- Ratko Mladić sahranjen u Beogradu uz vojne počasti
Ratko Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske, osuđen pred Haškim tribunalom na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, opsadu Sarajeva te druge ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, sahranjen je 7. septembra na groblju u Beogradu uz pune vojne počasti. Kovčeg je bio prekriven zastavama Srbije i Republike Srpske, a vojnici su ga pratili do mjesta ukopa.
Pomen Mladiću održan je u crkvi Svetog Luke u prisustvu zvaničnika Srbije i Republike Srpske. Službu je predvodio patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije.
Ministar kulture Srbije Nikola Selaković, ministar pravde Nenad Vujić, ministar za javna ulaganja Darko Glišić, ministar odbrane Bratislav Gašić i ministar bez portfelja Nenad Popović izrazili su saučešće članovima Mladićeve porodice u crkvi. Komemorativnoj ceremoniji prisustvovali su i srpska članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović, predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, premijer Republike Srpske Savo Minić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković, kao i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata i bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Među prisutnima na oproštajnoj ceremoniji bili su ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko, kao i ambasador Bosne i Hercegovine u Srbiji Aleksandar Vranješ.
Arhiv javnih skupova, organizacija koja od 1991. godine procjenjuje broj učesnika na javnim okupljanjima, saopćio je da je Mladićevoj sahrani prisustvovalo do 16.000 ljudi.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije prisustvovao sahrani, pozivajući se na ranije zakazanu posjetu svog kolege iz Uzbekistana. Vučićev sin Danilo prisustvovao je komemorativnoj ceremoniji.
Posmatrači su odsustvo predsjednika Srbije sa oproštajne ceremonije za Ratka Mladića protumačili kao pokušaj da zapadnim partnerima pošalje signal o očuvanju uravnoteženog i proEuropskog kursa zemlje. Međutim, ukupna atmosfera u Srbiji povezana s odavanjem počasti ratnom zločincu izazvala je oštre kritike EU.
Europska komesarka za proširenje Marta Kos otkazala je posjetu Srbiji u znak protesta, navodeći da je veličanje Ratka Mladića u Srbiji „nespojivo s vrijednostima na kojima je izgrađen put ka EU“.
Predsjednica Europske komisije Ursula fon der Lajen navela je u objavi na mreži X da su snimci sa sahrane Mladića, osuđenog za genocid i ratne zločine, šokantni te da elementi zvanične podrške i prisustvo pojedinih visokih zvaničnika Srbije na sahrani u Beogradu „pokazuju neuspjeh u suočavanju s mračnim poglavljem novije Europske historije i proturječe vrijednostima na kojima se temelji put Srbije ka Europskoj uniji“.
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Košta kasnije je dao istu izjavu.
- Diplomatska kriza između Sarajeva i Beograda
Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine povuklo je iz Beograda sve zaposlenike Ambasade BiH čije povlačenje ne zahtijeva odobrenje Predsjedništva BiH. Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković 7. septembra objasnio je odluku događajima u Srbiji nakon smrti Ratka Mladića, uključujući sahranu, komemoracije i poruke koje su se pojavile na javnim mjestima.
Prema riječima šefa MVP-a BiH, u Beogradu mogu ostati samo ambasador i konzul jer o njihovom imenovanju i naknadnom povlačenju odlučuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, dok će ostatak osoblja biti povučen. Konzularni poslovi bit će preneseni na ambasade Bosne i Hercegovine u Zagrebu i Podgorici, kao i na Generalni konzulat u Novom Pazaru. „Da mogu, odmah bih prekinuo diplomatske odnose sa Srbijom. Ono što mogu uraditi jeste svesti odnose na najniže moguće“, izjavio je Konaković.
Kako navode stručnjaci, riječ je o koraku bez presedana u odnosima Bosne i Hercegovine i Srbije od uspostavljanja diplomatskih odnosa 2000. godine. Iako su dvije zemlje prošle kroz brojne političke i diplomatske krize, uključujući sporove nakon presude Međunarodnog suda pravde, obilježavanja sjećanja na genocid u Srebrenici i političke tenzije oko Republike Srpske, nije zabilježen slučaj da je Bosna i Hercegovina povukla gotovo cjelokupno osoblje svoje ambasade u Beogradu.
Pored smanjenja svog diplomatskog predstavništva u Srbiji, MVP BiH odlučio je protjerati dvojicu zaposlenika Ambasade Srbije u Bosni i Hercegovini — vojnog atašea i savjetnika koji je predstavnik BIA-e (Bezbjednosno-informativne agencije). „Poništavamo njihove diplomatske iskaznice u Bosni i Hercegovini i pozivamo diplomatski kor da više ne sarađuje s njima“, rekao je Konaković 8. septembra.
- Podnesena inicijativa za smjenu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića
Trideset pet poslanika iz opozicionih i vladajućih stranaka podržalo je inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. (Skupština Crne Gore ima ukupno 81 poslanika.)
Inicijativu za smjenu Mandića podnijela je opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS). Neposredan povod za podnošenje prijedloga bila je Mandićeva odluka da javno izrazi saučešće povodom smrti bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, koji je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotni zatvor za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, uključujući genocid u Srebrenici.
U obrazloženju prijedloga za smjenu Mandića navodi se da funkcija predsjednika Skupštine podrazumijeva posebnu političku i institucionalnu odgovornost, kao i obavezu čuvanja ugleda i integriteta predstavničkog tijela svih građana. Naglašava se da je izražavanje pijeteta prema osuđenom ratnom zločincu, osuđenom za genocid u Srebrenici, nespojivo s odgovornošću predsjednika parlamenta države koja je dužna poštovati odluke međunarodnih sudova, njegovati kulturu sjećanja te podsticati pomirenje i dobrosusjedske odnose. U prijedlogu se ističe da činjenica da je Mandić izrazio saučešće u svoje ime i u ime stranke ne oslobađa njega institucionalne odgovornosti, jer istovremeno obavlja funkciju predsjednika Skupštine.
Navodi se i da je Europska komisija veličanje ratnih zločinaca ocijenila nespojivim s Europskim vrijednostima, dok je Ministarstvo vanjskih i Europskih poslova Hrvatske Mandićevo izražavanje saučešća ocijenilo neprihvatljivim i suprotnim vrijednostima Europske unije. „Kada postupak predsjednika parlamenta zemlje kandidatkinje proizvede takvu reakciju institucija EU i susjedne države članice, više se ne može predstavljati kao pitanje ličnih ili stranačkih uvjerenja“, ističu autori Inicijative.
Naglašava se da Crna Gora ulazi u odlučujuću fazu Europskih integracija i da članstvo u EU, pored ispunjavanja tehničkih uslova, podrazumijeva jasnu posvećenost Europskim vrijednostima. „Posljednjim postupkom predsjednika Skupštine pređena je granica nakon koje se pitanje njegove odgovornosti više ne može relativizirati potrebom očuvanja parlamentarne većine ili političke stabilnosti“, navodi se u dokumentu. Prema mišljenju autora Inicijative, Andrija Mandić nema politički i institucionalni autoritet potreban za obavljanje funkcije predsjednika Skupštine.
Zahtjev za sazivanje vanredne sjednice radi razmatranja inicijative za smjenu Mandića potpisalo je 29 poslanika crnogorskog parlamenta. Predloženo je da se sjednica na kojoj bi se raspravljalo o tom pitanju održi 24. septembra.
