- Sedam kandidata prikupilo je potreban broj potpisa za učešće na predsjedničkim izborima u Sjevernoj Makedoniji
Prvi krug predsjedničkih izbora u Sjevernoj Makedoniji održat će se u srijedu, 24. aprila, a drugi krug je zakazan za srijedu, 8. maja, zajedno s parlamentarnim izborima. Od 23. februara do 8. marta prijavljeno je bilo 15 kandidata, od čega osam nije prikupilo potrebnih 10.000 potpisa.
Evo gubitka od sedam kvalifikovanih predsjedničkih kandidata:
• Gordana Siljanovska, kandidatkinja opozicione VMRO-DPMNE (Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija – Demokratska partija za makedonsko nacionalno jedinstvo),
• Stevo Pendarovski , sadašnji predsjednik Sjeverne Makedonije, kojeg podržava vladajući Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM),
• Maksim Dimitrievski, gradonačelnik Kumanova i lider lijevo-domoljubnog pokreta ZNAM,
• Stevco Jakimovski , gradonačelnik jedne od skopskih opština – Karpoš i lider stranke GROM (Izbor građana Makedonije)
• Bujar Osmani, ministar vanjskih poslova, kandidat iz Albanske demokratske unije za integraciju (DUI),
• Arben Taravari, gradonačelnik Gostivara, kandidat oporbene koalicije „Vredi “ („Evropska unija za promjene“),
• Biljana Vankovska, kandidatkinja lijeve parlamentarne stranke “Ljevica”, politologinja i članica uredništva ruskog znanstvenog časopisa “Pitanja politologije”. Zalaže se za izlazak zemlje iz NATO-a.
Prethodno su predstavnici NATO-a upozorili vladu na prijetnju hibridnog miješanja Rusije u izborni proces u Sjevernoj Makedoniji. Govoreći sredinom februara pred potkomitetom Evropskog parlamenta za sigurnost i odbranu, zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mircea Geoana osvrnuo se na pitanje predstojećih parlamentarnih i predsjedničkih izbora. On je izrazio zabrinutost zbog onoga što se dešava u smislu dezinformacija i hibridnih pokušaja uticaja na izbore.
S obzirom na političku pozadinu Biljane Vankovske , može se pretpostaviti da će njen izborni štab biti najaktivniji igrač u širenju proruskih i antizapadnih narativa.
- Lokalni izbori u Beogradu mogli bi da budu održani 2. juna
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je održavanje izbora u Beogradu 2. juna – predlog je prihvaćen. On je tu ideju iznio 11. marta nakon sastanka sa liderima stranaka vladajuće koalicije.
Prema Vučićevim rečima, blok „Srbija ne smije da stane” predvođen vladajućom Srpskom naprednom strankom (SNS) osigurat će većinu u novom sastavu Skupštine dovoljnu za formiranje vladajuće koalicije. Shodno tome, on predviđa da će izbore u glavnom gradu zemlje održati Ana Brnabić kao izabrana šefica parlamenta. Prema njegovom mišljenju, odluka bi mogla biti donesena 3. aprila zbog čega će predizborna kampanja trajati maksimalno mogućih 60 dana.
Vučić je na konferenciji za novinare 11. marta istakao važnost poštovanja preporuka Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava prilikom priprema za nove izbore u Beogradu. On je apelovao na Ministarstvo unutrašnjih poslova da “zakon o promeni prebivališta tumači veoma usko, posebno kada je riječ o promjeni ili prijavi prebivališta u Beogradu prije isteka roka za formiranje biračkog spiska na beogradskim izborima”.
Kao što je poznato, izbori za Skupštinu (Lokalno veće Beograda) održani su istovremeno sa parlamentarnim izborima 17. decembra 2023. Međunarodni posmatrači, javni aktivisti i opozicija su prijavili brojne prekršaje. Najveći prigovor je bio na masovne i vladine napore da se stanovnicima Bosne i Hercegovine (Republike Srpske) omogući da glasaju nakon što su se masovno registrovali u Beogradu neposredno prije izbora. Opozicija je izvela ljude na ulice tražeći ponavljanje izbora na svim nivoima.
Novoizabrana Skupština Srbije počela je sa radom, ali gradsko vijeće Beograda nije zbog nedostatka kvoruma. To je dovelo do ponovljenih izbora u Beogradu, za koje se vjeruje da su rezultat kompromisa između vlasti, međunarodne zajednice i opozicije.
- Opozicija nije uspjela smijeniti predsjednika Skupštine Crne Gore
Većina poslanika u Skupštini Crne Gore glasala je protiv smjene lidera stranke “Nova srpska demokratija” (NSD) Andrije Mandića sa mjesta predsjednika Skupštine.
Inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine podnijela je opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS). Inicijativa je nastala nakon što je predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik posjetio Podgoricu gdje se sastao sa Mandićem kako bi razgovarali o “posebnim odnosima” RS i Crne Gore. Osim toga, Dodik je kasnije rekao da je Mandića izvijestio o svom sastanku s Putinom dan ranije.
Tokom sastanka u Skupštini Crne Gore istaknuta je zastava RS, a državna zastava BiH nije, zbog čega je Ministarstvo vanjskih poslova BiH uputilo protestnu notu.
Mandiću se predbacuje i posjedovanje srpskog državljanstva srpskog državljanstva i učešće na beogradskoj proslavi izborne pobjede Srpske napredne stranke (SNS).
Za Mandićevu smjenu glasalo je samo 27 poslanika, dok su 44 bila protiv. U glasanju su učestvovala ukupno 72 poslanika, a jedan glasački listić je proglašen nevažećim. Ideja o smjeni naišla je na podršku DPS-a, Socijaldemokrata (SD), DUE (Stranke Albanaca) i Hrvatske građanske inicijative (HGI), kao i Bošnjačke stranke (BS).
Nakon glasanja dovedeno je u pitanje učešće predstavnika Bošnjačke stranke u novoj vladi, iako je takva mogućnost nedavno bila na stolu.
- Sofija je bila ogorčena izjavama sjevernomakedonskih političara o Makedoncima u Bugarskoj
Ambasador Sjeverne Makedonije u Bugarskoj pozvan je u Ministarstvo vanjskih poslova zemlje domaćina zbog “nedavnih javnih komentara političara iz susjedne zemlje i njihovih lažnih izjava o Republici Bugarskoj”.
U saopštenju se ne navodi na koje se političare i na koje izjave poziva MVP Bugarske, ali lokalni mediji smatraju da je negativnu reakciju Sofije izazvala nedavna javna izjava predsjednika Sjeverne Makedonije i kandidata za drugi mandat Steve Pendarovski . Potonji je naveo da je makedonska manjina u Bugarskoj zlostavljana “decenijama, najmanje 70 do 80 godina” i “prošla kroz strašne muke i Golgotu”.
Predsjednik je to izjavio u kontekstu razgovora o mogućnosti uključivanja makedonske manjine u bugarski ustav. Taj potez predložila je makedonska opozicija kao odgovor na zahtjev Sofije da se u ustav Sjeverne Makedonije unese spominjanje Bugara kao etničke grupe koja gradi naciju . Ovaj uslov je jedan od uslova koje je Sofija postavila pred Skoplje da deblokira pregovore o članstvu Severne Makedonije u EU.
Diplomatska eskalacija između dvije susjedne zemlje postala je još jedna manifestacija postojećeg sukoba između Sofije i Skoplja oko pitanja makedonskog nacionalnog identiteta i makedonske historije, što je faktički blokiralo evropsku integraciju Sjeverne Makedonije.
- Presuda novoizabranom gradonačelniku te predstavniku grčke zajednice ugrožava evropsku integraciju Albanije
Prvostepeni specijalni sud za korupciju i organizovani kriminal (GJKKO) u Tirani osudio je Fredija (Alfreda) Belerija , izabranog gradonačelnika odmarališta Himarë ( okrug Vlorë , Albanija), na dve godine zatvora.
Beleri , etnički Grk kandidat iz opozicione koalicije “Zajedno pobjeđujemo”, priveden je uoči lokalnih izbora u maju 2023. pod optužbom za “aktivnu korupciju”, uključujući podmićivanje birača. On je odbacio sve optužbe i proglasio presudu “falsifikovanjem”.
Nakon što su se njegovi advokati žalili na presudu GJKKO-a, slučaj će razmatrati Apelacioni sud.
Presuda jednom od lidera grčke zajednice u Albaniji izazvala je ogorčenje u Atini. Ministarstvo vanjskih poslova Grčke je u svom saopćenju naglasilo da je odluka da se izabrani gradonačelnik Himare osudi na dvije godine zatvora pristrana, očigledno nesrazmjerna s razmjerom zločina za koji ga se tereti, te da nije u skladu sa principima vladavina prava. “Grčka vlada će pomno pratiti slučaj i očekivati poštenu i objektivnu drugostepensku presudu “, napisalo je grčko ministarstvo vanjskih poslova.
Grčki državni ministar Makis Voridis je sa svoje strane rekao da slučaj Beleri predstavlja osnovu za “zamrzavanje” puta Albanije ka EU.
Grčki posmatrači ističu da će slučaj Beleri imati implikacije, prije svega na bilateralne odnose. Između ostalog, on će se pokazati kao prepreka potpisivanju sporazuma između Atine i Tirane o određivanju ekskluzivnih pomorskih ekonomskih zona.
- Američke obavještajne službe upozoravaju na rizik od izbijanja nasilja na Zapadnom Balkanu
Zapadni Balkan će se vjerovatno suočiti s povećanim rizikom od lokalizovanog međuetničkog nasilja tokom 2024. godine, upozorava se u najnovijem godišnjem izvještaju američkog Ureda direktora nacionalne obavještajne službe (ODNI).
Autori dokumenta smatraju da bi nacionalistički lideri u regionu mogli pojačati tenzije, dok će vanjski igrači iskoristiti etničke razlike da povećaju ili održe svoj regionalni uticaj ili da ometaju širu integraciju Balkana u EU ili evroatlantske institucije.
U dokumentu se pominju sukobi između srpskih nacionalista i kosovskih vlasti iz 2023. godine u kojem je bilo i žrtava i ranjenih, uključujući i među mirovnim snagama NATO-a.
U Bosni i Hercegovini, kako se navodi u izvještaju, moguće su izbijanja nasilja zbog provokativnih radnji predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika .
“Lider bosanskih Srba Milorad Dodik preduzima provokativne korake kako bi neutralizirao međunarodni nadzor u Bosni i osigurao de facto secesiju za svoju Republiku Srpsku. Njegovo djelovanje moglo bi potaknuti vođe bošnjačkog stanovništva da ojačaju vlastite kapacitete za zaštitu svojih interesa i eventualno dovesti do nasilnih sukoba koji bi mogli nadjačati mirovne snage”, – upozorava se u izvještaju.
