- Crna Gora riješila dva od osam spornih pitanja s Hrvatskom
Vlada Crne Gore preimenovala je općinski bazen u Kotoru u čast Petra II Petrovića Njegoša; od 2021. bazen je nosio ime bivšeg vaterpoliste Zorana „Džimija“ Gopčevića. Zagreb se protivio prethodnom nazivu, tvrdeći da je Gopčević služio kao stražar u logoru Morinj, gdje su tokom rata početkom 1990-ih bili zatočeni hrvatski civili i ratni zarobljenici.
Vlada je, također, zvanično odobrila postavljanje spomen-ploče kod ulaza u bivši vojni objekat u Morinju, koja je svečano otkrivena uz učešće crnogorskih i hrvatskih zvaničnika u oktobru 2022. Odluka omogućava da ploča ostane na sadašnjem mjestu, bez izmjena dizajna i natpisa.
Preimenovanje bazena i zvanično odobrenje ploče dva су od osam zahtjeva Zagreba prema Podgorici u procesu pristupanja Crne Gore EU.
Šest drugih zahtjeva Hrvatske odnosi se na naknadu bivšim zatvorenicima u Morinju, potragu za 14 nestalih hrvatskih državljana, kažnjavanje ratnih zločinaca, povrat nekretnina hrvatskim porodicama u Crnoj Gori, rješavanje pitanja hrvatsko-crnogorske granice i povrat školskog jedrenjaka „Jadran“ iz Crne Gore u Hrvatsku.
* * *
Pod uvjetom da završi potrebne reforme i riješi otvorene sporove s Hrvatskom u duhu dobrosusjedskih odnosa, Crna Gora bi do ljeta 2027. mogla potpisati ugovor o pristupanju EU, izjavila je europska komesarka Marta Kos tokom dvodnevne posjete Crnoj Gori. U intervjuu za Radio-televiziju Crne Gore (RTCG) naglasila je da je Crna Gora završila gotovo sav potreban tehnički posao, ali da joj je za daljnji napredak potrebno zeleno svjetlo svake države članice EU. Prema njenim riječima, zahtjevi Hrvatske formalno nisu dio pristupnih pregovora Crne Gore s EU, ali neriješena pitanja sa Zagrebom moraju biti riješena jer daljnji napredak zahtijeva saglasnost svih 27 država. Kos je navela da posljednji koraci pokazuju da se dvije zemlje kreću ka rješavanju sporova.
- U Albaniji se nastavljaju protesti mladih
U Albaniji se nastavljaju masovni protesti mladih, koji su počeli zahtjevima vezanim za stanje u obrazovanju, ali su prerasli u širi protivvladin pokret.
Protesti su počeli u Tirani 13. oktobra. Među početnim zahtjevima studenata bili su poboljšanje uvjeta studiranja, smanjenje troškova obrazovanja, povećanje finansijske podrške i bolje mogućnosti zapošljavanja nakon završetka studija. Već prvog dana protest ispred Ministarstva obrazovanja prerastao je u sukobe: dio demonstranata bacao je kamenje i druge predmete, a policija je upotrijebila suzavac i vodene topove.
Studentski protest potom je dobio izraženiji protivvladin karakter i postao masovniji. Učesnici su počeli zahtijevati ostavku Edija Rame, a protestima su se pridružili učenici i mladi iz drugih gradova.
Nekoliko dana protesta bilo je praćeno ozbiljnim sukobima. Tokom protesta u Tirani, demonstranti su oštetili zgrade nekoliko ministarstava i policijsku stanicu, te zapalili policijska vozila. Demonstranti su bacali kamenje i „Molotovljeve koktele“ i koristili pirotehniku, dok ih je policija rastjerivala suzavcem i vodenim topovima.
Poslanici opozicije pokušali su 22. oktobra blokirati rad parlamenta nakon što je rukovodstvo odbilo njihov zahtjev da se raspravlja o studentskim protestima. Opozicioni poslanici blokirali su parlamentarnu govornicu i pokazivali fotografije studenata koji su, prema njihovim tvrdnjama, povrijeđeni u policijskoj intervenciji. Između poslanika vlasti i opozicije izbila je tuča.
Premijer Edi Rama u međuvremenu odbacuje zahtjeve za ostavku i proteste naziva „hibridnim ratom“. U svojim istupima proteklih dana, Rama je govorio o mogućem ruskom uticaju – nakon što je kremaljski ideolog Aleksandar Dugin na mreži X objavio poruku podrške protestima. Međutim, najnovija verzija šefa vlade jeste da je u studentske proteste u Albaniji uključen krajnje ljevičarski pokret Antifa.
Međunarodni mediji proteste u Albaniji posmatraju dijelom masovnih protesta mladih u drugim europskim zemljama, prije svega u Francuskoj i Italiji, ističući da je u osnovi protestnog pokreta zahtjev za socijalnom pravdom.
- Predsjednica Kosova nije potpisala izmjene Zakona o Specijaliziranim vijećima u Hagu
Predsjednica Kosova Justina Široka Pula vratila je parlamentu na ponovno razmatranje ranije usvojene izmjene Zakona o Specijaliziranim vijećima u Hagu. Odluka je donesena na zvaničan zahtjev Demokratske partije Kosova (PDK), koja je i predložila te izmjene.
Prema riječima predstavnika PDK, od predsjednice su zatražili da vrati zakon kako bi se uklonili pravni elementi koji bi mogli otežati ili onemogućiti njegovu praktičnu primjenu. Prema tvrdnji partije, njihova inicijativa ne predstavlja odustajanje „od početnog cilja“, već predviđa uključivanje „stručnjaka i ombudsmana radi rješavanja spornih pravnih pitanja“.
U Uredu predsjednice naveli su da se preispitivanje prije svega odnosi na pitanja nadležnosti i mandata Specijaliziranih vijeća, kao i na garantiranje ustavnih prava optuženih. Istovremeno, Široka Pula naglasila je svoj stav o odbrani „oslobodilačkog karaktera rata“ Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) i istakla da nastavlja konsultacije radi diplomatske i međuinstitucionalne podrške bivšim liderima OVK.
Sporovi oko Specijaliziranih vijeća Kosova (suda i tužilaštva) u Hagu zaoštrili su se nakon 16. septembra 2026, kada su Specijalizirana vijeća izrekla osuđujuće presude četvorici bivših rukovodilaca OVK: Hašimu Tačiju, Kadriju Veseliju, Jakupu Krasnićiju i Redžepu Selimiju. Za ratne zločine osuđeni su ukupno na 81 godinu zatvora.
Kao odgovor na tu presudu, u vrijeme protesta u Prištini u znak podrške liderima OVK, Demokratska partija Kosova pokrenula je zakonske izmjene koje je Skupština Kosova usvojila 6. oktobra. Cilj izmjena bio je suziti nadležnost Specijaliziranih vijeća, smanjiti najveću moguću kaznu i uvesti mehanizam predsjedničkog pomilovanja osuđenih.
Usvajanje zakona o izmjenama rada Specijaliziranih vijeća u Hagu izazvalo je oštre kritike zapadnih partnera Prištine.
Europska unija zvanično je saopćila da su izmjene koje je usvojila Skupština Kosova u suprotnosti s međunarodnim obavezama zemlje prema Europskoj uniji. U Briselu su naglasili potrebu da se osigura nezavisnost pravosuđa, očuva mandat Specijaliziranih vijeća i zaštite svjedoci, upozorivši da bi takvi potezi mogli ozbiljno naštetiti europskom putu Kosova.
Slična upozorenja uputile su i Sjedinjene Američke Države, pozivajući vlasti Kosova da poštuju međunarodnopravne obaveze i da ne podrivaju legitimitet pravosudnih institucija uspostavljenih uz podršku Zapada.
Međunarodni pritisak, pravna neizvjesnost i nesuglasice unutar same partije izazvali su unutrašnjopolitička previranja.
Dan prije povlačenja zakona, 21. oktobra, predsjednik Demokratske partije Kosova Bedri Hamza podnio je ostavku na mjesto lidera partije. Iako je Hamza vodio PDK manje od godinu dana, naveo je da preuzima odgovornost za situaciju nastalu oko sporne zakonodavne inicijative i otvara put unutarstranačkim izborima.
Počasni predsjednik opozicione Alijanse za budućnost Kosova, bivši komandant OVK i poslanik Ramuš Haradinaj nazvao je vraćanje zakona političkom igrom i ozbiljnim udarcem ugledu zemlje. „Vraćanje Zakona o Specijaliziranim vijećima u Skupštinu velika je sramota i težak udarac za Kosovo“, izjavio je Haradinaj.
- U Srbiji počela izgradnja gasovoda za transport gasa iz SAD-a
U Srbiji je počela izgradnja interkonektora koji će povezati gasne transportne sisteme Srbije i Sjeverne Makedonije. Prve cijevi već su dopremljene u Vranjsku Banju i počelo je njihovo zavarivanje, saopćila je Vlada Srbije 21. oktobra.
Vršiteljica dužnosti ministrice rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je da su sada dopremljene cijevi za prvih 20 kilometara gasovoda. Ukupna dužina gasovoda na teritoriji Srbije bit će 147 kilometara.
Prema podacima Vlade Srbije, ukupna vrijednost investicija u izgradnju gasovoda i prateće infrastrukture iznosit će 153 miliona eura. Projektovani kapacitet interkonektora iznosit će 1,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje. Završetak izgradnje i u Srbiji i u Sjevernoj Makedoniji planiran je za 2028. godinu.
U Beogradu naglašavaju da značaj projekta nije samo u stvaranju dodatnih kapaciteta, već i u smanjenju zavisnosti Srbije od jednog pravca snabdijevanja gasom – gasovoda „Turski tok“ / „Balkanski tok“, kojim se ruski gas doprema na Balkan.
Za Srbiju je diverzifikacija i dalje posebno važna zbog velike zavisnosti od ruskog gasa. Zemlja je 2025. uvezla oko 2,76 milijardi kubnih metara prirodnog gasa gasovodima, od čega je približno 2,45 milijardi kubnih metara stiglo iz Rusije.
Nakon povezivanja s gasnom mrežom Sjeverne Makedonije, Srbija će potencijalno dobiti pristup ukapljenom prirodnom gasu (LNG) koji se uvozi preko terminala u Aleksandropolisu u Grčkoj. Premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski ranije je izjavio da bi se ta ruta mogla koristiti za transport američkog LNG-a iz Aleksandropolisa preko Sjeverne Makedonije i Srbije dalje prema Mađarskoj i Austriji. Istovremeno, infrastruktura neće biti ograničena na američki gas: njome će moći prolaziti i gas iz drugih izvora.
Projekt se uklapa u širi koncept Vertikalnog gasnog koridora, koji treba povezati gasnu infrastrukturu Grčke, Bugarske i drugih zemalja Jugoistočne i Centralne Europe.
