- U Beogradu će biti održani novi lokalni izbori
Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić zakazala je lokalne izbore u Beogradu za 2. jun.
Kao što znate, opoziciona koalicija „Srbija protiv nasilja” je nakon parlamentarnih i lokalnih izbora 17. decembra prošle godine optužila vlasti za izbornu manipulaciju. Međunarodni posmatrači su takođe prijavili prekršaje na izborima.
Međutim, drugi razlog za nove izbore u glavnom gradu Srbije je to što lokalna skupština nije mogla da počne sa radom jer nije formirana većina.
Izbori se smatraju kompromisnom odlukom koju su srpske vlasti donijele protiv navoda o kršenju zakona. I međunarodna zajednica i opozicija prihvatili su ovu odluku.
- Srbija će se protiviti ulasku Kosova u Vijeće Evrope
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zatražio je na vanrednoj sjednici Vlade formiranje posebnog tima za „borbu za Srbiju” povodom inicijative za pristupanje Kosova Vijeću Evrope. O ovom pitanju će se raspravljati na sjednici Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope 16. aprila, a Komitet ministara VIjeća Evrope bi konačnu odluku trebao donijeti 16.-17. maja.
Vučić je istakao da zvaničnici vlade treba da se fokusiraju na sprečavanje primanja Prištine u Vijeće Evrope.
Vanredna sjednica Vlade sastojala se iz otvorenog i zatvorenog dijela. Sastanku su prisustvovali predsjednica parlamenta Ana Brnabić, ministri i predstavnici snaga bezbjednosti, vojske i policije, kao i direktori državnih preduzeća.
Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić, de fakto šef Vlade Srbije, izjavio je 5. aprila da je Vlada formirala tim koji će se suprotstaviti zahtjevu Prištine za članstvo u Vijeće Evrope. On i direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković biće kopredsedavajući, dodao je Dačić. Većinu tima činiće službenici Ministarstva vanjskih poslova, Parlamenta i Predsjedništva, kao i ministri za evropske integracije, unutrašnju i spoljnu trgovinu.
Detalji plana Beograda da se suprotstavi ulasku Kosova u Vijeće Evrope nisu objavljeni. Trenutno je poznato da će Vlada Srbije, pored političkih argumenata, vršiti pritisak na zemlje članice Vijeća Evrope demonstriranjem ekonomskih posljedica pogoršanja odnosa sa Srbijom.
- Srbi bojkotuju popis stanovništva na Kosovu
Na Kosovu je počela registracija stanovništva, domaćinstava i stanova (ReKos2024), koja će trajati od 5. aprila do 17. maja ove godine. Po prvi put će popisom biti obuhvaćena “privredna šteta, količina uništene imovine i članovi porodice ubijeni, nestali, ranjeni ili zatvoreni” tokom rata, od 28. februara 1998. do 12. juna 1999. godine. Prema podacima Agencije za statistiku Kosova, podaci o „ratnoj šteti“ su potrebni kako za pregovore sa Srbijom, tako i za buduće članstvo u Evropskoj uniji.
Planirano je da se registracija izvrši i u opštinama na sjeveru Kosova, gde je pretežno srpsko stanovništvo, a to su Leposavić, Zubin Potok, Zvečan i Severna Mitrovica. Međutim, srpske stranke na Kosovu protivile su se učešću Srba na popisu.
Najveća stranka kosovskih Srba, Srpska lista, istakla je da prištinska vlada popisom “želi da potvrdi svoj sramni uspeh u proterivanju Srba”. Aljbin Kurti želi da iskoristi registraciju za dalji napad na Srbiju ratnom odštetom, dodatno obeshrabrujući svakog Srbina da učestvuje u procesu, navodi se u saopštenju.
Srpsko stanovništvo na sjeveru Kosova pokazuje slabu spremnost za popis, a da su od početka procesa registrovana samo 64 građana srpske nacionalnosti, izjavio je 8. aprila vršilac dužnosti izvršnog direktora Kosovske agencije za statistiku Avni Kastrati.
Situacija oko popisa postala je tema neslaganja između kosovskih vlasti i lokalnih Srba. Dobijeni podaci o broju srpskog stanovništva neće odražavati realnost, pa Priština neće moći da ih koristi, na primer, za argumentaciju protiv stvaranja Zajednice srpskih opština. Međutim, podaci o ratnim gubicima će najverovatnije biti osnova verovatnih pretenzija Kosova prema Srbiji.
- Evropska vojna misija u BiH (EUFOR) će provoditi obuku
250 vojnika EUFOR-a Althea, Strateških rezervnih snaga EU, stići će narednih dana u Bosnu i Hercegovinu na vježbe. Ovo je saopštio komandant snaga EU u BiH general Laszlo Sticz (Mađarska).
Riječ je o ranije planiranim mjerama u cilju očuvanja stabilnog ambijenta u Bosni i Hercegovini, naglasio je.
General Sticz je napomenuo da će vojska iz Francuske stići prva sljedeće sedmice. U BiH bi ostali mjesec dana. Kasnije će se francuskim vojnicima pridružiti vojnici iz Italije i Rumunije.
Dodatne trupe pridružit će se snagama EUFOR-a u Bosni i Hercegovini za stratešku integraciju rezervnih snaga u slučaju bilo kakve vojne intervencije.
Osim toga, planirano je izvođenje zajedničkih vježbi EUFOR-a i Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, koje doprinose povećanju njihove saradnje i interoperabilnosti.
Iako se vježbe EUFOR-a smatraju planiranim, povećanje prisustva evropskog kontinenta će pokazati spremnost EU da da snažan odgovor na moguću prijetnju i nestabilnost Bosne i Hercegovine.
- Bosanci traže od NATO-a da započne integraciju BiH u Alijansu
“Bosna i Hercegovina je sada pred vratima NATO-a”, rekao je Denis Bećirović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Bosne i Hercegovine, tokom sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom. “Članstvo u NATO-u jedan je od strateških vanjskopolitičkih prioriteta Bosne i Hercegovine. Tako su odlučile državne institucije BiH, a ta odluka je donesena na način da su za nju glasali predstavnici oba entiteta i svih naroda u BiH. Zato imamo vrlo jasan pravni okvir, a institucije BiH su usvojile sve potrebne zakonske i strateške dokumente za sektor odbrane“, rekao je Bećirović na zajedničkoj konferenciji za novinare 8. aprila. „Svi formalni uslovi za podnošenje zahtjeva BiH za članstvo u NATO-u su ispunjeni”, dodao je on.
Međutim, lideri bosanskih Srba se ne slažu sa ovim stavom. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je krajem marta da bi, prema proceduri, Parlamentarna skupština BiH trebalo da da saglasnost za ulazak u NATO, ali prema njegovim riječima, takva saglasnost nije postojala niti bi . “Zajedno sa Srbijom ostajemo vojno neutralni. BiH nije zemlja kandidat za članstvo u NATO i neće biti članica NATO-a”, naglasio je Dodik.
Dakle, ulazak u NATO nije dogovoreno pitanje u BiH i to neće biti moguće učiniti u bliskoj budućnosti.
- Orban je odlikovan Ordenom Republike Srpske
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik uručio je premijeru Mađarske Viktoru Orbanu, povodom Dana Republike, Orden Republike Srpske na ogrlici.
Uloga Viktora Orbana u razvoju prijateljstva Republike Srpske i Mađarske je neprocjenjiva, rekao je Milorad Dodik na svečanosti, a mi to želimo da nastavimo i produbimo, dodao je on.
„Uvek sam podržavao Srbe, jer sam uveren da je međunarodna politika nepravedna prema njima“, naglasio je Orban.
Orden Republike Srpske na ogrlici najveće je odlikovanje Republike Srpske. Prošle godine Vladimir Putin je dobio ovu nagradu.
Primivši orden, Orban je još jednom pokazao solidarnost sa srpskim regionalnim političarima proruskih stavova. S obzirom na buduće predsjedavanje Mađarske EU, treba očekivati podršku Beogradu ne samo iz Budimpešte, već i iz Brisela, ali i Banjaluke. To znači blokiranje mogućih sankcija liderima bosanskih Srba, deaktualizaciju potrebe da Srbija uvede sankcije Rusiji itd.
- Sjeverna Makedonija kupuje 8 helikoptera za vojsku
Italijanski Leonardo potpisao je ugovor o isporuci četiri helikoptera AW149 i četiri AW169M za vojsku Sjeverne Makedonije. Prema podacima Ministarstva odbrane zemlje, sedam helikoptera će se koristiti za transportne, vatrogasne i spasilačke misije, a jedan – kao medicinski transporter sa specijalnom opremom.
„Nabavkom novih helikoptera doći će do značajne modernizacije vazduhoplovne komponente i povećanja sposobnosti za izvršavanje misija kako za potrebe Vojske, tako i za podršku drugim civilnim institucijama naše zemlje“, saopštila je Odbrana. Ministarka Slavjanka Petrovska.
Očekuje se da će helikopteri stići između druge polovine 2026. i kraja 2028. godine.
Nabavka novih helikoptera dio je plana modernizacije oružanih snaga Sjeverne Makedonije, koja je nedavno postala članica NATO-a. Međutim, svaka činjenica o kupovini velike serije vojne opreme u regionu Zapadnog Balkana takođe se smatra opštom militarizacijom regiona.
