Snimke s pogreba bivšeg zapovjednika Vojske Republike Srpske Ratka Mladića u Beogradu, održanog uz pune vojne počasti i sudjelovanje srbijanskih ministara, šokirale su Europu i potaknule raspravu o europskoj budućnosti Srbije.
Zločinac ili branitelj
Predsjednik Europskog vijeća António Costa i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u istovjetnim su izjavama objavljenima na platformi X ocijenili „šokantnima” prizore sa svečanosti odavanja počasti Mladiću u zemlji koja je kandidatkinja za članstvo u EU-u. „Elementi službene potpore i nazočnost nekih visokih srbijanskih dužnosnika na pogrebu izazivaju duboko žaljenje”, te „pokazuju izostanak suočavanja s mračnim poglavljem novije europske povijesti i u suprotnosti su s vrijednostima na kojima počiva put Srbije prema Europskoj uniji”, naveli su Costa i Von der Leyen.
Izjave čelnika EU-a razumljive su i predvidljive. No, zapravo, odavanje počasti Ratku Mladiću nije neočekivana senzacija, već očekivana manifestacija stajališta srbijanskih vlasti o tumačenju događaja iz rata u Jugoslaviji i ulozi pojedinaca u tim zbivanjima.
Službeni Beograd nikada nije skrivao, dapače, čak je i naglašavao da ne priznaje genocid u Srebrenici. Sukladno tome, srbijanske vlasti su presudu Haaškog tribunala bivšem zapovjedniku bosanskih Srba doživljele kao nepravednu, pa čak i nelegitimnu, dok se na samog Mladića ne gleda kao na zločinca, već kao na branitelja srpskog naroda.
Nema izopćenika
Ratko Mladić nije iznimka. U okviru ideologije koja trenutačno prevladava u Beogradu, zločincima se ne smatraju ni druge srbijanske političke figure i vojni zapovjednici koje je osudio Haaški tribunal. Proteklih godina, kada su se srbijanski vojni časnici ili političari osuđeni u Haagu vraćali iz zatvora, nisu postajali izopćenici ni zaboravljeni umirovljenici, već aktivni sudionici političkog života ili cijenjeni mentori.
General Vladimir Lazarević, koji je proveo deset godina iza rešetaka na temelju presude Haaškog tribunala za ratne zločine počinjene tijekom sukoba na Kosovu, nakon povratka iz zatvora 2015. godine dočekan je kao heroj. Po povratku u domovinu, bivši zapovjednik Prištinskog korpusa Jugoslavenske vojske počeo je predavati na Vojnoj akademiji u Srbiji. Njegovo prvo predavanje, kako je izvijestio BIRN, bilo je posvećeno „herojstvu i humanosti” srpskih vojnika tijekom „protuterorističkih operacija” na Kosovu 1998. i 1999. godine.
Glasnogovornik EU-a tada je, komentirajući Lazarevićeve nastavne aktivnosti, izjavio da je imenovanje „osuđenog ratnog zločinca na Vojnu akademiju Srbije” u izravnoj suprotnosti s načelima kojih se Srbija morala pridržavati kao kandidatkinja za članstvo u EU-u. Unatoč tome, EU iz toga nije izvukla nikakve sustavne zaključke.
Prije tri godine, Nebojša Pavković – bivši zapovjednik Treće armije Vojske Jugoslavije, kojeg je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osudio na 22 godine zatvora zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih tijekom rata na Kosovu – održao je online predavanje izravno iz zatvora u sklopu otvorenog sata u jednoj školi u Novom Sadu. Njegovo izlaganje bilo je posvećeno jednoj od bitaka rata na Kosovu. Na tom je događaju govorio i gradonačelnik.
Vojislav Šešelj, čelnik Srpske radikalne stranke kojeg je Haaški sud proglasio krivim za zločine protiv čovječnosti – poticanje na etničko čišćenje Hrvata u Vojvodini – i dalje aktivno sudjeluje u političkom životu i raspravama na televizijskim kanalima bliskima vlasti.
Debela crvena linija
S obzirom na politiku Beograda posljednjih godina, Mladićev pokop uz vojne počasti i pogrebna ceremonija kojoj su nazočili vladini dužnosnici mogu se smatrati logičnim nastavkom dotadašnjeg smjera. No, po svemu sudeći, Beograd je ovoga puta prešao crvenu liniju u odnosima s Bruxellesom – zbog razmjera i užasne prirode zločina za koje je osuđen bivši zapovjednik Vojske Republike Srpske, te zbog globalnog odjeka koji je izazvalo veličanje zločinca pod čijim je zapovjedništvom počinjen najveći genocid u Europi nakon Drugog svjetskog rata.
Europska unija još nije službeno objavila kako će odavanje počasti Mladiću utjecati na zahtjev Srbije za članstvo. Na novinarski upit o mogućim posljedicama, glasnogovornik von der Leyen odgovorio je da EU još uvijek „razmatra to pitanje”. No, diplomat iz EU-a, koji je želio ostati anoniman, izjavio je za Euronews: „Svima je jasno da je, nakon ovog gnusnog veličanja Mladića, otvaranje Klastera 3 zasad potpuno isključeno.”
Proces otvaranja pregovaračkih poglavlja zapravo je „na čekanju” još od početka 2022. godine. Kao glavni razlozi navode se slabljenje demokracije u Srbiji i odbijanje Beograda da uskladi svoju vanjsku politiku s EU, a prije svega nespremnost na uvođenje sankcija Rusiji zbog njezine agresije na Ukrajinu. Nakon odavanja počasti Ratku Mladiću na razini koja gotovo poprima državni karakter, ne samo otvaranje klastera već i sam proces pristupanja Srbije EU-u mogao bi se, u načelu, zaustaviti. Takvi se prijedlozi već mogu čuti.
Skupina zastupnika u Europskom parlamentu iz četiri glavne političke grupacije, na inicijativu češkog zastupnika Ondřeja Kolářa (EPP), već je uputila pismo povjerenici za proširenje Marti Kos s prijedlogom da se obustavi proces europskih integracija Srbije. „Tražimo od Europske komisije da razmotri obustavu ili zamrzavanje procesa pristupanja Srbije sve dok srbijanske vlasti nedvosmisleno ne odbace veličanje i javno odavanje počasti osobama osuđenima za ratne zločine i genocid”, stoji u pismu koje su potpisala dvadeset i tri zastupnika iz redova Europske pučke stranke (EPP), Socijalista i demokrata (S&D), liberala (Renew Europe) i Zelenih. „Zemlja koja teži članstvu u Europskoj uniji ne može veličati takvu osobu (Ratka Mladića) ni za njezina života ni nakon njezine smrti, jer je to nespojivo ne samo s temeljnim vrijednostima na kojima počiva Europska unija, već i s osnovnim ljudskim moralom”, navode potpisnici pisma.
Prilika za „resetiranje”
„Obustava” ili „zamrzavanje” europskih integracija pruža Srbiji priliku za političko „resetiranje” i nastavak kretanja prema EU-u. Teoretski, takva će se prilika u Srbiji vrlo brzo ukazati: 25. listopada u zemlji će se održati prijevremeni parlamentarni izbori, nakon kojih će, kako se očekuje, uslijediti i predsjednički izbori. Ipak, sudeći prema svemu, ne treba očekivati korjenite promjene u vlasti ni u državnoj politici. Aleksandar Vučić i njegova Srpska napredna stranka trenutačno uspijevaju zadržati vodeće pozicije na srbijanskoj političkoj sceni. Razina potpore istinskim proeuropskim demokratskim snagama – kojima Ratko Mladić nije heroj, već zločinac – nedostatna je da bi one preuzele vlast.
Očekuje se da će izborni rezultati donijeti tek određene kadrovske promjene: Vučić će preuzeti dužnost premijera, dok će netko od njegovih suradnika postati predsjednik. No, to neće bitno promijeniti politički krajolik Srbije niti suštinu i smjer njezine unutarnje i vanjske politike.
Ako se ta prognoza pokaže točnom, to neće značiti samo stagnaciju srbijanskih europskih integracija. Značit će i nastavak promicanja velikosrpske ideologije od strane Beograda, pojavu sve više zloslutnih sjena mračne prošlosti, te razvoj situacije u regiji prema vrlo opasnom scenariju.
Analitička grupa CWBS-a
