- Christian Schmidt podnio ostavku na mjesto visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, njemački diplomat Christian Schmidt, podnio je ostavku nakon gotovo pet godina na dužnosti. Već je obavijestio Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC SB) o svojoj namjeri i zatražio pokretanje postupka izbora novog visokog predstavnika.
Schmidt će nastaviti da u potpunosti obavlja sve redovne dužnosti dok se ne završi proces imenovanja njegovog nasljednika.
Ured visokog predstavnika (OHR) postoji od završetka rata u Bosni i Hercegovini. Njegova je uloga nadzirati poslijeratni poredak i osigurati poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma. Schmidtov mandat je drugi najduži u povijesti ove institucije. Na tu je dužnost imenovan 27. svibnja 2021., a dužnost je preuzeo 2. kolovoza iste godine.
Tijekom svog mandata, Schmidt je više puta naglašavao potrebu očuvanja teritorijalnog integriteta zemlje, suprotstavljanja separatističkoj retorici i provođenja reformi vezanih uz vladavinu prava, funkcioniranje pravosudnog sustava i izborni proces. Među njegovim najznačajnijim odlukama bile su intervencije u izborno zakonodavstvo i ustavne mehanizme Federacije Bosne i Hercegovine 2022. godine, kao i izmjene izbornog zakona 2024. godine, koje je opravdavao potrebom jačanja transparentnosti i funkcionalnosti izbornog procesa. Osim toga, Schmidt je više puta koristio svoje ovlasti kako bi blokirao ili poništio odluke vlasti Republike Srpske koje su, po njegovom mišljenju, potkopavale ustavni poredak, državne institucije i provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma.
Zasebna značajka njegova mandata bili su stalni sukobi s čelnicima Republike Srpske, prvenstveno s Miloradom Dodikom. U Banjoj Luci je od samog početka naglašavano da Schmidt nije legitimni visoki predstavnik jer je, po njihovom mišljenju, njegovo imenovanje trebalo biti izričito odobreno od strane Vijeća sigurnosti UN-a. Osim toga, vlasti Republike Srpske optužile su ga za prekomjerno korištenje tzv. „bonnskih ovlasti“ i za nezakonito, kako su ih tumačili, miješanje u izborno zakonodavstvo, pitanja državne imovine i odluke institucija RS-a.
Sličan stav zauzela je i Rusija, koja je također inzistirala da bez izričitog odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a, Schmidt nema odgovarajući međunarodni pravni legitimitet.
Istovremeno, prema Frankfurter Allgemeine Zeitungu (FAZ), Sjedinjene Države već nekoliko mjeseci vrše pritisak i zahtijevaju da Schmidt što prije podnese ostavku, dok Washington navodno nastoji imenovati nasljednika „kojim je lakše upravljati“. FAZ tvrdi da je Schmidt okrenuo Amerikance protiv sebe kritikama projekta plinovoda iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu (projekt „Južna interkonekcija“), u čijoj izgradnji sudjeluje američka tvrtka povezana s timom Donalda Trumpa.
- U Bosni i Hercegovini će se 4. listopada prvi put održati „visokotehnološki“ izbori
Najavljeni su izbori za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Zastupničke domove u državnom parlamentu i Narodnu skupštinu Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, kao i skupštine deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine.
Ukupno će se izabrati 518 dužnosnika iz vlasti na različitim razinama.
Izborna kampanja počet će 4. rujna. Rezultati moraju biti objavljeni najkasnije do 20. studenog.
Više od 3,4 milijuna birača registrirano je na popisu birača. Bit će uspostavljeno oko 5.300 biračkih mjesta.
Izbori 4. listopada bit će prvi „visokotehnološki“ izbori na kojima će se identitet građana provjeravati biometrijski, a glasački listići elektronički brojati. Trenutno se Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine priprema za uvođenje biometrijske identifikacije birača i skeniranja glasačkih listića.
- Izaslanstvo Republike Srpske posjetilo Moskvu
Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, predsjednik Narodne skupštine RS-a Nenad Stevandić i vođa Saveza neovisnih socijaldemokrata Milorad Dodik sudjelovali su u paradi 9. svibnja i sastali se s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom u Kremlju. S ruske strane sastanku su prisustvovali ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, zamjenik premijera Aleksandar Novak i predsjednički pomoćnik Jurij Ušakov.
U svom pozdravnom govoru, Putin je naglasio da je ruska strana predana nastavku plodonosne suradnje s Republikom Srpskom i razvoju partnerstva u političkoj, ekonomskoj, kulturnoj i humanitarnoj sferi. Također je istaknuo zajedničku viziju povijesti i konvergenciju pristupa situaciji u Bosni i Hercegovini, na Balkanu i u Europi.
Kao odgovor, predsjednik RS-a Siniša Karan zahvalio je Putinu na činjenici da je Ruska Federacija najvažniji strateški partner Republike Srpske na međunarodnoj sceni. „Nastavit ćemo graditi još jače temelje za naše odnose“, izjavio je.
U intervjuu za TASS objavljenom ovih dana, Karan je naglasio da će Republika Srpska nastaviti da razvija sveobuhvatnu suradnju s Rusijom i da neće dopustiti uvođenje sankcija. Također je podržao ruski rat protiv Ukrajine (tzv. „specijalnu vojnu operaciju“).
Nakon povratka iz Moskve, na konferenciji za novinare u Banjoj Luci 11. svibnja, Siniša Karan je izjavio da je s ruskim dužnosnicima razgovarano o pitanju očuvanja ustavnog položaja Republike Srpske, te da je naglasak stavljen na potrebu zatvaranja Ureda visokog predstavnika i preispitivanja odluka koje je donio Christian Schmidt. Sastanak s predsjednikom Rusije također se usredotočio na provedbu infrastrukturnih projekata, poput razvoja plinske infrastrukture i Istočne interkonekcije.
- Zemlje Zapadnog Balkana možda neće dobiti 700 milijuna eura predviđenih Planom rasta EU
Zemlje Zapadnog Balkana zaostaju u reformama i koracima potrebnim za angažiranje sredstava iz Europskog plana rasta za Zapadni Balkan, te bi kao rezultat toga mogle izgubiti više od 700 milijuna eura ako ne ispune potrebne uvjete do kraja lipnja ove godine. To je potvrdila Europska komisija u Bruxellesu, dok je povjerenica EU za proširenje Marta Kos u službenom pismu upozorila zemlje regije na rizike.
Sveukupno, Plan rasta predviđa 6 milijardi eura za Zapadni Balkan, od čega su 2 milijarde eura bespovratna sredstva, a 4 milijarde eura povlašteni krediti. Isplate se vrše tek nakon potvrde reformi u područjima vladavine prava, javne uprave, ekonomske liberalizacije i transparentnog korištenja sredstava. Europska komisija naglašava da je instrument „strogo vremenski ograničen“, a razdoblje odgode za reforme koje su trebale biti dovršene još 2025. istječe 30. lipnja 2026.
Albanija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora do sada su bile najuspješnije u korištenju europskih sredstava: već su primile nekoliko tranši i imaju pozitivne ocjene u vezi s provedbom reformi.
Srbija je primila prvu uplatu, ali tempo ispunjavanja obveza je usporen, a u određenim područjima zabilježena je i regresija. Europska komisija trenutno analizira može li Beograd ispunjavati uvjete za sljedeće tranše.
Kosovo je primilo tek prve uplate od „predfinanciranja“, za koje je uvjet bio potpisivanje i ratifikacija sporazuma o sredstvima i sporazuma o zajmu s EU. Priština nije podnijela formalni zahtjev za isplatu sljedećih tranši vezanih uz reforme. To je povezano s produljenom političkom krizom i pripremama za druge prijevremene izbore u posljednjih šest mjeseci.
Jedina zemlja koja nije ispunila ni minimalne uvjete i nije primila ni predfinanciranje je Bosna i Hercegovina. Zbog nedostatka ratifikacije ključnog financijskog sporazuma s EU, Bosna i Hercegovina ne može ni podnijeti formalni zahtjev za prvu isplatu. Oko 100 milijuna eura već je izgubljeno, a ugroženo je još 373,9 milijuna eura. Stoga Bosna i Hercegovina riskira potpuni gubitak pristupa sredstvima dodijeljenim zemlji u okviru Plana rasta EU.
Europska komisija naglašava da će, ako zemlje regije ne ispune potrebne uvjete do kraja lipnja, zajedno izgubiti više od 700 milijuna eura – gotovo 12% ukupnog paketa. Dio tih sredstava mogao bi se preraspodijeliti među državama koje pokažu bolji napredak.
- Prosvjedi oporbe nastavljaju se u Albaniji
Još jedan prosvjed oporbenih snaga, održan 8. svibnja u glavnom gradu Albanije, Tirani, eskalirao je u otvoreni sukob s policijom. Nakon sukoba, policija je privela najmanje tri osobe. Napetosti su počele rasti kada se kolona prosvjednika uputila prema zgradi Ministarstva unutarnjih poslova, ali im je put blokirao gusti policijski kordon. Do eskalacije je došlo nakon što su neki sudionici počeli bacati pirotehnička sredstva i eksplozivne materije na policijske službenike. Kao odgovor, policija je upotrijebila suzavac i vodene topove.
Vođa Demokratske stranke, Sali Berisha, oštro je kritizirao postupke sigurnosnih snaga, nazvavši incident „strašnim zločinom“ i izjavivši da je marš bio zamišljen kao mirna akcija, dok su nasilje izazvale vlasti, koje su opstruirale ostvarivanje ustavnog prava na prosvjed.
Ovi prosvjedi dio su dugotrajne političke krize u Albaniji. Oporba optužuje Raminu vladu za korupciju i koncentraciju moći, tražeći ostavku vlade i formiranje tehničkog kabineta za pripremu novih izbora.
