- Neočekivana izjava bivše predsjednice Hrvatske
Bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović izjavila je da se Rusija miješala u predsjedničke izbore 2020. godine, kada je izgubila od sadašnjeg predsjednika Zorana Milanovića, hibridnim akcijama. Međutim, nije pružila jake dokaze za svoju izjavu. “Ovaj terminal za ukapljeni plin (kod Rijeke) bio je najveći spor sa Rusijom i vjerovatno je bio povod za hibridne akcije tokom predizborne kampanje koje su uticale na ishod izbora 2020. godine”, smatra bivša predsjednica Hrvatske.
Ovu izjavu komentirali su od vladajuće stranke Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), predsjednik Sabora Gordan Jandroković i predstavnik opozicionih socijaldemokrata Davorko Vidović. “Znam samo da je bivša predsjednica, o čemu postoji mnogo dokaza, ljubila Putina, davala mu majice reprezentacije i bila u prilično dobrim odnosima sa šefom Kremlja”, rekao je D. Vidovič. S druge strane, predsjednik Hrvatskog sabora G. Jandroković je napomenuo: „Ono što je rekao i šef Sigurnosno-obavještajne službe Hrvatske, da postoje hibridne aktivnosti nekih država na ovom području i Hrvatska nije jedini cilj za takvi napad. Bilo je zemalja, starih demokratija, koje su otvoreno govorile o uticaju drugih država. Pominjali su i Rusiju. Dakle, treba uzeti u obzir, to nije samo prazna priča, to je objektivna činjenica.” Svoj stav je izneo i predsednik Zoran Milanovič, ali na tradicionalno oštar način: „Razumem da želi da opere neke stvari, ali u isto vreme nemoj da nas uprljaš. Ne znam šta je razlog, pitajte je, ili ću je pitati sam na Generalnoj skupštini u Njujorku, gde je ponovo ušla u delegaciju.”
Može se reći da izjava bivše predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović nije bila slučajna. Za 15 mjeseci će se održati još jedan redovni izbor šefa države, a po svemu sudeći bivša predsjednica je odlučila da ponovo učestvuje u predsjedničkoj utrci. Međutim, ona ima prilično proruski imidž, jer je tokom svog mandata bila jedini šef države iz zemalja EU i NATO-a koji je posjetio Putina i pokazao dobre odnose sa Moskvom. Od početka ruske agresije na Ukrajinu, Zoran Milanovič je već dao nekoliko prokremaljskih političkih izjava, pa je jasno da već cilja na poslovne krugove u zemlji, koji su možda bili pogođeni uvođenjem antiruskih sankcija. Međutim, većina birača HDZ-a, od kojih će se očito kandidirati K. Grabar Kitarovič, tradicionalno je proukrajinski orijentirana, tako da se za dobivanje njihove podrške mora zauzeti radikalniji stav u pogledu djelovanja Kremlja. Osim toga, moguće je da je Moskva zaista potajno podržavala Z. Milanoviča, a on je uzvratio proruskim izjavama, iako nikada ranije nije viđen u prijateljskom odnosu prema Kremlju.
- Posjeta Bosni i Hercegovini ruskog radikala Sergeja Baburina
Delegacija Ruske Federacije posjetila je Sokolac, šezdeset kilometara od Sarajeva, koju je predvodio Sergej Baburin, lider krajnje desničarske stranke Ruski narodni savez. Baburin javno podržava Milorada Dodika i bio je svjedok odbrane u Haškom tribunalu u procesu protiv Slobodana Miloševića. Ruska delegacija se u Sokolcu sastala sa gradonačelnikom Milovanom Bjelicom, koji je već 20 godina na američkoj “crnoj listi” zbog podrške Radovanu Karadžiću. Gradonačelnik Sokolca kaže da je reč o “crkveno-naučnoj delegaciji” koja je sa sobom donela mošti Svetog Aleksandra Nevskog. Baburin je najavio svoj boravak na Univerzitetu u Sarajevu, gdje je trebao biti predavač na Evroazijskom seminaru o rimskom pravu, rekavši da će “održati predavanje u „federalnom Sarajevu'”. Ova terminologija jasno daje do znanja da Baburin u potpunosti prihvata banjalučki nametnuti narativ o Sarajevu kao gradu koji artikulira isključivo stavove Federacije BiH, a ne cijele države. S tim u vezi, gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić najavila je da ne žele dobrodošlicu Baburinu na gradski univerzitet.
Devedesetih godina prošlog veka, kao poslanik, Baburin je došao u Beograd da podrži Slobodana Miloševića, kojeg je nazvao „poslednjim nacionalnim herojem Jugoslavije“, a na sahrani je izjavio da je „Milošević ubijen u Hagu“. Baburin je 2016. godine prilikom predstavljanja knjige „Srbija i Evroazijska unija“ izjavio da „samo takva zajednica država i naroda može spasiti pravoslavnu civilizaciju i čitavo čovečanstvo“. Tokom posete, Baburin je predstavljen kao predsednik “Međunarodne slavističke akademije”, koja nije naučna institucija, već je registrovana samo kao udruženje građana.
Dolazak S. Baburina u Bosnu zvanična Moskva željela iskoristi za jačanje svojih veza sa proruskim snagama Republike Srpske, koje su zapravo postale ispostava Kremlja u provođenju njegove agresivne politike na teritoriju Zapadnog Balkana sa ciljem destabilizacije opšte situacije i mogućeg pokretanja oružanog sukoba. Moskva kladi se na snage koje su već viđene u sprovođenju velikosrpske ideje, koja postaje batina čitavog sistema društvenih odnosa u postkonfliktnom regionu. Baburin je želio da iskoristi svoje prisustvo u BiH da širi svoje velikodržavne ideje na Univerzitetu u Sarajevu pod maskom predavanja tema koje naizgled nisu povezane s agresivnom politikom Kremlja. Međutim, zahvaljujući aktivnim akcijama proevropskih snaga, onemogućena je njegova propagandna aktivnost u glavnom gradu BiH. Moskva stalno šalje svoje propagandiste na Zapadni Balkan, navodno radi naučnih aktivnosti ili kulturnih kontakata. U regionu je sve jasnija bliska povezanost lokalnih i ruskih šovinista, koji nose samo agresiju i pretnju sukobom na nacionalnoj i verskoj osnovi. Postaje jasno da nema smisla voditi ideološke rasprave s njima. Slušanje njihovih zombiranih argumenata ne vodi nikuda. Tako je počeo proces blokiranja rada moskovskih propagandista na mjestima gdje se ne percipira veliko državni šovinizam.
- Skandalozni događaji u Crnoj Gori
Neko je iskopao tunel do prostorija arhive Vrhovnog suda u Podgorici, koji se renovira, čiji je početak stan u susjednoj zgradi koja se nalazi naspram zgrade suda u centru Podgorice. U arhivi se nalaze dokumenti istražnih radnji i dokazni materijal oduzet u tim akcijama, značajna količina droge oduzeta policijom od strane dilera. Zaposleni u sudu otkrili su tunel. V. d. direktora Uprave policije Nikola Terzič rekao je da ne isključuje mogućnost da je tunel prokopan da bi se uništili dokazi u slučaju ubistva urednika lista „Dan“ Duška Jovanovića pre dve decenije. Crnogorski ministar pravde Marko Kovač rekao je da nedostaje 19 komada vatrenog oružja koji su bili dokazi u predmetima koji su zatvoreni, a neki koji su još u toku. Fizički dokazi iz nekoliko slučajeva su potpuno nestali, ali se vjeruje da su lopovi namjerno napravili nered među brojnim ukradenim fizičkim dokazima kako bi sakrili šta im je bio glavni cilj. Nakon sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost, premijer Crne Gore Dritan Abazović izjavio je da se podzemni tunel nije mogao kopati bez “pomagača” sa suda, te da je to napad na državu.
Događaj oko kopanja tunela izazvao je dubok odjek u crnogorskom društvu. Mnogi političari smatraju da Crna Gora nije pala čak ni u tunel, već u jamu kriminalnog uticaja. Kada su istražitelji počeli da analiziraju sve nedostajuće dokaze u mnogim krivičnim predmetima, naišli su na slučajeve mnogih kriminalnih autoriteta, uključujući i vođu kavačkog narko-klana Slobodana Kaščelana. Čak je i premijer zemlje bio primoran da izjavi da stepen uticaja narko kartela u Crnoj Gori prevazilazi svaku maštu. Time je, s jedne strane, osujećen brutalni plan vođa kriminalnog svijeta da unište materijalne dokaze iz nekih od krivičnih postupaka koji su protiv njih pokrenuti, a s druge strane, čitava crnogorska država se suočila sa činjenicom neviđenog mafijaškog napada, miješanje i širenje utjecaja u različite strukture vlasti. Sada je pred organima pravosuđa pitanje časti da brzo pronađu sve počinioce i, što je najvažnije, nalogodavce ovog krivičnog djela i daju strogu pravnu ocjenu. Moguće je da će ovaj flagrantni slučaj postati povod za provođenje niza specijalnih operacija protiv lokalnih kriminalnih grupa koje su uspjele prodrijeti u mnoge strukture vlasti. Crnogorsko društvo očekuje potpuno čišćenje izvršne, zakonodavne i sudske vlasti od moguće povezanosti pojedinih funkcionera, političara i visokih dužnosnika sa mafijom i prekršiocima zakona. Bez toga bi situacija u zemlji mogla eskalirati i imati ozbiljne nepredviđene posljedice.
- Obeležavanje Dana srpskog jedinstva
Srbija i Republika Srpska obilježile su 15. septembra – Dan srpskog jedinstva, slobode i narodne zastave. “Danas podižemo našu trobojnicu u ime Gospodnje i radi našeg spasenja, kao i svih naroda koji žive sa nama, čija je garancija dvoglavi orao sa štitom”, rekao je srpski patrijarh Porfirije na glavnoj manifestaciji Dana srpskog jedinstva u Nišu. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je u Nišu: „Možemo da živimo u mnogim zemljama, ali imamo srpsko ime i prezime i jednu zastavu. On je pozvao sve građane Srbije koji nisu Srbi da budu ponosni na svoj narod, ali da “ne uskraćuju našem narodu naziv na zapad od Drine i Dunava, niti da se nazivaju Srbima u Crnoj Gori”. Vučić je rekao da je “laž” da stvara veliku Srbiju i da kada je reč o rešavanju problema, posebno na Kosovu, “ne treba očekivati pravdu, koja nam se neće desiti još dugo”. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ocijenio je da su drugi sretni kada srpski narod nije jedinstven i da su pokušali da razbiju srpsko nacionalno jedinstvo, ali to jedinstvo i danas traje, pa ih nervira. “Danas ih opet vidim ovdje, da u Bosni i Hercegovini žele da negiraju srpski nacionalni identitet, a ovdje da zauzmu Kosovo, jer smatraju da je to svoje pravo”, rekao je on. Dodik smatra da su Srbi uvijek bili ti koji su se suprotstavljali velikima: Turcima, Austrougarima, Nijemcima, NATO-u.
Obilježavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i narodne zastave, iz očiglednih razloga, Beograd i Banja Luka koriste kao manifestaciju za promociju nacionalnih ideja i zajedničkih akcija za konsolidaciju nacije. Na pozadini patriotskih, ali izbalansiranih govora predsjednika Srbije A. Vučića i patrijarha Srpske pravoslavne crkve Porfirija, izlaganje predsjednika Republike Srpske M. Dodika bilo je prilično agresivno. Opklada je stavljena na promovisanje nacionalizma i razotkrivanje međunarodnog i susednog okruženja, koje kao da želi da uništi srpski narod. Takvi narativi sada su dio propagande Kremlja, koji među susjedima i ujedinjenom Evropom vidi samo one koji tobože žele uništenje svega ruskog. Pozicioniranje na nivou “mi” i “oni” prepuna je retorike M. Dodika. Osječajući opasnost od krivičnih postupaka koji su protiv njega pokrenuti u Bosni i Hercegovini, Dodik pokušava prevesti to na nivoa navodnog progona patriota srpskog naroda, što znači njega lično.
- Evropski komesar Han o evropskoj perspektivi Sjeverne Makedonije
Komesar Evropske komisije za budžetska pitanja Johanes Han ocenio je u Skoplju da je Sjeverna Makedonija “na dobrom putu” ka Evropskoj uniji i pozvao sve njene političke snage na saradnju u ostvarivanju tog cilja. “To je timski rad, morate igrati kao reprezentacija, a ne pojedinačno. Morate raditi zajedno, inače nećete uspjeti”, rekao je Han na Ekonomskom forumu u Skoplju. On je izrazio uvjerenje da će Sjeverna Makedonija postati 28. članica EU i ponovio da se evropske integracije zasnivaju na zaslugama. „Nije da čekamo da najslabiji ili najzaostaliji kandidati sustignu ostale, ne. Ako ste postigli ono što treba da postignete, dobit ćete priznanje”, rekao je evropski komesar, ističući da je važno da glavne političke snage u zemlji rade zajedno na konačnom cilju Sjeverne Makedonije i da partijski interesi treba da ostanu po strani.
Premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski rekao je da se u Sobranju glasa za evropske integracije i da svi zajedno, bez obzira da li ste vlast ili opozicija, moraju pojačati napore i ispuniti očekivanja građana. “Sjeverna Makedonija je lakmus test za proces proširenja EU sa svim njegovim usponima i padovima,” – izjavio je ministar vanjskih poslova te zemlje Bujar Osmani. On je naglasio da u uslovima povećane nestabilnosti na kontinentu zbog ruske invazije na Ukrajinu, proces proširenja dobija poseban značaj i predstavlja pokretačku snagu za region.
Dakle, uprkos činjenici da je Sjeverna Makedonija zajedno sa Slovenijom i Hrvatskom započela proces približavanja Evropskoj uniji, danas su ove dvije zemlje već odavno članice EU, a Skoplje još nije počelo pregovore o klasterima i čeka se dugo zbog postojećih bilateralnih problema. Podsetimo, Sjeverna Makedonija je prošlog jula u Briselu započela prvu fazu pregovora sa EU, ali da bi prešla na drugu i počela da otvara poglavlja, mora na zahtev Sofije u Ustav uključiti bugarsku manjinu, za šta vladajuća vladina koalicija nema potrebnu podršku opozicione VMRO DPMNE. U parlamentu je sredinom avgusta počela plenarna sjednica o tom pitanju, ali je glasanje odgođeno na neodređeno vrijeme dok vladajuća koalicija ne obezbijedi dvotrećinsku većinu, za šta su joj potrebni i glasovi predstavnika najveće opozicione stranke. Neformalni rok za usvajanje ustavnih amandmana je kraj ove godine, tako da će nakon završetka planiranog “skrininga” zakazanog za novembar biti održana druga međuvladina konferencija Sjeverne Makedonije i EU. U nedostatku glasova, premijer mora raspustiti parlament i raspisati vanredne izbore, što je plan opozicije. Međutim, nije uzalud u Skoplje stigao evropski komesar Han i pozvao da se napusti unutarstranačka sebičnost i pozabavi pitanjem od izuzetnog nacionalnog značaja. Odnosno, to je poziv svim političkim snagama zemlje da ujedine svoje napore i izglasaju neophodne izmjene ustava. Nije činjenica da će opozicija poslušati poziv evropskog komesara, ali ako se tvrdoglavo odupire neophodnom glasanju u parlamentu, mnogi glasovi birača bi mogli izostati na vanrednim izborima.
