- Ostavka šefa Bezbjednosno-informativne agencije Srbije
4. novembra o.g. Aleksandar Vulin “iznenada” je podneo ostavku na mjesto šefa Bezbjednosno-informativne agencije (BIA). “SAD i EU zahtjevaju moju glavu kao preduslov za neuvođenje sankcija Srbiji”, naveo je A. Vulin u izjavi koju je završio rečima “Živeo srpski svjet”, čime je još jednom dokazao svoju privrženost ideji velike Srbije. Vulin je “blizak i od poverenja” predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Dok Vučić želi da stvori utisak balansiranja između Zapada i Rusije, Vulin važi za otvorenog simpatizera Kremlja. Često posjećuje Moskvu i ima operativne veze sa ruskim specijalnim službama, prenose zapadni mediji. SAD su uvele sankcije Vulinu u julu ove godine, rekavši da on takođe promoviše ruski uticaj na Balkanu. Beograd tradicionalno ima dobre odnose sa Moskvom. Srbija je jedina zemlja među balkanskim državama kandidatima za članstvo u EU, koja nije uvela sankcije Rusiji nakon agresije na Ukrajinu.
Specijalni izaslanik SAD za zapadni Balkan i zamjenik pomoćnika državnog sekretara Gabrijel Eskobar ocjenio je da SAD ne donose lične odluke u ime Vlade Srbije. „Ali, naš stav o gospodinu Vulinu je vrlo jasan, on je već duže vrjeme veoma destabilizujuća ličnost u regionu i znate da su naše sankcije bile zasnovane na tome“. Sličan odgovor stigao je i iz Ambasade SAD u Beogradu: “Naš stav o gospodinu Vulinu je dobro poznat. On je i dalje pod američkim sankcijama. Radujemo se nastavku produbljivanja našeg partnerstva sa Srbijom ka njenoj punoj integraciji u Evropu i evroatlantsku zajednicu.” Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije Vulinu zbog navodne umješanosti u transnacionalni kriminal, ilegalne operacije sa drogom, korupciju i širenje ruskog uticaja na Balkanu.
„Aleksandar Vulin nikada nije bio ruski agent. Nema sumnje da li mu je uvijek bila draža Rusija nego SAD, Britanci ili Nijemci. Ali rjeći da je radio za nekog drugog, a ne za Srbiju je apsolutna laž“, rekao je predsjednik A. Vučić.
Tako, u skladu sa Zakonom o Bezbjednosno-informativnoj agenciji, direktora BIA imenuje i razrješava Vlada Srbije. Pošto su u Srbiji 1. novembra raspisani vanredni parlamentarni izbori, a vlada je u tehničkom madatu, pitanje da li će Vulinova ostavka biti prihvaćena nije do kraja razjašnjeno. Jasno je da tehnička vlada ne može imenovati novog direktora. Vulinova ostavka “poklopila se” sa posjetom Beogradu šefice Evropske komisije Ursule fon der Lajen. Očigledno je da je predsjednik Srbije odlučio da napravi gestu Vašingtonu i Briselu u trenutku kada su raspisani opšti parlamentarni i djelimično lokalni izbori u zemlji. U međuvremenu, Vulin je jedan od lidera Pokreta socijalista koji učestvuju na izborima i partner je vladajućoj stranci predsjednika A. Vučića. Očigledno je da Vulin sada ima odriješene ruke u pogledu stranačke i predizborne kampanje, što ne bi mogao da uradi kao šef BIA-e. Dakle, da li će ponovo dobiti funkciju zavisi od rezultata izbora. Jasno je da u slučaju pobjede opozicije neće dobiti nikakvu poziciju i rizikuje da bude proganjan, ali pobjedom vladajuće političke snage na čelu sa predsjednikom A. Vučićem ima šansu da se ponovo pojavi u političkom krugu predsjednika Srbije ako njegova stranka dobit će solidne postizborne rezultate.
- U Banji Luci su počeli shvaćati uzaludnost napada na Visokog predstavnika
Predsjednik Skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da je visoki predstavnik međunarodne zajednice Kristijan Šmit problematična osoba sa zadatkom da krade imovinu Republike Srpske (RS). “Mi iz Republike Srpske smo od samog početka bili oprezni sa Šmitom. Čim je osoba poslana bez legitimiteta i čim se takva osoba pokuša pretvarati da postoji nešto iza toga.” On smatra da je “napad na imovinu Republike Srpske bio prikriven, čim je ova sumnja izražena, brzo se došlo do informacija zašto je to problematično. Neosporno je da ima podršku nekoliko ambasada moćnih nacija da nas natjera da poludimo za našom imovinom. Ako se radi o fiktivnom sukobu, koji će se završiti pritvaranjem, hapšenjem i osudom Milorada Dodika, a svi ćemo dobiti sankcije, onda su u krivu, jer sve institucije RS rade. Ako misle da smo mi problem, ovdje smo svi spremni da damo političke glave. Podnijećemo ostavke, pa neka ovi ambasadori, koji kažu da rade u interesu naroda, uzmu učešće u kampanji i zalažu se za svoje favorite, a vidjećemo koga će narod izabrati”, rekao je Stevandić.
Stevandić tvrdi da nije problem rukovodstvo RS-a i da je Dodik samo alibi da se Republici Srpskoj obezglavi i pokrade imovina. „Nismo spremni da budemo previše liberalni i elegantni u ovom ružnom vremenu. Sve bi trebalo da bude pod kontrolom. Treba da brinemo kako će naša zemlja izaći iz ove krize”, rekao je Stevandić. “Napišite da je imovina Republike Srpske nepovrediva i odmah ćemo podnijeti ostavku. Borimo se za imovinu, a ne za sebe”, rekao je Stevandić.
Saopštenje predsjednika Parlamenta RS ima mnogo manje agresivnih poruka nego ranije, kada je predsjednik RS M. Dodik izjavio da će uhapsiti visokog predstavnika u slučaju njegovog dolaska u Banjaluku. Konačno, zvanični faktori RS-a počeli su shvaćati da im direktna konfrontacija sa Uredom visokog predstavnika (OHR) neće donijeti ništa dobro. Stevandić je smatrao da je moguće da će visoki predstavnik uskoro razriješiti M. Dodika zbog separatističkih akcija i pokušaja rušenja jedinstva države Bosne i Hercegovine. Iako je Dodik više puta izjavljivao da će krajem oktobra ove godine ići u Moskvu na sastanak sa Putinom, to se još nije dogodilo. Dodik s jedne strane razumije da ga je lakše maknuti sa funkcije kada ode ka šefu Kremlja, a s druge strane, ako postoji naredba ne samo da se smijeni sa političke scene, već i da ga uhapse, onda će to biti izgovor da pobjegne tamo gdje će biti primljen, ako Dodik to unaprijed sazna.
- Vijeće sigurnosti jednoglasno je izglasalo proširenje misije EUFOR-a u Bosni i Hercegovini
Petnaest članica Vijeća sigurnosti jednoglasno je podržalo proširenje misije EUFOR-a. Snage EUFOR-a će ostati u BiH kako bi osigurale mir i stabilnost u zemlji u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom. U protekle dvije godine, zbog rata u Ukrajini i mogućnosti prelivanja krize na zapadni Balkan, EUFOR je povećao broj vojnika i trenutno ima 1.100 vojnika u Bosni i Hercegovini.
Osim toga, Evropski parlament je pozdravio davanje statusa kandidata BiH za članstvo u EU, jer „prepoznaje važnost Zapadnog Balkana u proširenju Evropske unije i poziva EU da ubrza proces pristupanja Bosne i Hercegovine. Evropski parlament kritikovao je djelovanje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i predsjedavajućeg Narodne skupštine RS Nenada Stevandića. Kritikovan je i prijem visokih iranskih zvaničnika u Sarajevu i neutralnost BiH tokom glasanja rezoluciji o ljudskim pravima u Iranu.
Dakle, aktivnosti Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini u potpunosti podržavaju Vijeće sigurnosti UN-a i Evropski parlament, ali postoje su određene kritičke primjedbe na njegovu djelatnost. O tome je posebno oštro govorio predsjedavajući BiH Željko Komšić na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a. „Zato je OVP pozvan da radi isključivo u okviru svog mandata i da svojim djelovanjem ne doprinosi jačanju političkih i etničkih razlika i tenzija, te da „bonska ovlaštenja“ koristi samo u krajnjoj nuždi, kako stoji u stavu Evropskog parlamenta. Podsjetimo, gotovo dvije decenije visoki predstavnici nisu koristili svoja bonska ovlaštenja za smjenu najviših zvaničnika u BiH čije djelovanje ugrožava teritorijalni integritet zemlje. Jasno je da će korištenje ovakvog koraka uvijek biti negativno percipirano od strane dijela lokalnog stanovništva, jer će takav korak značiti da je zemlja pod međunarodnim protektoratom. Istovremeno, u posljednje dvije decenije nije bilo ovako radikalnih akcija protiv teritorijalnog integriteta BiH koje su pokrenuli predsjednik RS M. Dodik i politički vrh Republike Srpske.
- Predsjednik Srbije je još jednom izjavio da ni pod kojim uslovima neće priznati nezavisnost Kosova
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom je izjavio da ne priznaje nezavisnost Kosova i da je to rekao u lice lidera EU i tri zemlje – Francuske, Njemačke i Italije, koji nisu ravnodušni za takav epilog, jer znaju da su kršenjem teritorijalnog integriteta Srbije prekršili sve međunarodno pravne norme. Vučić je rekao da u lice rekao Emanuelu Makronu, Olafu Šolcu, Džordžiji Meloni, Đuzepeu Borelu i Miroslavu Lajčaku da priznanje Kosova ne dolazi u obzir. „Neću potpisati niti pristati na nezavisnost Kosova. I oni to znaju“, rekao je Vučić. Na pitanje da li su mu prjetili, on je odgovorio da to nisu prjetnje, jer evropski lideri ne koriste takav jezik, ali dobro razume da Srbija može da se suoči sa određenim posljedicama. Dodao je: “moje tvrdoglavo ponavljanje historije agresije 1999. godine i uništavanja normi međunarodnog prava je kamenčić u njihovoj cipeli.” Danas je formalno na snazi rezolucija 1244, na koju se de facto i de jure pominje kada se govori o KFOR-u na Kosovu, ali je ne poštuju, kao ni Povelju UN.
Vučić je naveo da su “botovi” i “trolovi” Prištine fantastično oružje u rukama Aljbina Kurtija. Društvene mreže imaju nevjerovatan utjecaj čak i na politiku Brisela. Vučić je rekao da s tim u vezi nije iznenađen izjavom Ursule fon der Lajen u Prištini koja kaže šta misle i žele najveće sile — Nemačka, Francuska, Italija i SAD. „Ali u Beogradu je bila veoma korektna, nije htjela da to kaže. Nisam iznenađen što je to rekla u Prištini, jer sam nekoliko dana pre toga čuo istu stvar od šefa Evropskog parlamenta. On je zahvalio fon der Lajen što nije htjela da reaguje “prvim udarcem” na zahtjev za uvođenje mjera uticaja Srbiji i što je došla u Beograd i htjela da sasluša srpsku stranu. Upitan kada se očekuje sljedeći sastanak glavnih pregovarača, Vučić je rekao da je Beograd prihvatio poziv, ali da nije siguran da li je druga strana to prihvatila.
Izjava predsjednika Srbije u potpunosti je u skladu sa uslovima predizborne kampanje, kada će 17. decembra o. g. biti održani vanredni parlamentarni i djelimično lokalni izbori. Evidentna je i činjenica da je šefica EK u Prištini i Beogradu govorila nešto drugačije. Čini se da su Brisel i Vašington dali neizrečeno “dobro” Aleksandru Vučiću za mogućnost da se tema Kosova iskoristi kao tema u izbornom procesu. Čvrsta i nepopustljiva pozicija predsjednika Srbije mogla bi da se dopadne mnogim biračima. Ali biće druga stvar kada će izbori biti održani i kada će zapadni saveznici podsjetiti Aleksandra Vučića na ranije preuzete obaveze. A ovo je, između ostalog, i de facto priznanje Kosova. Moguće je da ni poslje izbora predsjednik Srbije neće ispuniti dogovore sa Briselom i Vašingtonom, tada će mu biti primenjene oštre sankcije i moraće da se oprosti od želje da Srbija postane članica Evropske unije. Tada će Beograd morati da bude prijatelj sa Moskvom i Pekingom. Sam A. Vučić i njegova supruga posjetili su Kinu na nedavnom samitu “Jedan pojas, jedan put”. Od zemalja EU, jedino je Mađarska bila tamo predstavljena na najvišem nivou. Srbija je u Pekingu sa Kinom potpisala skoro dvadesetak bilateralnih dokumenata, što ukazuje na mogući rezervni plan u slučaju gubitka izgleda za članstvo u EU. Trenutno je Peking posjetila i predsjednica Vlade Srbije A. Brnabić i sastala se sa predsjednikom Narodne Republike Kine Si Đinpingom. Očigledno je da zvanični Beograd traži kinesku podršku za predizbornu kampanju. Naravno, Kina će to dati, jer se broj njenih saveznika u Evropi jako smanjio. To su Srbija, Mađarska i Belorusija. Odnosi Pekinga sa Rusijom su nešto drugačiji. Zanimljivo je da je Mađarska priznala nezavisnost Kosova, ali to ne sprečava Beograd da ima bliske kontakte sa Budimpeštom.
