Moskva i Beograd su dolazak zrakoplova Il-76 ruskog Ministarstva za civilnu obranu, izvanredne situacije i pomoć u katastrofama u Srbiju predstavili kao isključivo humanitarnu misiju. Zrakoplov je doista aktivno sudjelovao u gašenju požara u Deliblatskoj peščari. Međutim, okolnosti srbijanske odluke da zatraži rusku pomoć postavljaju mnoga pitanja, prvenstveno u vezi sa bezbjednošću.
Ruska pomoć
Požar velikih razmjera u srpskom rezervatu prirode Deliblatska peščara, koji se nalazi u blizini Dunava, blizu granice s Rumunjskom, ispostavio se izvanrednom situacijom od nacionalnog značaja. Požar, koji se brzo širio od početka kolovoza, uništio je tisuće hektara šume i jedinstvene vegetacije. Vlasti Srbije su bile prisiljene lokalno proglasiti izvanredno stanje i evakuirati seljane i posjetitelje iz područja podunavlja. Na kraju je Beograd odlučio da se ne može sam nositi s požarom te se obratio za pomoć… Moskvi.
Zrakoplov Il-76 Ministarstva Ruske Federacije za civilnu obranu, izvanredne situacije i pomoć u katastrofama sletio je 19. kolovoza na nišku zračnu luku.
„Procjena našeg stožera za hitne slučajeve bila je da nam ne nedostaje ljudi ni mehanizacije, već zrakoplov sposoban odjednom ispustiti veliku količinu vode… Procjena ljudi na terenu bila je da, s obzirom na jake vjetrove, teško dostupan teren i razmjere požara, zrakoplov velikog kapaciteta može dati najveći doprinos zaštiti ugroženog područja“, objasnio je potpredsjednik Vlade Srbije i ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić u vezi s odlukom o traženju pomoći od Rusije.
„S obzirom na to da Mehanizam civilne zaštite EU nema protupožarne zrakoplove takvog kapaciteta, dolazak ruskog zrakoplova značajno će ojačati naše kapacitete u gašenju požara u Deliblatskoj peščari“, izjavio je pomoćnik ministra unutarnjih poslova i načelnik Sektora za izvanredne situacije Luka Čaušić.
Komentirajući korištenje ruske pomoći, Ivica Dačić inzistirao je da „tu nema politike“ i da se „radi o tome što je najučinkovitije“. „Iskoristit ćemo svaki mehanizam koji nam može pomoći, uključujući Rusko-srpski humanitarni centar“, izjavio je.
Hibridna specijalna operacija?
Međutim, mnogi su u dolasku ruskog zrakoplova u Niš vidjeli politiku – točnije, geopolitiku. Unatoč objašnjenjima dužnosnika, odluka o traženju pomoći specijalno od Rusije činila se pokušajem demonstracije naklonosti Moskvi.
Dolazak ruskog zrakoplova u Niš također je ponovno na dnevni red vratio sigurnosna pitanja u široj regiji jugoistočne Europe.
Ruski vatrogasci stigli su u Niš nakon što je Bugarska dala dopuštenje zrakoplovu da leti kroz njezin zračni prostor. Ivajlo Mirčev, zamjenik predsjednika Odbora za obranu parlamenta Bugarske i supredsjedatelj stranke „Da, Bugarska!“, to je vidio kao rusku hibridnu operaciju.
„Četrdeset godina star ruski protupožarni zrakoplov leti iznad Bugarske. Stari ruski hibridni trik: ‘Imate požare, EU vam ne može pomoći, dolazimo ih gasiti našim zrakoplovima!’ Mali detalj je da dok zrakoplov leti iz Rusije za Srbiju, u samoj Rusiji bjesni desetak požara uzrokovanih ukrajinskim napadima koje Rusi ne mogu ugasiti“.
„Još uvijek ima ljudi koji nasjedaju na to – dobri Putin nam šalje protupožarni zrakoplov da nas spasi od požara. To funkcionira na mnogim mjestima – Sirija, Venezuela, Iran… No, sjećamo se što se tamo dogodilo – to su sve zemlje u kojima saveznički odnosi s Rusijom nisu završili osobito dobro za njihove sada bivše diktatore“.
„Prije samo tri tjedna, Srbija je poslala svoje vatrogasce i helikopter u Španjolsku putem europskog mehanizma. Danas ista ta Srbija ne aktivira taj mehanizam, već se Vučić okreće Putinu. A onda propaganda plasira priču da je Europa napustila tu državu“.
„Ono što je posebno cinično jest da su baš na dan kada Putin šalje zrakoplov da gasi požar u Srbiji, ruske rakete zapalile stambene zgrade u Kijevu, gdje je samo u protekloj noći najmanje 12 civila poginulo, a 34 ranjeno.” (U noći 20. kolovoza 2026. Rusija je izvela jedan od svojih najvećih napada na Kijev koristeći balističke i krstareće rakete te dronove. Prema posljednjim informacijama, u ruskom napadu tog dana ubijeno je 15 civila u glavnom gradu Ukrajine, a više od 40 ih je ranjeno.)
Izviđački let?
Bugarska vlada naglasila je da je let ruskog zrakoplova bio humanitarne prirode. Međutim, novinari i stručnjaci bezbjednosti spomenuli su mogućnost da je let imao svrhu prikupljanja obavještajnih podataka.
Međunarodni analitičar Martin Tabakov komentirao je na društvenim mrežama putanju leta ruskog Il-76, ističući da je zrakoplov prošao blizu zračne baze Bezmer. To je potaknulo nagađanja da je zrakoplov namjerno promijenio rutu kako bi promatrao američke zrakoplove tankere stacionirane u Bezmeru.
Todor Tagarev, bivši bugarski ministar obrane, naglasio je: „Stručnjak mora krenuti od hipoteze da je [zrakoplov] opremljen visokosofisticiranim senzorima za prikupljanje obavještajnih podataka i da se oni nalaze u zrakoplovu. Može sa sigurnošću pretpostaviti, i to bi trebala biti primarna hipoteza, da su senzori aktivirani iznad našeg teritorija. Dok ovaj zrakoplov prelijeće, može otkriti elemente sustava nadzora zračnog prostora i protuzračne obrane. Točno će znati gdje se nalaze američki zrakoplovi u Bezmeru. Točno gdje se nalaze zrakoplovi F-16 u bazi u blizini sela Graf Ignatievo. Preletjet će Novo Selo kako bi vidio savezničke strukture raspoređene tamo. A zatim će nastaviti prema Nišu.“ Dodao je i da Rusija Iran opskrbljuje obavještajnim informacijama: „To su poznate, javno poznate činjenice. I kada bih povezao te stvari, ne bih dao ovom zrakoplovu dopuštenje da preleti naš teritorij.“ „Za mene je praktički zajamčeno da ovaj zrakoplov ima opremu za prikupljanje obavještajnih podataka. Da je provodio izviđanje ovih kritično važnih elemenata bugarskog obrambenog sustava. I gotovo sigurno će se informacije od interesa za Iran prenijeti iz Rusije u Iran. Oni vrlo blisko surađuju, uključujući i pružanje ove vrste obavještajnih informacija“, naglasio je Tagarev.
Odbacujući tvrdnje o mogućem nadzoru iz ruskog Il-76 zrakoplova, bugarske vlasti izjavile su da američki „leteći tankeri“ više nisu na bugarskom teritoriju. Ministar obrane Dimitar Stojanov izjavio je da je američki tanker napustio Bezmer i Bugarsku 20. kolovoza. Međutim, Bugarska, koja je članica NATO-a, ima i druge vojne baze i druge savezničke snage koje bi mogle biti zanimljive ne samo Iranu, već i samoj Rusiji. Vjerojatno nije slučajno da se posljednjih dana ruski izviđački dronovi sve češće nalaze uz bugarsku obalu.
Također se ne može zanemariti činjenica da su se, gotovo svaki dan posljednjih tjedana, u susjednoj Rumunjskoj oglašavala upozorenja na zračni napad zbog nastavka ruskih napada na područja južne Ukrajine koja graniče s Rumunjskom, posebno kod ukrajinskog podunavlja. U kolovozu su rumunjske zračne snage već oborile nekoliko ruskih dronova, dok je nekoliko drugih palo na teritorij zemlje. U noći 20. kolovoza također je oglašena uzbuna u rumunjskim područjima koja graniče s Ukrajinom, borbeni zrakoplovi NATO-a su uzletjeli, dok su ostaci ruskog drona naknadno pronađeni na rumunjskom teritoriju u blizini obale Dunava.
S obzirom na događaje u regiji, davanje dozvole zrakoplovu iz Rusije, koji bi potencijalno mogao provoditi izviđanje za let u blizini područja gdje postoji stalna potreba za zaštitom zračnog prostora NATO-a i EU od ruskih zračnih prijetnji, čini se izuzetno rizičnim korakom s gledišta regionalne sigurnosti.
„Hibridni“ centar
Posebna pozornost usmjerena je na odredište ruskog zrakoplova, naime Rusko-srpski humanitarni centar u zračnoj luci „Konstantin Veliki“ u Nišu.
Centar je predstavljen kao regionalna logistička baza za reagiranje na prirodne katastrofe i druge izvanredne situacije, uključujući požare, poplave, potrese i industrijske nesreće. Međutim, objekt je stalna tema geopolitičkih kontroverzi. Moskva i Beograd tvrde da je to struktura za reagiranje na humanitarne izvanredne situacije. Istodobno, Washington i europske prijestolnice vjeruju da bi Centar mogao služiti i hibridnim svrhama, prvenstveno obavještajnim.
Tijekom aktualne sezone požara u Srbiji, Rusko-srpski humanitarni centar uključio se u aktivnosti gašenja požara s jedinicom bespilotnih letjelica koja je provodila zračno praćenje požara pomoću bespilotnih letjelica i Beogradu dostavljala satelitske snimke onoga što je opisano kao „najkritičnija žarišta u Srbiji i regiji“. Takva aktivnost mogla bi se smatrati prikupljanjem obavještajnih podataka, ali srbijanske vlasti to očito ne vide tako.
Pomoć EU-a
Najkontroverzniji aspekt priče o ruskom protupožarnom zrakoplovu pokazao se u humanitarnoj dimenziji njegove misije.
Dan nakon što je ruski zrakoplov stigao u Niš, glasnogovornik Europske komisije izjavio je da Srbija u tom trenutku nije aktivirala Mehanizam civilne zaštite EU-a, naglasivši da je EU spremna pružiti pomoć u skladu sa stvarnom situacijom i potrebama Beograda, uključujući i raspoređivanje zrakoplova.
Zrakoplov Il-76 ruskog Ministarstva za hitne slučajeve započeo je 20. kolovoza s protupožarnim letovima, da bi već 21. kolovoza Europska komisija izvijestila je da je Srbija aktivirala Mehanizam civilne zaštite EU-a.
Pomoćnik ministra unutarnjih poslova i načelnik Sektora za izvanredne situacije Luka Čaušić izjavio je da je „na prijedlog operativnog stožera koji vodi operaciju gašenja požara u Deliblatskoj peščari, a uzimajući u obzir izuzetno visoke temperature predviđene za cijeli teritorij naše zemlje u nadolazećem razdoblju, Republika Srbija aktivirala Mehanizam civilne zaštite Europske unije, čija je članica, nakon čega je prihvatila ponudu Europske unije za pomoć u gašenju požara, kako u Deliblatskoj peščari, tako i, potencijalno, u drugim dijelovima naše zemlje, s obzirom na izuzetno nepovoljne hidrometeorološke prognoze za nadolazeće razdoblje.“ Prema njegovim riječima, prihvaćena je ponuda četiri helikoptera Black Hawk iz strateške rezerve rescEU-a, kao i ponude Njemačke i Rumunjske za slanje vatrogasnih i spasilačkih timova u Srbiju, koji ukupno broje više od 120 osoba i gotovo 40 vozila.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić također je izvijestio da je Europska unija stavila Srbiji na raspolaganje svoj satelitski sustav za praćenje požara.
Drugim riječima, pomoć EU, koju je vlada Srbije 19. kolovoza još uvijek smatrala nepotrebnom, iznenada se pokazala važnom 21. kolovoza.
Ovaj manevar ponovno se čini geopolitički motiviranim.
Komentirajući dolazak ruskog zrakoplova u Niš, Bruxelles je odluku Beograda da zatraži pomoć od Moskve opisao kao neprihvatljivu. U komentarima novinarima 20. kolovoza, glasnogovornik Europske komisije naglasio je da s Rusijom ne može biti „uobičajenih odnosa“ sve dok ona nastavlja voditi svoj „neizazvani i neopravdani agresorski rat na europskom tlu u Ukrajini“. Nakon toga, srbijanske vlasti pribjegle su svom tradicionalnom viševektorskom pristupu, dovodeći i pomoć od EU. Korak prema Moskvi bio je, uvjetno rečeno, „kompenziran“ korakom prema Bruxellesu.
Pitanja bez odgovora
Do 24. kolovoza aktivna faza požara u Deliblatskoj peščari stavljena je pod kontrolu. Izbjegnute su civilne žrtve i uništavanje stambenih zgrada. Do kraja kolovoza situacija je bila znatno mirnija nego što je bila prije, iako su srbijanski vatrogasci, uz međunarodnu pomoć, i dalje nastavili gasiti požar.
To je dobra vijest i dobro je što su napori srbijanskih vlasti na kraju dali pozitivne rezultate. No, postupci službenog Beograda u traženju međunarodne pomoći pokrenuli su mnoga pitanja koja su ostala bez odgovora.
Zašto Mehanizam civilne zaštite EU nije aktiviran odmah kada je požar u Deliblatskoj peščari – u području koje, naime, graniči s EU – dosegao katastrofalne razmjere?
Zašto se Beograd prvo nije obratio Bukureštu za pomoć, s obzirom na to da je požar bjesnio upravo uz granicu s Rumunjskom?
Jesu li sigurnosne implikacije leta ruskog zrakoplova prema Srbiji kroz zračni prostor NATO-a i EU uzete u obzir kada je Sofija odlučila dati dozvolu za let?
Ne stvara li prisutnost ruske baze u Nišu, koja, između ostalog, raspolaže dronovima, sigurnosne rizike za regiju, uključujući i za zemlje NATO-a i EU koje susjede Srbiji?
Je li rusko pružanje satelitskih podataka srpskoj strani bila jednokratna akcija ili je dio šire suradnje dviju zemalja u razmjeni takvih informacija?
Općenito, koliko daleko se proteže suradnja između Beograda i Moskve u područjima koja imaju dvostruku upotrebu, civilnu i vojnu? Jer dolazak zrakoplova ruskog Ministarstva za hitne slučajeve u Srbiju očito je samo vrh ledenog brijega u bilateralnim odnosima.
Analitička grupa CWBS-a
