- Ratko Mladić pokopan u Beogradu uz vojne počasti
Ratko Mladić, bivši zapovjednik Vojske Republike Srpske, osuđen pred Haaškim tribunalom na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, opsadu Sarajeva te druge ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, pokopan je 7. rujna na groblju u Beogradu uz pune vojne počasti. Lijes je bio prekriven zastavama Srbije i Republike Srpske, a vojnici su ga pratili do mjesta ukopa.
Pomen Mladiću održan je u crkvi svetog Luke u nazočnosti dužnosnika Srbije i Republike Srpske. Službu je predvodio patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije.
Ministar kulture Srbije Nikola Selaković, ministar pravosuđa Nenad Vujić, ministar javnih ulaganja Darko Glišić, ministar obrane Bratislav Gašić i ministar bez portfelja Nenad Popović izrazili su sućut članovima Mladićeve obitelji u crkvi. Na komemorativnoj ceremoniji sudjelovali su i srpska članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović, predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, premijer Republike Srpske Savo Minić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković, kao i čelnik Saveza nezavisnih socijaldemokrata i bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Među nazočnima na oproštajnoj ceremoniji bili su ruski veleposlanik u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko te veleposlanik Bosne i Hercegovine u Srbiji Aleksandar Vranješ.
Arhiv javnih skupova, organizacija koja od 1991. procjenjuje broj sudionika javnih okupljanja, priopćio je da je Mladićevu pogrebu nazočilo do 16.000 ljudi.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije nazočio pogrebu, pozivajući se na ranije zakazan posjet svog kolege iz Uzbekistana. Vučićev sin Danilo nazočio je komemorativnoj ceremoniji.
Promatrači su izostanak predsjednika Srbije s oproštajne ceremonije za Ratka Mladića protumačili kao pokušaj slanja signala zapadnim partnerima da zemlja zadržava uravnotežen i proeuropski smjer. Međutim, ukupno ozračje u Srbiji povezano s odavanjem počasti ratnom zločincu izazvalo je oštre kritike EU-a.
Europska povjerenica za proširenje Marta Kos otkazala je posjet Srbiji u znak prosvjeda, navodeći da je veličanje Ratka Mladića u Srbiji „nespojivo s vrijednostima na kojima se temelji put prema EU-u“.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen napisala je u objavi na mreži X da su snimke s pogreba Mladića, osuđenog za genocid i ratne zločine, šokantne te da elementi službene potpore i nazočnost nekih visokih dužnosnika Srbije na pogrebu u Beogradu „pokazuju neuspjeh u suočavanju s mračnim poglavljem novije europske povijesti i proturječe vrijednostima na kojima se temelji put Srbije prema Europskoj uniji“.
Predsjednik Europskog vijeća António Costa poslije je dao istu izjavu.
- Diplomatska kriza između Sarajeva i Beograda
Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine povuklo je iz Beograda sve zaposlenike Veleposlanstva BiH čije povlačenje ne zahtijeva odobrenje Predsjedništva BiH. Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković 7. rujna objasnio je odluku događajima u Srbiji nakon smrti Ratka Mladića, uključujući pogreb, komemoracije i poruke koje su se pojavile na javnim mjestima.
Prema riječima čelnika MVP-a BiH, u Beogradu mogu ostati samo veleposlanik i konzul jer o njihovu imenovanju i naknadnom povlačenju odlučuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, dok će ostatak osoblja biti povučen. Konzularni poslovi bit će preneseni na veleposlanstva Bosne i Hercegovine u Zagrebu i Podgorici te na Generalni konzulat u Novom Pazaru. „Da mogu, odmah bih prekinuo diplomatske odnose sa Srbijom. Ono što mogu učiniti jest svesti odnose na najniže moguće“, izjavio je Konaković.
Kako navode stručnjaci, riječ je o potezu bez presedana u odnosima Bosne i Hercegovine i Srbije od uspostave diplomatskih odnosa 2000. godine. Iako su dvije zemlje prošle kroz brojne političke i diplomatske krize, uključujući sporove nakon presude Međunarodnog suda pravde, obilježavanja sjećanja na genocid u Srebrenici i političke napetosti oko Republike Srpske, nije zabilježen slučaj da je Bosna i Hercegovina povukla gotovo cjelokupno osoblje svojeg veleposlanstva u Beogradu.
Uz smanjenje svojeg diplomatskog predstavništva u Srbiji, MVP BiH odlučio je protjerati dvojicu zaposlenika Veleposlanstva Srbije u Bosni i Hercegovini — vojnog atašea i savjetnika koji je predstavnik BIA-e (Bezbjednosno-informativne agencije). „Poništavamo njihove diplomatske iskaznice u Bosni i Hercegovini i pozivamo diplomatski kor da više ne surađuje s njima“, rekao je Konaković 8. rujna.
- Podnesena inicijativa za smjenu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića
Trideset pet zastupnika iz oporbenih i vladajućih stranaka podržalo je inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. (Skupština Crne Gore ima ukupno 81 zastupnika.)
Inicijativu za smjenu Mandića podnijela je oporbena Demokratska partija socijalista (DPS). Neposredan povod za podnošenje prijedloga bila je Mandićeva odluka da javno izrazi sućut povodom smrti bivšeg zapovjednika Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, kojega je Haaški tribunal osudio na doživotni zatvor za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, uključujući genocid u Srebrenici.
U obrazloženju prijedloga za smjenu Mandića navodi se da dužnost predsjednika Skupštine podrazumijeva posebnu političku i institucionalnu odgovornost, kao i obvezu čuvanja ugleda i integriteta predstavničkog tijela svih građana. Naglašava se da je odavanje počasti osuđenom ratnom zločincu, osuđenom za genocid u Srebrenici, nespojivo s odgovornošću predsjednika parlamenta države koja je dužna poštovati odluke međunarodnih sudova, njegovati kulturu sjećanja te poticati pomirenje i dobrosusjedske odnose. U prijedlogu se ističe da činjenica što je Mandić izrazio sućut u svoje ime i u ime stranke ne oslobađa njega institucionalne odgovornosti jer istodobno obnaša dužnost predsjednika Skupštine.
Navodi se i da je Europska komisija veličanje ratnih zločinaca ocijenila nespojivim s europskim vrijednostima, dok je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske Mandićevo izražavanje sućuti ocijenilo neprihvatljivim i protivnim vrijednostima Europske unije. „Kada postupak predsjednika parlamenta zemlje kandidatkinje izazove takvu reakciju institucija EU-a i susjedne države članice, više ga se ne može prikazivati kao pitanje osobnih ili stranačkih uvjerenja“, ističu autori Inicijative.
Naglašava se da Crna Gora ulazi u odlučujuću fazu europskih integracija te da članstvo u EU-u, uz ispunjavanje tehničkih uvjeta, podrazumijeva jasnu predanost europskim vrijednostima. „Posljednjim postupkom predsjednika Skupštine prijeđena je granica nakon koje se pitanje njegove odgovornosti više ne može relativizirati potrebom očuvanja parlamentarne većine ili političke stabilnosti“, navodi se u dokumentu. Prema mišljenju autora Inicijative, Andrija Mandić nema politički i institucionalni autoritet potreban za obnašanje dužnosti predsjednika Skupštine.
Zahtjev za sazivanje izvanredne sjednice radi razmatranja inicijative za smjenu Mandića potpisalo je 29 zastupnika crnogorskog parlamenta. Predloženo je da se sjednica na kojoj bi se raspravljalo o tom pitanju održi 24. rujna.
