- Interpol je tražio Milana Radojičića
Međunarodna policijska organizacija (Interpol) raspisala je nalog za hapšenje Milana Radojičića zbog događaja u Banjskoj, potvrdio je ministar u Vladi Kosova Nenad Rašić. On je dodao da je poternica izdata na osnovu zahtjeva Ministarstva unutrašnjih poslova Kosova preko UNMIK-a (Misija privremene administracije Ujedinjenih nacija na Kosovu), pošto Kosovo nije članica Interpola. M. Radojičić je preuzeo odgovornost za napad u Banskoj 24. septembra ove godine, kada je ubijen policajac Afrim Bunjaku. Nakon toga, u pucnjavi sa kosovskom policijom ubijena su trojica srpskih napadača, koji su bili deo naoružane grupe.
Nakon preuzimanja odgovornosti, Radojičić je podnio ostavku na mjesto potpredsjednika Srpske liste, najveće srpske stranke na Kosovu, koju podržava zvanični Beograd. Preko svog advokata je izjavio da je “lično” organizovao napad i sve logističke pripreme i da o takvim planovima nikoga nije obavjestio. Međutim, kosovske vlasti tvrde da iza napada u Banjskom stoji i država Srbija, što zvanični Beograd negira. Radojičića je srpska policija privela 3. oktobra ove godine u Beogradu pod optužbom za „organizaciju radi vršenja krivičnih djela, nedozvoljenu proizvodnju, držanje, nošenje i promet vatrenog oružja i eksplozivnih materija i teška krivična djela protiv javne bezbjednosti“. Međutim, dan kasnije pušten je pod uslovom da ne napušta Srbiju i zabranjen mu je odlazak na Kosovo. Kosovska policija otkrila je veliki arsenal oružja nekoliko dana nakon napada u Banjskoj. Međunarodna zajednica najoštrije je osudila ovaj napad, zatražila istragu i privođenje napadača pravdi. Ministar unutrašnjih poslova Kosova Đelal Svečlja izjavio je još ranije da će Ministarstvo unutrašnjih poslova tražiti od Srbije izručenje Radojičića, kao i “svih onih koji su učestvovali u planiranju i sprovođenju terorističke akcije” u Banskoj. Svečlia je također rekao da je istraga pokazala da je u napadu na Banjsku učestvovalo “više od 80 terorista”. Kosovski premijer Aljbin Kurti rekao je tada da je teroristički napad u Banjskom deo šireg plana za aneksiju sjevernog Kosova.
Podrazumijeva se da je, pored Radojičiča, Interpolova potraga za još 19 osoba umiješanih u događaje u Banjskoj. UNMIK je pomogao u izdavanju 44 crvene potjernice i 12 zahtjeva za izručenje Kosovu od strane članica Interpola. Kosovo do sada nije imalo direktan kontakt sa Interpolom. Komunikaciju vrši Misija UN na Kosovu na osnovu saradnje uspostavljene Memorandumom o razumjevanju između INTERPOL-a i UNMIK-a 2002. godine, u cilju razmjene informacija, naloga, međunarodnih istraga, krivičnih predmeta.
Jasno je da će predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zaštititi Milana Radojičića od izručenja Kosovu po Interpolovoj potjernici, sve dok njegov autoritet ni na koji način ne bude ugrožen međunarodnom diskreditacijom. Nakon toga, moguće je da će Radojičić ipak biti uhapšen u Srbiji zbog pojačanog međunarodnog pritiska. No, moguće je da će Radojičić biti unaprijed upozoren na pripreme za njegovo hapšenje i da će moći negdje pobjeći, na primjer, direktnim letom u Rusiju, odakle će biti vrlo problematično doći do njega. Ukoliko Moskva preduzme takav korak, postaće jasno da je Rusija direktno stajala iza napada u Banjskoj i “igrala svoju igru” uz prećutni pristanak Beograda, jer je tada na čelu Bezbjednosno-obavještajne agencije bio potpuno proruski kadar – Aleksandar Vulin.
U međuvremenu, međunarodna policijska organizacija Interpol raspisala je potjernicu ne samo za bivšim potpredsjednikom “Srpske liste” Milanom Radojičićem, već i za još 19 osoba. Traže se Danilo Vasić, Lazar Smigić, Marijan Radojević, Milorad Kerstović, Milorad Jevtić, Momčilo Vukotić, Sasha Perić, Nemanja Stanković, Stefan Radojković, Stefan Jovanović, Trajko Vasić, Ugleša Jaredić, Uroš Milić, Veljko Georgijević, Vladimir Radivojević, Vladimir Vukotić, Vlasimir Andrić, Vukašin Jaredić i Aleksandar Milosavljević. Biće veoma problematično sakriti ih sve na teritoriji Rusije, pa je moguće da će se u igru uključiti i Republika Srbija, Belorusija, a možda i Kina.
- U Beogradu je otvoreno predstavništvo organizacije “Druga Ukrajina”, koju je stvorio Viktor Medvedčuk, izdajnik ukrajinskog naroda
Viktor Medvedčuk, bivši najpoznatiji proruski političar u Ukrajini, kojeg su Rusi namjeravali staviti na vlast u Kijevu u slučaju uspjeha Putinovog “blickriga” protiv Ukrajine, registrovao je predstavništvo svoje organizacije “Druga Ukrajina” u Srbiji bez velike pompe. Ruski predsjednik Vladimir Putin kum je Darije, kćeri Viktora Medvedčuka. Nezavisni srpski mediji saznali su za stvaranje proruskog udruženja koje podržava rusku agresiju na Ukrajinu skoro tri mjeseca nakon registracije u Srbiji, odnosno tek nakon što je tu vijest objavio ruski portal “Oktagon”.
Predstavništvo ruske organizacije “Druga Ukrajina” otvoreno je u avgustu 2023. godine, a na čelu “Beogradske kancelarije” stao je srpski biznismen i proruski političar Dragan Stanojević, koji nije poznat široj srpskoj javnosti. Javno je podržao rusku agresiju na Ukrajinu, a na predstojećim parlamentarnim izborima nalazi se na listi provladine i proruske stranke “Mi smo glas naroda” skandaloznog epidemiologa Branimira Nestorovića, koji se proslavio nazivajući pandemiju korona virusa izmišljotinom Facebooka. Stanojević se hvali i prijateljstvom sa glavnim Putinovim ideologom Aleksandrom Duginom, ruskim profašističkim filozofom, a na svojim profilima na društvenim mrežama objavljuje fotografije sa Aleksandrom Vučićem. Stanojević, koji je radio u Ukrajini, gdje je imao kompanije, bio je stalno povezan sa tamošnjom proruskom elitom, kako je rekao srpskoj redakciji Russia Today. On smatra da su neki ljudi u Srbiji zabrinuti za “Drugu Ukrajinu”, ali nemaju ništa protiv “Druge Srbije”, te da Ukrajinci koji ne podržavaju aktuelnu vlast mogu nekako da odluče za koga su. Prema podacima zvaničnog registra, predstavništvo “Druge Ukrajine” svoju aktivnost naziva “uspostavljanjem obostrano korisne saradnje između naroda Srbije, Rusije i Ukrajine”.
Svojevremeno je Vladimir Putin zamijenio Viktora Medvedčuka, kojeg su ukrajinske vlasti uhapsile zbog otvorenog podržavanja agresije, za mnoge zatvorenike jedinice “Azov” koja je branila Mariupolj, što pokazuje koliko mu je Medvedčuk važan. Sada Medvedčuk živi u Moskvi, odakle pokušava da širi svoje “ideje” o promjenama u Ukrajini i još se nada da će doći sa ruskim tenkovima u Kijev i postati “ukrajinski Lukašenko”. Međutim, svakako je zanimljivo da on osniva predstavništvo ruske političke organizacije u Srbiji, koje bi trebalo da se bavi “integracijom u srpsko društvo Ukrajinaca sa drugačijim mišljenjem od zvaničnog Kijeva”. Drugim riječima, predstavništvo treba da prati, kontroliše i namami Ukrajince koji žive u Srbiji na „rusku stranu“.
Dakle, ideja uspostavljenog predstavništva, prema Stanoevičevim riječima, jeste da aktivira Ukrajince u Srbiji da provjere da li im je potrebna pomoć. Stanojević je odbacio sumnje da se iza “Druge Ukrajine” krije namera Moskve da utiče na javnost u Srbiji uz pomoć “meke moći”, uprkos činjenici da je na čelu ovog udruženja otvoreno prokremljovska politička ličnost. Trenutno postoji pet filijala “Druge Ukrajine”: u Moskvi, Rostovu na Donu, Krasnodaru, Belgorodu i Simferopolju, a sada iu Beogradu. Predstavništvo “obećava besplatne poklone do Nove 2024. godine za djecu svih Ukrajinaca koja se prijave. Može se posumnjati da na ovaj način neko pokušava da popiše sve Ukrajince u Srbiji, ali i u regionu.
Na primer, bivši srpski diplomata Srečko Džukić kaže da se „uticaj ruskog faktora u Srbiji nastavlja sa svih strana i na svim linijama“. Riječ je o uticaju na srpsko društvo, političke, ekonomske, bezbjednosne i druge strukture. I jasno je da to Moskvi odgovara, da se protivi izolaciji, sankcijama i drugim ograničenjima, ali zbog čega teritorija Srbije objektivno postaje polje sukoba. “To su veoma jake strukture, nameću stavove, kontrolišu događaje i nije teško pretpostaviti situaciju kada sve može da izmakne kontroli”, smatra Džukić.
“Druga Ukrajina” nije jedina proruska organizacija u Srbiji, u zemlji se nalazi i paravojna grupa “Zli orlovi” otvoreno desničarskog radikala Andrija Lisova, zatim neonacistički pokret Denisa Garijeva zvanog “Ruska Carska legija“ i predstavništvo PVK „Wagner“, koje se bavilo regrutacijom plaćenika u Srbiji. Moskva je pretvorila Beograd u mjesto za realizacije svoje politike na Balkanu i čitavoj Jugoistočnoj Evropi. Odavde sprovodi svoje propagandne aktivnosti, pokušavajući da utiče na svjetonazor stanovništva regiona, dovodeći ih u zabludu o agresiji na Ukrajinu i planira da napadne susjedne zemlje sa ciljem da ih okupira, porobi ili instalira režime lojalne Kremlju.
- Prvi put će šef vlade Sjeverne Makedonije biti etnički Albanac
Talat Džaferi će postati prvi albanski premijer Sjeverne Makedonije. Džaferijevo imenovanje znači da će on napustiti čelnu poziciju u parlamentu, gdje će ga zamijeniti kadrovi vladajuće Socijaldemokratske partije (SDSM). Predsjednik Sobranja Sjeverne Makedonije Talat Džaferi postat će premijer tehničke vlade koja će biti formirana 100 dana prije izbora, od albanske stranke Demokratska unija za integraciju (DUI), koja je dio vladajuće koalicije. Rukovodstvo DUI je predložilo da predsjednik parlamenta Talat Džaferi bude premijer Sjeverne Makedonije od 28. januara 2024. godine kada 4. decembra parlamentarne političke stranke postigle su dogovor o održavanju prvog kruga predsjedničkih izbora 24. aprila 2024. godine i drugog kruga predsjedničkih i parlamentarnih izbora 8. maja.
Imenovanje Albanca za tehničkog premijera 100 dana prije izbora bilo je dio koalicionog sporazuma između bivšeg predsjednika SDSM Zorana Zaeva i lidera DUI Alije Ahmetija nakon izbora 2020. godine. Premijer Sjeverne Makedonije i lider SDSM-a Dimitar Kovačevski potvrdio je da će poštovati dogovore koje je njegov prethodnik postigao u vezi sa predstavnikom DUI, “prvim albanskim premijerom u Sjevernoj Makedoniji”. Najveća makedonska opoziciona stranka VMRO-DPMNE tražila je da se odustane od koncepta tehničke vlade u pripremama za izbore, a njen lider Hristian Mickoski otvoreno je izjavio da stranka želi spriječiti izbor Albanca za tehničkog premijer ministra Sjeverne Makedonije.
Treba napomenuti da ideju o imenovanju etničkog Albanca za premijera zemlje nije prihvatila ni opoziciona stranka Demokratska unija. Ona je upozorila na kršenje Ohridskog okvirnog sporazuma i Amandmana 6 na Ustav Sjeverne Makedonije, da se formiranjem tehničke vlade suspenduju i krše odredbe i principi adekvatne i pravične zastupljenosti svih etničkih zajednica u strukturama vlasti. Dominacija DUI, koja ima samo 13 poslanika od 120 izabranih predstavnika naroda, pokazuje i potvrđuje odlučnost SDSM-a da bude na vlasti po svaku cijenu, zanemarujući nacionalne i državne interese, kao i interese makedonske većine, navodi se u izvještaju. „Želimo da upozorimo da takva politika nema podršku većine građana i manipulacije, da je to evropski front, ne prođu. Demokratska unija smatra da ovaj presedan, koji je kreirao aktuelni premijer i šef SDSM Kovačevski, „ima snažan uticaj na međunacionalne odnose, kao i na dalju dualizaciju i kriminalizaciju države, neodgovornost i nekažnjivost političke mafije koja vlada Makedonijom”, dodaju iz Demokratske unije. Stranka zagovara građanski koncept i funkcije za najsposobnije političare, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili stranačku pripadnost. Ovo bi trebalo da se odnosi na sve etničke zajednice. Ova pravila se ne mogu zloupotrebiti samo u korist DUI. Demokratska unija ne podržava formiranje tehničke vlade, a još više sa premijerom iz redova DUI.
Dakle, politička opozicija u zemlji bila je kategorički protiv ideje da se uoči izbora imenuje tehnička vlada, čak i na čelu sa etničkim Albancem. U međuvremenu, očito se neće uzeti u obzir prigovori opozicije, a DUI bi dugoročno mogao dobiti glasove većine albanskog biračkog tijela Sjeverne Makedonije, što daje dobre šanse da zajedno sa SDSM formiraju novu vladu i da će postavili svoju osobu na mjesto šefa države. Kritika opozicije je samo djelimično konstruktivna. Ovu kritiku podržavaju tradicionalni glasači VMRO-DPMNE i Demokratske unije. No, veliko je pitanje hoće li biračko tijelo, koje nema stabilne političke preferencije, podržati takvu retoriku. Njegov politički izbor će odrediti ko će u konačnici preuzeti vodstvo na sljedećim izborima.
- Saopštenje proruske političke snage u Srbiji
Ruska stranka, koja učestvuje na parlamentarnim i lokalnim izborima u Srbiji i zvanično zastupa interese Rusa kao nacionalne manjine u zemlji, pozvala je na otvaranje ruske vojne baze u Srbiji.
Ruska stranka Srbije zalaže se za otvaranje Rusko-srpskog humanitarnog centra na sjeveru zemlje u Vojvodini, a da se postojeći Rusko-srpski humanitarni centar koji se nalazi na jugu u Nišu pretvori u rusku vojnu bazu. Promoskovska stranka smatra da s obzirom na činjenicu da je Srbija okružena zemljama NATO-a i da postoji opasnost od agresije Alijanse na Srbiju, osnov za bezbjednosti zemlje treba da bude maksimalna integracija i vojni savez sa Ruskom Federacijom. Protivtenkovski raketni sistemi Kornet, PVO sistemi Pancir, lovci MiG-29, modernizovani tenkovi T-72, borbeni helikopteri Mi-35 samo su deo vojne pomoći Ruske Federacije koju pruža Oružanim snagama Srbije. S obzirom na to, rukovodstvo prokremaljske političke snage apelovalo je na građane Srbije da joj izraze povjerenje kako bi se u budućnosti uspostavili još čvršći odnosi Srbije i Ruske Federacije. Stranka je pozvala da se zaokruži broj 16 na republičkoj listi i broj 4 na regionalnoj listi političkih partija Vojvodine, jer navodno da su Srbi i Rusi zauvijek braća.
Tako se prokremljanski politički lobi aktivirao na vanrednim parlamentarnim i lokalnim izborima u Srbiji. Rusija želi da lobira svoje otvorene pristalice da dođu u vlast u zemlji, kako bi preko njih zvanični Beograd postao još više zavisnim od odluka Moskve. Otvaranje ruske vojne baze na teritoriji Srbije u potpunosti podređuje aktivnosti srpske vlade planovima Kremlja, koji je odlučan da započne široki rat na Zapadnom Balkanu, koristeći želju radikalnih snaga za realizaciju projekta stvaranja Velike Srbije. Da bi se započeo rat na Kosovu, vidljiva je namjera da se napravi ruska vojna baza u blizini granice sa Kosovom u Nišu. Odatle Rusi planiraju da pruže logističku podršku u slučaju da Beograd započne rat protiv Prištine. Ovo su veoma opasni planovi koji pokazuju Zvjerski osmjeh Moskve, ali nikako ne čin prijateljstva za dva naroda. Putin planira da pošalje Srbe u veliki rat, a zatim da bude pregovarač u odnosima sa NATO-om. Ovo je podla i podmukla pozicija koju tradicionalno koristi Moskva. Kremlj je vjekovima pričao bajku o istorijskom prijateljstvu ukrajinskog i ruskog naroda, a kada je Kijev odlučio da krene putem evropskih integracija, ruska vojska je sa svim svojim trupama napala Ukrajinu sa ciljem da uništi ukrajinski narod i ukrajinsku državnost. Pitanje je samo da li će srpski birači prepoznati provokativnu politiku Kremlja?
