- Crna Gora riješila dva od osam spornih pitanja s Hrvatskom
Vlada Crne Gore preimenovala je gradski bazen u Kotoru u čast Petra II. Petrovića Njegoša; od 2021. bazen je nosio ime bivšeg vaterpolista Zorana „Džimija“ Gopčevića. Zagreb se protivio prethodnom nazivu, tvrdeći da je Gopčević služio kao stražar u logoru Morinj, gdje su tijekom rata početkom 1990-ih bili zatočeni hrvatski civili i ratni zarobljenici.
Vlada je, također, službeno odobrila postavljanje spomen-ploče kraj ulaza u bivši vojni objekt u Morinju, koja je svečano otkrivena uz sudjelovanje crnogorskih i hrvatskih dužnosnika u listopadu 2022. Odluka omogućuje da ploča ostane na sadašnjem mjestu, bez izmjena dizajna i natpisa.
Preimenovanje bazena i službeno odobrenje ploče dva su od osam zahtjeva Zagreba prema Podgorici u procesu pristupanja Crne Gore EU-u.
Šest drugih zahtjeva Hrvatske odnosi se na naknadu bivšim zatočenicima u Morinju, potragu za 14 nestalih hrvatskih državljana, kažnjavanje ratnih zločinaca, povrat nekretnina hrvatskim obiteljima u Crnoj Gori, rješavanje pitanja hrvatsko-crnogorske granice i povrat školskog jedrenjaka „Jadran“ iz Crne Gore u Hrvatsku.
* * *
Pod uvjetom da dovrši potrebne reforme i riješi otvorene sporove s Hrvatskom u duhu dobrosusjedskih odnosa, Crna Gora mogla bi do ljeta 2027. potpisati ugovor o pristupanju EU-u, izjavila je europska povjerenica Marta Kos tijekom dvodnevnog posjeta Crnoj Gori. U intervjuu za Radio-televiziju Crne Gore (RTCG) naglasila je da je Crna Gora završila gotovo sav potreban tehnički posao, ali da joj je za daljnji napredak potrebno zeleno svjetlo svake države članice EU-a. Prema njezinim riječima, zahtjevi Hrvatske formalno nisu dio pristupnih pregovora Crne Gore s EU-om, ali neriješena pitanja sa Zagrebom moraju biti riješena jer daljnji napredak zahtijeva suglasnost svih 27 država. Kos je navela da posljednji koraci pokazuju da se dvije zemlje kreću prema rješavanju sporova.
- U Albaniji se nastavljaju prosvjedi mladih
U Albaniji se nastavljaju masovni prosvjedi mladih, koji su počeli zahtjevima vezanima uz stanje u obrazovanju, ali su prerasli u širi protuvladin pokret.
Prosvjedi su počeli u Tirani 13. listopada. Među početnim zahtjevima studenata bili su poboljšanje uvjeta studiranja, smanjenje troškova obrazovanja, povećanje financijske potpore i bolje mogućnosti zapošljavanja nakon završetka studija. Već prvog dana prosvjed ispred Ministarstva obrazovanja prerastao je u sukobe: dio prosvjednika bacao je kamenje i druge predmete, a policija je upotrijebila suzavac i vodene topove.
Studentski prosvjed potom je poprimio izraženiji protuvladin karakter i postao masovniji. Sudionici su počeli zahtijevati ostavku Edija Rame, a prosvjedima su se pridružili učenici i mladi iz drugih gradova.
Nekoliko dana prosvjeda bilo je praćeno ozbiljnim sukobima. Tijekom prosvjeda u Tirani demonstranti su oštetili zgrade nekoliko ministarstava i policijsku postaju, te zapalili policijska vozila. Prosvjednici su bacali kamenje i „Molotovljeve koktele“ i koristili pirotehniku, dok ih je policija rastjerivala suzavcem i vodenim topovima.
Zastupnici oporbe pokušali su 22. listopada blokirati rad parlamenta nakon što je vodstvo odbilo njihov zahtjev da se raspravlja o studentskim prosvjedima. Oporbeni zastupnici su blokirali parlamentarnu govornicu i pokazivali fotografije studenata koji su, prema njihovim tvrdnjama, ozlijeđeni u policijskoj intervenciji. Između zastupnika vladajućih i oporbe izbila je tučnjava.
Premijer Edi Rama u međuvremenu odbacuje zahtjeve za ostavkom i prosvjede naziva „hibridnim ratom“. U svojim istupima proteklih dana Rama je govorio o mogućem ruskom utjecaju – nakon što je kremaljski ideolog Aleksandar Dugin na mreži X objavio poruku potpore prosvjedima. Međutim, najnovija verzija šefa vlade jest da je u studentske prosvjede u Albaniji uključen krajnje lijevi pokret Antifa.
Međunarodni mediji prosvjede u Albaniji promatraju kao dio masovnih prosvjeda mladih u drugim europskim zemljama, prije svega u Francuskoj i Italiji, ističući da je u temelju prosvjednog pokreta zahtjev za socijalnom pravdom.
- Predsjednica Kosova nije potpisala izmjene Zakona o Specijaliziranim vijećima u Haagu
Predsjednica Kosova Justina Shiroka-Pula vratila je parlamentu na ponovno razmatranje ranije usvojene izmjene Zakona o Specijaliziranim vijećima u Haagu. Odluka je donesena na službeni zahtjev Demokratske stranke Kosova (PDK), koja je i predložila te izmjene.
Prema riječima predstavnika PDK-a, od predsjednice su zatražili da vrati zakon kako bi se uklonili pravni elementi koji bi mogli otežati ili onemogućiti njegovu praktičnu primjenu. Prema tvrdnji stranke, njihova inicijativa ne predstavlja odustajanje „od početnog cilja“, nego predviđa uključivanje „stručnjaka i pučkog pravobranitelja radi rješavanja spornih pravnih pitanja“.
U Uredu predsjednice naveli su da se preispitivanje prije svega odnosi na pitanja nadležnosti i mandata Specijaliziranih vijeća, kao i na jamčenje ustavnih prava optuženih. Istodobno, Shiroka-Pula naglasila je svoj stav o obrani „oslobodilačkog karaktera rata“ Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) i istaknula da nastavlja konzultacije radi diplomatske i međuinstitucionalne potpore bivšim čelnicima OVK-a.
Sporovi oko Specijaliziranih vijeća Kosova (suda i tužiteljstva) u Haagu zaoštrili su se nakon 16. rujna 2026., kada su Specijalizirana vijeća izrekla osuđujuće presude četvorici bivših čelnika OVK-a: Hashimu Thaçiju, Kadriju Veseliju, Jakupu Krasniqiju i Rexhepu Selimiju. Za ratne zločine osuđeni su ukupno na 81 godinu zatvora.
Kao odgovor na tu presudu, u vrijeme prosvjeda u Prištini u znak potpore čelnicima OVK-a, Demokratska stranka Kosova pokrenula je zakonske izmjene koje je Skupština Kosova usvojila 6. listopada. Cilj izmjena bio je suziti nadležnost Specijaliziranih vijeća, smanjiti najveću moguću kaznu i uvesti mehanizam predsjedničkog pomilovanja osuđenih.
Usvajanje zakona o izmjenama rada Specijaliziranih vijeća u Haagu izazvalo je oštre kritike zapadnih partnera Prištine.
Europska unija službeno je priopćila da su izmjene koje je usvojila Skupština Kosova u suprotnosti s međunarodnim obvezama zemlje prema Europskoj uniji. U Bruxellesu su naglasili potrebu osiguravanja neovisnosti pravosuđa, očuvanja mandata Specijaliziranih vijeća i zaštite svjedoka, upozorivši da bi takvi potezi mogli ozbiljno naštetiti eurointegracijskom putu Kosova.
Slična upozorenja uputile su i Sjedinjene Američke Države, pozivajući vlasti Kosova da poštuju međunarodnopravne obveze i ne potkopavaju legitimitet pravosudnih institucija uspostavljenih uz potporu Zapada.
Međunarodni pritisak, pravna neizvjesnost i nesuglasice unutar same stranke izazvali su unutarnjopolitička previranja.
Dan prije povlačenja zakona, 21. listopada, predsjednik Demokratske stranke Kosova Bedri Hamza podnio je ostavku na mjesto čelnika stranke. Iako je Hamza vodio PDK manje od godinu dana, naveo je da preuzima odgovornost za situaciju nastalu oko sporne zakonodavne inicijative i otvara put unutarstranačkim izborima.
Počasni predsjednik oporbenog Saveza za budućnost Kosova, bivši zapovjednik OVK-a i zastupnik Ramush Haradinaj nazvao je vraćanje zakona političkom igrom i ozbiljnim udarcem ugledu zemlje. „Vraćanje Zakona o Specijaliziranim vijećima u Skupštinu velika je sramota i težak udarac za Kosovo“, izjavio je Haradinaj.
- U Srbiji počela gradnja plinovoda za transport plina iz SAD-a
U Srbiji je počela gradnja interkonektora koji će povezati plinske transportne sustave Srbije i Sjeverne Makedonije. Prve cijevi već su dopremljene u Vranjsku Banju i počelo je njihovo zavarivanje, priopćila je Vlada Srbije 21. listopada.
Vršiteljica dužnosti ministrice rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je da su sada dopremljene cijevi za prvih 20 kilometara plinovoda. Ukupna duljina plinovoda na teritoriju Srbije bit će 147 kilometara.
Prema podacima Vlade Srbije, ukupna vrijednost ulaganja u gradnju plinovoda i prateće infrastrukture iznosit će 153 milijuna eura. Projektirani kapacitet interkonektora iznosit će 1,5 milijardi kubičnih metara plina godišnje. Završetak gradnje i u Srbiji i u Sjevernoj Makedoniji planiran je za 2028. godinu.
U Beogradu naglašavaju da značaj projekta nije samo u stvaranju dodatnih kapaciteta nego i u smanjenju ovisnosti Srbije o jednom pravcu opskrbe plinom – plinovodu „Turski tok“ / „Balkanski tok“, kojim se ruski plin doprema na Balkan.
Za Srbiju je diversifikacija i dalje osobito važna zbog velike ovisnosti o ruskom plinu. Zemlja je 2025. uvezla oko 2,76 milijardi kubičnih metara prirodnog plina plinovodima, od čega je približno 2,45 milijardi kubičnih metara stiglo iz Rusije.
Nakon povezivanja s plinskom mrežom Sjeverne Makedonije, Srbija će potencijalno dobiti pristup ukapljenom prirodnom plinu (LNG) koji se uvozi preko terminala u Aleksandropolisu u Grčkoj. Premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski ranije je izjavio da bi se ta ruta mogla koristiti za transport američkog LNG-a iz Aleksandropolisa preko Sjeverne Makedonije i Srbije dalje prema Mađarskoj i Austriji. Istodobno, infrastruktura neće biti ograničena na američki plin: njome će moći teći i plin iz drugih izvora.
Projekt se uklapa u širi koncept Vertikalnog plinskog koridora, koji treba povezati plinsku infrastrukturu Grčke, Bugarske i drugih zemalja Jugoistočne i Srednje Europe.
