- Srbijanski ministar posjetio Moskvu
Potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Srbije u tehničkom mandatu Ivica Dačić boravio je u posjeti Moskvi.
Dačić je 15. oktobra razgovarao sa zamjenikom predsjednika Vijeća sigurnosti Ruske Federacije Dmitrijem Medvedevom o „aktuelnim pitanjima sigurnosti“, „političkoj situaciji u svijetu i regionalnim pitanjima“. Dačić je tokom sastanka posebno naglasio „nepokolebljiv stav Beograda o nezavisnoj vanjskoj politici koja se vodi isključivo očuvanjem vitalnih državnih i nacionalnih interesa Srbije“.
Ruska strana je saopćila da su jedna od tema razgovora sa srbijanskim zvaničnikom bili izbori u Srbiji zakazani za 25. oktobar. U Medvedevljevom uredu naglasili su da pažljivo prate tok izborne kampanje u Srbiji, gdje se, prema njihovim riječima, bilježe „pokušaji Zapada da se umiješa u izborne procese u okviru prijevremenih parlamentarnih izbora i destabilizira situaciju uz pomoć radikalnih destruktivnih snaga“.
Sekretar Vijeća sigurnosti Ruske Federacije Sergej Šojgu, s kojim se Dačić sastao narednog dana, poželio je „srpskom narodu uspješno održavanje ovih izbora, koji bi ojačali ekonomiju zemlje, njen politički položaj i kurs koji danas slijedi Vlada Srbije“.
Dačić je, sa svoje strane, uvjerio Šojgua da će zemlja i nakon parlamentarnih izbora zadržati kurs saradnje s Rusijom.
Tokom boravka u Moskvi Dačić se sastao i s ministrom Ruske Federacije za civilnu odbranu, vanredne situacije i otklanjanje posljedica elementarnih nepogoda Aleksandrom Kurenkovim. Srbijanski zvaničnik zahvalio je Rusiji na pomoći u borbi protiv šumskih požara, ističući angažman aviona Il-76, koji je od 20. augusta do 18. septembra ove godine gasio požare u Srbiji. Dačić je s Kurenkovim i Šojguom razgovarao o daljem razvoju Rusko-srpskog humanitarnog centra u Nišu. Prema riječima srbijanskog ministra, trenutno se razmatra mogućnost da od sljedeće godine ruski protivpožarni avion Il-76 bude stalno stacioniran u Nišu.
Šef MUP-a Srbije razgovarao je i sa zamjenikom ministra unutrašnjih poslova Ruske Federacije Igorom Zubovim. Nakon razgovora Dačić je naglasio da saradnja dva ministarstva obuhvata saradnju jedinica kriminalističke policije, borbu protiv organiziranog kriminala i terorizma, kao i zajedničke vježbe u tim oblastima. „Dogovorili smo da ove godine bude održano deset zajedničkih vježbi, od kojih je polovina već održana“, rekao je.
Razvijat će se i saradnja s drugim sigurnosnim službama. Tokom posjete Dačić je razgovarao s direktorom Federalne službe zaštite Ruske Federacije Dmitrijem Kočnjevim o saradnji MUP-a Srbije i FSO-a Ruske Federacije (Federalna služba zaštite).
Šef MUP-a Srbije sastao se i s ministrom vanjskih poslova Ruske Federacije Sergejem Lavrovim. Na sastanku održanom 16. oktobra razgovarano je o „stanju rusko-srpske saradnje i perspektivama saradnje u ključnim oblastima“, „situaciji na Balkanu“ te, „s posebnim naglaskom, o trenutnoj situaciji na Kosovu i Metohiji“. „Strane su izrazile veliko obostrano zadovoljstvo dinamičnim razvojem bilateralnih odnosa i saradnje na multilateralnoj sceni“, navodi se u saopćenju Vlade Srbije.
***
Posjeta Dačića, jednog od najbližih političkih saveznika Aleksandra Vučića, održana je deset dana prije izbora u Srbiji. Srbijanski ministar je očigledno nastojao uvjeriti ruske vlasti u lojalnost Beograda i pružiti garancije da će proruski kurs biti nastavljen i nakon izbora ako sadašnja vladajuća koalicija ostane na vlasti.
Za izborni uspjeh Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića i Socijalističke partije Ivice Dačića očigledno je potrebna podrška Rusije. Spisak sastanaka i teme razgovora u Moskvi daju osnovu za zaključak da se Beograd i dalje oslanja na pomoć ruskih obavještajnih službi, uključujući i pitanja pripreme i provođenja izbora.
- Albanija je zatvorila četvrto poglavlje u pregovorima s EU
Na 10. Međuvladinoj konferenciji s EU Albanija je 13. oktobra privremeno zatvorila pregovaračko poglavlje 20 „Preduzetništvo i industrijska politika“, koje se odnosi na razvoj malih i srednjih preduzeća, otvaranje novih radnih mjesta i usklađivanje industrijske politike Albanije sa standardima EU, uključujući oblasti čistih tehnologija, novih materijala i zaštite okoliša.
Albanija je pregovore započela 2022. godine i od tada je otvorila sva 33 poglavlja, a četiri privremeno zatvorila. Poglavlje 20 zatvoreno je nakon što je zemlja u julu 2026. uspješno završila pregovore o još tri poglavlja: 25 („Nauka i istraživanje“), 26 („Obrazovanje i kultura“) i 30 („Vanjski odnosi“).
Europska komesarka za proširenje Marta Kos nazvala je Albaniju jednim od lidera napretka u Europskim integracijama u regionu. Marta Kos i irski državni ministar za Europske poslove i odbranu Tomas Birn (Irska trenutno predsjedava Vijećem EU) izjavili su da Brisel podržava cilj Tirane da završi sve pregovore o pristupanju do kraja 2027. godine. Europska komisija je istovremeno naglasila da Albanija, kako bi ostvarila taj cilj, mora nastaviti ubrzane reforme u ključnom klasteru „Osnove“ (Fundamentals), uz uključivanje vlade, opozicije i civilnog društva.
- U Albaniji se nastavljaju protesti mladih
Protesti su počeli 13. oktobra, kada su studenti nezadovoljni cijenom obrazovanja, uslovima studiranja na univerzitetima, nedostatkom finansijske podrške i izgledima za zapošljavanje nakon završetka studija, izašli na demonstracije u Tirani tražeći ostavku vlade. Kasnije su im se pridružili i srednjoškolci.
Protesti su se iz glavnog grada Tirane proširili na druge gradove, uključujući Drač, Skadar, Korču i Elbasan.
Tokom protesta mladi su gađali kamenjem i pirotehničkim sredstvima zgrade državnih i komercijalnih institucija i napadali policijske kordone, dok je policija odgovorila suzavcem i vodenim topovima.
U sukobima su povrijeđeni brojni demonstranti i pripadnici policije. Ljekarska pomoć bila je potrebna za oko dvije stotine ljudi.
Policija je zbog učešća u nasilnim akcijama privela više od stotinu i pedeset osoba.
Opozicija je podržala političke zahtjeve studenata. Vodeća opoziciona snaga, Demokratska partija Albanije, zahtijeva ostavku aktuelne vlasti, raspuštanje parlamenta, formiranje privremene vlade i održavanje prijevremenih izbora. „Ovaj pokret nije samo protest protiv vlade“, saopćila je stranka. „To je pobuna protiv modela upravljanja koji je stvorio Edi Rama, koji je mladima ukrao nadu, narušio povjerenje građana i sve više udaljava Albaniju od njene Europske budućnosti.“
Premijer Albanije Edi Rama, međutim, naglasio je da neće praviti ustupke onima koji pribjegavaju nasilju i isključio je mogućnost svoje ostavke, rekavši da se promjena vlasti mora dogoditi „putem demokratskih izbora“. U obraćanjima je za eskalaciju nasilja optužio opoziciju i „strane aktere“ koji navodno stoje iza protesta, nazivajući aktuelne nerede pokušajem da se spriječi napredovanje Albanije prema Europskoj uniji.
Edi Rama, koji predvodi vladajuću Socijalističku partiju, premijer je od 2013. godine. Tokom tih godina preživio je nekoliko snažnih talasa nezadovoljstva javnosti. Ipak, sadašnji studentski protesti, koji su ojačali takozvanu „Flamingo revoluciju“, višemjesečni pokret protiv izgradnje u zaštićenim područjima koju provodi kompanija Džareda Kušnera, zeta Donalda Trampa, predstavljaju jedan od najozbiljnijih izazova njegovoj vlasti.
- Crna Gora se nada da će riješiti otvorena pitanja s Hrvatskom
Na Međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu 12. oktobra Crna Gora je privremeno zatvorila tri pregovaračka poglavlja: 17 („Ekonomska i monetarna politika“), 18 („Statistika“) i 19 („Socijalna politika i zapošljavanje“).
Crna Gora je tako do sada zatvorila 21 od 33 poglavlja u pregovorima o pristupanju Europskoj uniji.
„Zajedno s našim Europskim partnerima odlučno se krećemo prema punopravnom članstvu Crne Gore 2028. godine“, napisao je crnogorski premijer Milojko Spajić na Facebooku.
Odgovarajući na pitanje novinara o otvorenim pitanjima s Hrvatskom, Spajić je izrazio optimizam. „Mi smo partneri u NATO-u i već dugo radimo zajedno. Svakodnevno vodimo aktivne pregovore. Koristimo svaku priliku da zatvorimo sva pitanja. Pitanja i problema ima mnogo, ali uvjeren sam da će Crna Gora i Hrvatska gledati prema boljoj budućnosti Europe i riješiti ova pitanja na zadovoljstvo svih strana“, naglasio je Spajić.
Ipak, tih dana se iz hrvatskih diplomatskih izvora saznalo da Hrvatska od Crne Gore traži rješavanje osam otvorenih pitanja, koja su uglavnom posljedica ratova devedesetih godina.
Hrvatska, između ostalog, zahtijeva rješavanje pitanja naknade hrvatskim građanima koji su bili zatočeni u logoru Morinj u Crnoj Gori, gdje je od oktobra 1991. do augusta 1992. bilo zatvoreno više od 300 hrvatskih građana, uglavnom s područja Dubrovnika. Drugi zahtjev odnosi se na očuvanje spomen-ploče postavljene na mjestu nekadašnjeg logora. Ploču su u oktobru 2022. zajednički otkrili hrvatski i crnogorski ministri, ali su crnogorski zvaničnici nakon toga više puta tražili njeno uklanjanje.
Treći zahtjev odnosi se na preimenovanje gradskog bazena u Kotoru, nazvanog po vaterpolisti Zoranu Gopčeviću. Prema tvrdnjama hrvatske strane, on je 1991. i 1992. bio stražar u Morinju. Hrvatska smatra neprihvatljivim da sportski objekat nosi ime osobe povezane sa zlostavljanjem i mučenjem hrvatskih zatvorenika.
Pored toga, Zagreb zahtijeva punu saradnju crnogorskih vlasti u utvrđivanju sudbine 14 nestalih hrvatskih građana, uključujući razmjenu informacija, nastavak rada nadležnih komisija i pristup arhivima i dokumentima koji bi mogli pomoći u njihovom pronalaženju.
Hrvatska također zahtijeva procesuiranje odgovornih za ratne zločine. U slučaju Morinj četvorica pripadnika JNA pravosnažno su osuđena za ratne zločine na ukupno 12 godina zatvora, ali te presude nisu obuhvatile zločine nad civilima koji su bili zatočeni u logoru.
Među zahtjevima je i rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori. Hrvatska navodi da među neriješenim slučajevima ima 51 porodica iz Tivta i druge porodice iz Boke Kotorske, čiji zahtjevi, prema hrvatskom dokumentu, nisu riješeni uprkos sudskim odlukama.
Preostala dva zahtjeva odnose se na poglavlje 31 u pregovorima s EU. Crna Gora je ispunila sve zahtjeve EU za zatvaranje poglavlja 31 („Zajednička vanjska, sigurnosna i odbrambena politika“), ali je odluka na nivou EU krajem 2025. odgođena na zahtjev Hrvatske. Zagreb od Podgorice traži povratak školskog broda „Jadran“, koji je pod crnogorskom kontrolom od 1991. godine.
Još jedan zahtjev odnosi se na konačno utvrđivanje granice između dvije države na području poluotoka Prevlaka.
U decembru 2023. Hrvatska je Crnoj Gori predala neformalni dokument sa spiskom otvorenih pitanja, koji je podijelila i s državama članicama EU i Europskom komisijom. Bilateralne konsultacije održane su u januaru i maju 2025, nakon čega je uslijedila intenzivna diplomatska komunikacija, uključujući oko deset sastanaka ministara vanjskih poslova dvije zemlje tokom 2026. godine. Sve se to odvijalo na inicijativu hrvatske strane, ali nijedno od ovih pitanja još nije riješeno.
- Rusija ukida bezvizni režim s Crnom Gorom
Građani Crne Gore morat će pribavljati vize za putovanja u Rusiju, saopćila je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije Marija Zaharova.
Zaharova je potvrdila da je Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore krajem septembra obavijestilo Moskvu o prestanku važenja Sporazuma između dvije vlade iz 2008. godine o uslovima uzajamnih putovanja građana. „U praksi to znači da će od 1. novembra naši građani moći ući u Crnu Goru i boraviti u zemlji samo uz vizu. Prema tome, i građani Crne Gore morat će pribavljati vize za putovanja u Rusiju“, izjavila je glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova.
Sporazum iz 2008. omogućavao je građanima obje zemlje bezvizni ulazak u trajanju do 30 dana. Budući da je EU još 2022. suspendirala sporazum o viznim olakšicama s Ruskom Federacijom i znatno ograničila ulazak ruskim državljanima, Crna Gora, koja se nada pristupanju Europskoj uniji u narednih nekoliko godina, morala je ispuniti jedan od obaveznih uslova: u potpunosti uskladiti svoj vizni režim sa zajedničkom politikom Europske unije.
