- Demonstracije pristalica Milorada Dodika sa blokadama puteva
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nedavno je pokrenulo krivični postupak protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v.d. direktora Glasa Srpske Miloša Lukića zbog neprovođenja odluka Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Ove optužbe su nastale nakon objavljivanja u Glasu Srpske ukaza predsjednika RS da se odluke OVP-a više neće objavljivati i provoditi u RS. U uredbi je takođe navedeno i da se odluke Ustavnog suda BiH više neće primjenjivati u RS. Na inicijativu zvanične Banjaluke, političke pristalice M. Dodika izašle su na protestne akcije na više mjesta, skandirajući da je riječ o “političkoj optužbi”. Skupovi su održani i pod sloganom “Granica postoji”, a odvijali su se na liniji podjele između RS-a i Federacije Bosne i Hercegovine kod Istočnog Sarajeva, Lopara, Doboja i Nevesinja. Međutim, prema mišljenju mnogih posmatrača, ovi protesti su dobili fijasko. Nekoliko stotina građana okupilo se u Istočnom Sarajevu, uprkos tome što je najavljeno da će se ispred Suda i Tužilaštva BiH okupiti 8.000 demonstranata. U blizini Doboja okupilo se nešto više od hiljadu građana, na drugim mjestima – od nekoliko desetina do nekoliko stotina. Međutim, predsjednik Republike Srpske je rekao da je na protestima bilo 12.000 ljudi. M. Dodik je napomenuo da građani imaju pravo da izraze svoje mišljenje i da postoji granica između entiteta, a ne administrativna linija. Na protest u Doboju stigla je članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, koja na mitingu istakla da je “ovo samo generalna proba onoga što bi se moglo dogoditi. Predsjednik RS ne bi trebao odgovarati za nepostojeće krivično djelo”, rekla je Cvijanović. U međuvremenu, opozicija ima drugačije mišljenje. “Milorad Dodik je doživio težak poraz. Narod nije htio ići na njegove organizirane proteste pod provokativnim nazivom “Granica postoji”. Većina je došla prisilno. Neće narod više Dodika, jasno je svima osim njega. Nisu ga htjeli ni na izborima, ali je brutalno i drsko promijenio rezultate. Najbolje bi mu bilo da ode”, rekao je Igor Crnadak, šef opozicionog PDP-a u parlamentu RS.
“Pravo na mirno okupljanje i proteste su temeljna obilježja svake demokratije”, saopćeno je iz Ambasade SAD-a u BiH. Međutim, pokušaji demonstranata da zatvore puteve i blokiraju saobraćaj između Federacije Bosne i Hercegovine i RS su provokativni i štete javnim interesima. Istovremeno, visoki predstavnik u BiH Christian Schmit rekao je da slobodu kretanja između dva entiteta uvijek treba osigurati. On je ocijenio da su “svi pokušaji da se linija razgraničenja prikaže kao granična linija jeftina manipulacija građanima. Linija razgraničenja nije granica između RS i Federacije Bosne i Hercegovine, već isključivo administrativna linija.”
Može se konstatovati da M. Dodik nastavlja svoju destruktivnu politiku destabilizacije situacije u Bosni i Hercegovini. Očigledno je da će njegove akcije podjele zemlje biti nastavljene. Jasno je povučena linija stvaranja krizne situacije koja može dovesti do međuentitetskih ili međunacionalnih sukoba, koji mogu biti praćeni ljudskim žrtvama, da bi se potom proglasilo da je suživot u jednoj državi jednostavno nemoguć nakon prolivene krvi. To se veoma dobro vide u Briselu, Vašingtonu, Parizu i Berlinu. Postaje očigledno da se M.Dodik ne bi usudio na ovakvo zaoštravanje da nije dobio carte blanche iz Moskve, gdje planira ponovo otići na sastanak sa Vladimirom Putinom. Tokom protesta, demonstranti u Republici Srpskoj nosili su i ruske zastave i plakate sa Vladimirom Putinom, što samo može potvrditi uticaj Kremlja na organizatore demonstracija. Mnogo će zavisiti od toga kako će se ponašati saveznici M. Dodika u BiH, odnosno predstavnici glavne političke snage Hrvata u Bosni i Hercegovini i dijela političke elite u Zagrebu, a posebno predsjednik Hrvatske Z. Milanović, koji su uspostavili prilično bliske odnose sa Banja Lukom. Istovremeno, M. Dodik dosta vješto igra na osjećaje etničkih Hrvata u Bosni i Hercegovini, pozivajući na zajedničke napore da se ograniči utjecaj političkog Sarajeva kako bi se blokirala bilo kakva kretanja u pravcu djelomične centralizacije zemlje i djelotvoran rad državnih institucija, što je navodno u suprotnosti sa odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma.
- Makedonski premijer ponovo apeluje na potrebu izmena Ustava, ali opozicija to ne žuri podržavati
Premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski ocijenio je da njegova zemlja prednjači u spremnosti i da može postati članica Evropske unije do 2030. godine. On je rekao da “Evropa na mnogo brzina” važi i za zemlje zapadnog Balkana, što znači da će prvi u EU ući oni koji se prvi pripreme, izvrše potrebne reforme, kompletnu harmonizaciju zakonodavstva. „Čekali smo 17 godina. Zajedno sa Hrvatskom započeli smo naše evropsko putovanje. Hrvatska je danas članica EU, članica Šengena i zemlja koja je uvela euro. Tek smo prošle godine započeli pregovore”, rekao je premijer Sjeverne Makedonije. Prema njegovim riječima, ako Sjeverna Makedonija sada ne donese potrebne odluke, to će značiti da će Crna Gora, Srbija i Albanija ići naprijed, a njegova zemlja ostaje u društvu Bosne i Hercegovine i Kosova. „Uvjeren sam da će Sjeverna Makedonija, ako donesemo neophodnu parlamentarnu odluku, postati prva zemlja na Zapadnom Balkanu koja će postati članica EU 2030. godine“, – rekao je Kovačevski.
Treba razumjeti da je Sjeverna Makedonija započela prvu fazu pretpristupnih pregovora sa EU još u julu prošle godine, ali da bi prešla u drugu fazu i počela otvaranje pregovaračkih poglavlja, mora uvesti bugarsku manjinu u Ustav, za koji vladajuća koalicija nema potrebnu podršku opozicione Unutrašnje makedonske revolucionarne organizacije – Demokratske partije makedonskog nacionalnog jedinstva (VMRO DPMNE). Sredinom avgusta, parlament je započeo plenarnu sednicu o ustavnim amandmanima za uvođenje Bugara u Ustav, ali je glasanje odloženo na neodređeno vreme dok vladajuća koalicija ne obezbedi dvotrećinsku većinu, za šta su joj potrebni glasovi poslanika VMRO DPMNE. Nezvanični rok za usvajanje ustavnih amandmana je kraj ove godine, s obzirom da će druga runda pregovora Sjeverne Makedonije i EU biti održana nakon završetka skrininga zakazanog za novembar. Ali da li će opozicija odgovoriti na premijerove pozive da se izmjenom ustava ubrza proces pregovora s EU, malo je vjerovatno. Želja za prijevremenim izborima, gdje postoji šansa za pobjedu, i unutarstranačka sebičnost očito prevladavaju nad nacionalnim interesima. A čini se da činjenica da će doći do najmanje šestomjesečnog odlaganja pregovaračkog procesa zemlje s Briselom nije argument ako želite da se vratite na vlast nakon više godina rada u opoziciji.
- Hrvatska će imati najjače zračne snage u regiji
Premijer Andrej Plenković rekao je da će Hrvatska imati najjače zračne snage u ovom dijelu Europe zahvaljujući kupnji francuskih višenamjenskih borbenih aviona Rafale. Plenković napominje da će se strateški položaj Hrvatske promijeniti zahvaljujući investicijama na koje se čekalo desetljećima, a riječ je o višenamjenskim lovcima. “Sljedeće godine će se strateški položaj Hrvatske potpuno promijeniti sa stajališta odbrane i sigurnosti. Gotovo nitko u ovom dijelu Europe neće imati tako jake, moderne, borbeno sposobne zračne snage između Njemačke i Grčke”, rekao je Plenković. On je najavio da budžet za odbranu, od nešto više od milijardu evra, nikada nije bio veći, a nova ulaganja u ratno vazduhoplovstvo pratiće i nova sredstva za mornaricu.
Podrazumijeva se da je hrvatska Vlada 2019. godine započela proces nabavke višenamjenskog lovca. Tada su svoje ponude dostavile SAD (novi F-16 C/D Block 70), Švedska (novi Gripen C/D), Francuska (korišćeni Rafale F3-R) i Izrael (korišćeni F-16 C/D Block 30). Hrvatska vlada prepoznala je ponudu Francuske kao najbolju i odlučila kupiti 12 višenamjenskih lovaca Rafale. Nabavkom višenamjenskog lovca Rafale F3-R značajno će se povećati sposobnosti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Time će Hrvatska po prvi put dostići 2% BDP-a koji se izdvaja za jačanje obrambenih sposobnosti, što je cilj svih članica NATO-a. Sadašnjim hrvatskim borbenim avionima MiG-21, koji su prestari i sovjetske proizvodnje, ističe rok važenja 2024. godine. U upotrebi su od osamostaljenja Hrvatske i dva puta su prošli kapitalni remont. Novi borbeni avion će omogućiti podizanje nivoa nacionalne bezbednosti na nivo bez presedana. Može se smatrati ne samo najvećim ulaganjem u Oružane snage Hrvatske od osamostaljenja, već i najvećim ulaganjem u osiguranje trajnog mira u regiji cijelog Zapadnog Balkana.
- Napori prosrpskih snaga u Crnoj Gori da dobiju mjesta u novoj vladi
U nekoliko opština u Crnoj Gori građani su zatvorili putni promet u znak protesta protiv formiranja vlade u kojoj, kako je saopšteno, neće biti koalicije „Za budućnost Crne Gore“ koju čine prosrpske stranke Nova srpska demokratija i Narodna demokratska stranka. Jedan od učesnika protesta Ivan Milić rekao je da su se okupili jer „neće dozvoliti izdaju. Pozivamo pregovarače formiranja nove vlade da se vrate toj velikoj pobjedi 30. avgusta 2020. godine. Ostaćemo ovdje do kraja”, rekao je Milić. Demonstranti u Podgorici blokirali su saobraćaj u dijelu grada. Pristalice “Za budućnost Crne Gore” okupile su se i u Baru, Beranima, Nikšiću, Pljevli, Bijelom Polju i Zeti. U Crnoj Gori je u toku proces formiranje 44. sastava vlade. Mandatar Milojko Spajić iz pokreta Evropa sada, koji je najavio da će buduću vladu, pored pokreta Evropa sada, činiti Demokratska Crna Gora, Bosanska stranka, Hrvatska građanska inicijativa i albanske stranake. Pregovore o formiranju nove Vlade još uvijek traju.
Protestne akcije prosrpskih partija imale su medijski efekat, ali se može predvideti da neće imati toliko odlučujući uticaj na preispitivanje odluke o uključivanju koalicije “Za budućnost Crne Gore” u novu vlada. Nakon što je Crna Gora postala članica NATO-a, uticaj Rusije i Srbije na unutrašnju i spoljnu politiku zemlje značajno je opao. Sa početkom vojnog napada na Ukrajinu, granica ruskog uticaja na dešavanja u Crnoj Gori objektivno još se smanjila i ostaje isključivo u segmentu prosrpskih partija. Predsednik Srbije A. Vučić je javno izjavio da se neće mešati u proces formiranja nove izvršne vlasti Crne Gore, međutim, ministar spoljnih poslova Srbije, šef proruske Socijalističke partije Srbije I. Dačić je aktivno uključen u ovaj proces. On je naveo nemogućnost zanemarivanja srpskog faktora prilikom kreiranja nove vlasti u Podgorici. Postoje nesuglasice unutar samog pokreta Evropa sada, posebno između Milojka Spajića i novoizabranog predsednika zemlje iz redova ove političke snage Jakova Milatoviča. Dakle, moguće su još neke nepredviđene promjene u konfiguraciji buduće vlade.
- Šef ruske obavještajne službe širi laže o ratu u Bosni
“Organizatori NATO agresije na Republiku Srpsku (1995.) nisu izvukli pouke iz onoga što se dogodilo.” Ovu ocjenu djelovanja Sjevernoatlantske alijanse dao je šef Spoljne obavještajne službe Ruske Federacije Sergej Nariškin. Govoreći na okruglom stolu posvećenom 28. godišnjici NATO-ove operacije Deliberate Force, koja je, prema riječima načelnika Spoljne obavještajne službe, “postala izdajnički napad NATO-a na Republiku Srpsku tokom sukoba u Bosni”. Nariškin je napomenuo da je region Balkana postao “jedna od prvih žrtava geopolitičkih ambicija Vašingtona”, koje su nastale neposredno nakon završetka Hladnog rata, kada je izgubljen nekadašnji odnos snaga koji je osiguravao globalnu stabilnost. „Operacija NATO-a protiv bosanskih Srba postala je jasan primjer politike dvostrukih standarda Zapada. Formalni razlog za početak ove agresije bila je eksplozija u Sarajevu, koja se dogodila 28. avgusta 1995. godine. I kako nije bilo moguće utvrditi počinioce provokacije, Sjedinjene Države su požurile da svu odgovornost svale na srpsku stranu i za dva dana bacile više od hiljadu bombi na bosanske Srbe. Napadi su nastavljeni više od dve nedelje, sve dok srpska strana nije bila prinuđena da prihvati sve uslove Zapada“, rekao je Nariškin u svom govoru.
Zanimljivo je da je Nariškinov govor jasno imao za cilj da ohrabri rukovodstvo Republike Srpske da i dalje zauzima antizapadni stav i zaoštrava situaciju u Bosni i Hercegovini. Niko od političara iz RS nikada nakon završetka rata nije dozvolio da omalovažavajuće govori o žrtvama eksplozije na sarajevskoj tržnici Markale krajem avgusta 1995. godine, koja je odnijela skoro 90 života civila. Iako, zaista, nije bilo konačnog zaključka ko je to uradio, napori rukovodstva bosanskih Srba da krivicu prebaci na poginule bosanske Muslimane, kao navodno u želji da se napravi provokacija kako bi zapadne sile reagovale, jednostavno izazvali prezir svjetske zajednice. Slične metode koristila je ruska strana na početku svoje široke vojne invazije na Ukrajinu, kada je tvrdila da sami Ukrajinci granatiraju svoja stambena naselja kako bi se žalili na Ruse Zapadu. Može se konstatovati da je Moskva tokom ratova u BiH i Hrvatskoj već tada radila na stvaranju lažnih informativnih provokacija kako bi dovela u zabludu domaću i međunarodnu javnost, što aktivno koristi i do dan danas neprestano modernizujući svoj informacijski rat protiv cjelokupnog demokratskog svijeta.
