Moskva i Beograd su dolazak aviona Il-76 ruskog Ministarstva za civilnu odbranu, vanredne situacije i pomoć u katastrofama u Srbiju predstavili kao isključivo humanitarnu misiju. Letjelica je zaista aktivno učestvovala u gašenju požara u Deliblatskoj peščari. Međutim, okolnosti koje su pratile odluku Srbije da zatraži rusku pomoć pokreću mnoga pitanja, prvenstveno u vezi sa sigurnošću.
Ruska pomoć
Požar velikih razmjera u srbijanskom rezervatu prirode Deliblatska peščara, koji se nalazi u blizini Dunava, blizu granice sa Rumunijom, postao je vanredna situacija od nacionalnog značaja. Požar, koji se brzo širio od početka augusta, uništio je hiljade hektara šume i jedinstvene vegetacije. Vlast u Srbiji bila je primorana da proglasi lokalno vanredno stanje i evakuiše seljane i posjetioce iz područja Dunava. Na kraju je Beograd odlučio da se ne može sam nositi sa požarom i obratio se za pomoć… Moskvi.
Avion Il-76 Ministarstva Ruske Federacije za civilnu odbranu, vanredne situacije i pomoć u katastrofama sletio je 19. augusta na niški aerodrom.
„Procjena našeg Štaba za vanredne situacije bila je da nisu nedostajali ljudi, ni mehanizacija, već letjelica koja u jednom naletu može da izbaci veliku količinu vode… Procjena našeg štaba na terenu bila je da, s obzirom na jake vjetrove, teško dostupan teren i razmjere požara, avion velikog kapaciteta može dati najveći doprinos zaštiti ugroženog područja“, objasnio je potpredsjednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić povodom odluke o traženju pomoći od Rusije.
„S obzirom na to da Mehanizam civilne zaštite EU nema protivpožarne avione takvog kapaciteta, dolazak ruskog aviona će značajno ojačati naše kapacitete u gašenju požara u Deliblatskoj peščari“, izjavio je pomoćnik ministra unutrašnjih poslova i čelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić.
Komentarišući korištenje ruske pomoći, Ivica Dačić je insistirao da „tu nema politike“ i da se „radi o tome šta je najefikasnije“. „Iskoristit ćemo svaki mehanizam koji nam može pomoći, uključujući i Rusko-srpski humanitarni centar“, izjavio je.
Hibridna specijalna operacija?
Međutim, mnogi su u dolasku ruskog aviona u Niš vidjeli politiku – preciznije, geopolitiku. Uprkos objašnjenjima zvaničnika, odluka da se pomoć traži specijalno od Rusije izgledala je kao pokušaj demonstracije naklonosti prema Moskvi.
Dolazak ruskog aviona u Niš također je vratio na dnevni red sigurnosna pitanja u širem regionu jugoistočne Europe.
Ruski vatrogasci stigli su u Niš nakon što je Bugarska dala dozvolu da avion preleti kroz njen vazdušni prostor. Ivajlo Mirčev, zamjenik predsjedavajućeg Odbora za odbranu bugarskog parlamenta i kopredsjedavajući stranke „Da, Bugarska!“, ovo je vidio kao rusku hibridnu operaciju.
„Ruski protivpožarni avion star 40 godina leti iznad Bugarske. Stari ruski hibridni trik: ‘Imate požare, EU vam ne može pomoći, mi dolazimo da ih ugasimo našim avionima!’ Mali detalj je da dok avion leti iz Rusije za Srbiju, u samoj Rusiji bjesni desetak požara uzrokovanih ukrajinskim napadima koje Rusi ne mogu ugasiti“.
„Još uvijek ima ljudi koji nasjedaju na ovo – dobri Putin nam šalje protivpožarni avion da nas spasi od požara. Ovo funkcioniše na mnogim mjestima – Sirija, Venecuela, Iran… No, sjetimo se šta se tamo dogodilo – to su sve zemlje u kojima saveznički odnosi s Rusijom nisu završili posebno dobro za njihove sada bivše diktatore“.
„Prije samo tri sedmice, Srbija je poslala svoje vatrogasce i helikopter u Španiju putem europskog mehanizma. Danas, ista ta Srbija ne aktivira ovaj mehanizam, dok se Vučić okreće Putinu. A onda propaganda plasira priču kako je Europa napustila tu državu“.
„Ono što je posebno cinično je da baš na dan kada Putin šalje avion da gasi požar u Srbiji, ruske rakete zapalile stambene zgrade u Kijevu, gdje je samo u protekloj noći najmanje 12 civila poginulo, a 34 ranjeno.“ (U noći 20. augusta 2026. godine, Rusija je izvela jedan od svojih najvećih napada na Kijev koristeći balističke i krstareće rakete i dronove. Prema posljednjim informacijama, u ruskom napadu tog dana ubijeno je 15 civila u glavnom gradu Ukrajine, a više od 40 je ranjeno.)
Izviđački let?
Bugarska vlada je naglasila da je let ruskog aviona bio humanitarne prirode. Međutim, novinari i sigurnosni stručnjaci su istakli mogućnost da je let imao svrhu prikupljanja obavještajnih podataka.
Međunarodni analitičar Martin Tabakov je na društvenim mrežama komentirao putanju leta ruskog Il-76, ističući da je avion prošao blizu zračne baze Bezmer. To je dalo povoda za spekulacije da je avion namjerno promijenio rutu kako bi uočio američke avione tankere stacionirane u Bezmeru.
Todor Tagarev, bivši bugarski ministar odbrane, naglasio je: „Stručnjak mora krenuti od pretpostavke da je u pitanju [avion] opremljen visokosofisticiranim senzorima za prikupljanje obavještajnih podataka i da se oni nalaze u avionu. On može sa sigurnošću pretpostaviti, i to bi trebala biti primarna hipoteza, da su senzori aktivirani iznad naše teritorije. Dok ovaj avion prelijeće, može detektovati elemente sistema za nadzor vazdušnog prostora i protivvazdušne odbrane. Znaće tačno gdje se nalaze američki avioni u Bezmeru. Tačno gdje se nalaze avioni F-16 u bazi u blizini sela Graf Ignatievo. Preletjet će Novo Selo kako bi vidio savezničke strukture raspoređene tamo. A zatim će nastaviti prema Nišu.“ Dodao je i da Rusija Iranu isporučuje obavještajne informacije: „To su poznate, javno poznate činjenice. I kada bih ove stvari povezao, ja ne bih dao dozvolu ovom avionu da preleti našu teritoriju.“ „Za mene je praktično zagarantovano da ovaj avion ima opremu za prikupljanje obavještajnih podataka. Da je vršio izviđanje ovih kritično važnih elemenata bugarskog odbrambenog sistema. I gotovo sigurno će informacije od interesa za Iran biti prenesene iz Rusije u Iran. Oni vrlo blisko sarađuju, uključujući i pružanje ove vrste obavještajnih informacija“, naglasio je Tagarev.
Odbacujući tvrdnje o mogućem nadzoru iz ruskog Il-76, bugarske vlasti su izjavile da američki „leteći tankeri“ više nisu na bugarskoj teritoriji. Ministar odbrane Dimitar Stojanov izjavio je da je američki avion tanker napustio Bezmer i Bugarsku 20. augusta. Međutim, Bugarska, koja je članica NATO-a, ima druge vojne baze i druge savezničke snage koje mogu biti od interesa ne samo Iranu, već i samoj Rusiji. Vjerovatno nije slučajnost da se posljednjih dana ruski izviđački dronovi sve češće nalaze duž bugarske obale.
Također se ne može zanemariti činjenica da su se u susjednoj Rumuniji upozorenja na zračni napad oglašavala gotovo svaki dan posljednjih sedmica zbog nastavka ruskih napada na područja južne Ukrajine koja graniče s Rumunijom, posebno na ukrajinski podunavski region. U augustu su rumunske zračne snage već oborile nekoliko ruskih dronova, dok je nekoliko drugih palo na teritoriju zemlje. U noći 20. augusta, uzbuna je također oglašena u rumunskim područjima koja graniče s Ukrajinom, borbeni avioni NATO-a su uzletjeli, dok su naknadno pronađeni ostaci ruskog drona na rumunskoj teritoriji u blizini obale Dunava.
U kontekstu događaja u regiji, dati avionu iz Rusije, koji potencijalno može da vrši izviđanje, dozvolu da leti u blizini područja gdje postoji stalna potreba za zaštitom zračnog prostora NATO-a i EU od ruskih zračnih prijetnji, čini se izuzetno rizičnim korakom sa stanovišta regionalne sigurnosti.
„Hibridni“ centar
Posebna pažnja je posvećena odredištu ruskog aviona, odnosno Rusko-srpskom humanitarnom centru na aerodromu „Konstantin Veliki“ u Nišu.
Centar je predstavljen kao regionalna logistička baza za odgovor na prirodne katastrofe i druge vanredne situacije, uključujući požare, poplave, zemljotrese i industrijske nesreće. Međutim, objekat je stalna tema geopolitičkih kontroverzi. Moskva i Beograd tvrde da je to struktura za reagovanje na humanitarne vanredne situacije. Istovremeno, Vašington i europske prijestolnice vjeruju da Centar može služiti i hibridnim svrhama, prvenstveno obavještajnim.
Tokom tekuće sezone požara u Srbiji, Rusko-srpski humanitarni centar uključio se u aktivnosti gašenja požara s jedinicom bespilotnih letjelica koja je provodila zračni nadzor požara pomoću bespilotnih letjelica i dostavljala Beogradu satelitske snimke onoga što je opisano kao „najkritičnija žarišta u Srbiji i regiji“. Takva aktivnost bi se mogla smatrati prikupljanjem obavještajnih podataka, ali srbijanske vlasti to očito ne vide tako.
Pomoć EU
Najkontroverzniji aspekt priče o ruskom avionu za gašenje požara pokazao se u humanitarnoj dimenziji njegove misije.
Dan nakon što je ruski avion stigao u Niš, glasnogovornik Europske komisije izjavio je da Srbija u tom trenutku nije aktivirala Mehanizam civilne zaštite EU, naglasivši da je EU spremna pružiti pomoć u skladu sa stvarnom situacijom i potrebama Beograda, uključujući i raspoređivanje aviona.
Avion Il-76 ruskog Ministarstva za vanredne situacije započeo je 20. augusta borbene akcije gašenja požara, da bi 21. augusta Europska komisija izvijestila da je Srbija aktivirala Mehanizam civilne zaštite EU.
Pomoćnik ministra unutrašnjih poslova i načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić izjavio je da je „na prijedlog operativnog štaba koji vodi operaciju gašenja požara u Deliblatskoj peščari, a uzimajući u obzir izuzetno visoke temperature prognozirane za cijelu teritoriju naše zemlje u narednom periodu, Republika Srbija aktivirala Mehanizam civilne zaštite Europske unije, čiji je član, nakon čega je prihvatila ponudu Europske unije za pomoć u gašenju požara kako u Deliblatskoj peščari, kao i, moguće, u drugim dijelovima naše zemlje, s obzirom na izuzetno nepovoljne hidrometeorološke prognoze za naredni period“. Prema njegovim riječima, prihvaćena je ponuda za četiri helikoptera Black Hawk iz strateške rezerve rescEU, kao i ponuda Njemačke i Rumunije za slanje vatrogasno-spasilačkih timova u Srbiju, koji ukupno broje više od 120 pripadnika i skoro 40 vozila.
Zamjenik premijera i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić također je izvijestio da je Europska unija stavila na raspolaganje Srbiji svoj satelitski sistem za praćenje požara.
Drugim riječima, pomoć EU, koju je vlada Srbije 19. augusta još uvijek smatrala nepotrebnom, iznenada se pokazala važnom 21. augusta.
Ovaj manevar se ponovo ispostavlja geopolitički motiviranim.
Komentarišući dolazak ruskog aviona u Niš, Brisel je odluku Beograda da zatraži pomoć od Moskve opisao kao neprihvatljivu. U komentarima novinarima 20. augusta, portparol Europske komisije je naglasio da ne može biti „uobičajenih odnosa“ s Rusijom sve dok ona nastavlja voditi svoj „neizazvani i neopravdani agresorski rat na Europskom tlu u Ukrajini“. Nakon toga, srbijanske vlasti su pribjegle svom tradicionalnom viševektorskom pristupu, uključujući i traženje pomoći od EU. Korak prema Moskvi je, tako reći, „kompenziran“ korakom prema Briselu.
Neodgovorena pitanja
Do 24. augusta, aktivna faza požara u Deliblatskoj peščari stavljena je pod kontrolu. Izbjegnute su civilne žrtve i uništavanje stambenih zgrada. Krajem augusta situacija je bila znatno mirnija nego što je bila ranije, iako su se srbijanski vatrogasci, uz međunarodnu pomoć, i dalje borili s požarom.
Ovo su dobre vijesti i dobro je što su napori srbijanskih vlasti na kraju dali pozitivne rezultate. Međutim, postupci zvaničnog Beograda u traženju međunarodne pomoći pokrenuli su mnoga pitanja koja su ostala bez odgovora.
Zašto Mehanizam civilne zaštite EU nije odmah aktiviran, od trenutka kada je požar u Deliblatskoj peščari – posebno u području koje graniči s EU – dostigao katastrofalne razmjere?
Zašto se Beograd prvo nije obratio Bukureštu za pomoć, s obzirom na to da je požar bjesnio upravo duž granice s Rumunijom?
Jesu li sigurnosne implikacije leta ruskog aviona prema Srbiji kroz zračni prostor NATO-a i EU uzete u obzir kada je Sofija odlučila dati dozvolu za let?
Da li prisustvo ruske baze u Nišu, koja, između ostalog, raspolaže dronovima, ne stvara sigurnosne rizike za region, uključujući i za zemlje NATO-a i EU koje graniče sa Srbijom?
Da li je pružanje satelitskih podataka srpskoj strani od strane ruske strane bila jednokratna akcija ili je dio šire saradnje između dvije zemlje u razmjeni takvih informacija?
Sveukupno, koliko daleko se proteže saradnja između Beograda i Moskve u oblastima koje imaju dvostruku namjenu, civilnu i vojnu? Jer dolazak aviona ruskog Ministarstva za vanredne situacije u Srbiju očigledno je samo vrh ledenog brijega u bilateralnim odnosima.
Analitička grupa CWBS-a
