vodećih predstavnika političkih i poslovnih krugova RS, na kojem se razmatrala mogućnost privlačenja američkih investicija u Republiku Srpsku i ekonomska saradnja između Sjedinjenih Američkih Država i RS.
Američki Stejt Department i Ambasada SAD u Bosni i Hercegovini ogradili su se od događaja, naglašavajući da Donald Tramp Jr. putuje kao privatna osoba i ne predstavlja zvaničnu vladu zemlje. Međutim, za lokalno rukovodstvo ova posjeta je bila potvrda ispravnosti njihovog kursa ka jačanju veza sa vladajućim krugovima u Vašingtonu i okruženjem predsjednika Trampa.
