- Nova Vlada u Hrvatskoj počinje s radom
Hrvatski sabor je 17. maja izglasao novu Vladu, na čijem čelu je treći put zaredom sadašnji premijer Andrej Plenković (HDZ).
Od 141 poslanika prisutnih na sjednici 79 se izjasnilo “za”, 61 – “protiv”, jedan je bio uzdržan.
Nova Vlada imat će 18 ministarstava, od kojih će 16 voditi predstavnici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), tri – predstavnici HDZ-ovog koalicijskog partnera, Domovinskog pokreta (gospodarstvo, poljoprivreda i demografija).
Parlamentu je predstavljen četvorogodišnji program nove Vlade. Sadrži pet prioriteta: uspješna, vitalna, pravedna, održiva i suverena Hrvatska.
Prvi put u posljednjih osam godina, vodeća stranka srpske manjine u Hrvatskoj (SDSS) nije ušla u koaliciju sa HDZ-om. Neulazak ove stranke u vladajuću većinu bio je uslov desnog patriotskog Domovinskog pokreta, koji je uvjeren da je SDSS (Samostalna demokratska srpska stranka) nasljednik političke snage koje su podržavale srpsku agresiju na Hrvatsku početkom 1990-ih.
Novu hrvatsku vladu već su kritikovali ljevičarski hrvatski političari i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Istovremeno, lider SDSS-a Milorad Pupovac je optimista. Komentirajući program nove vlade, napomenuo je da se radi o političkom programu desnog centra koji sliči onom koji je HDZ provodio u prethodnim mandatima, a koji se generalno nije razlikovao od programa drugih takvih stranaka u Europi. „Manjinska politika u programu Vlade definisana je u skladu sa najboljim tradicijama suradnje sa ovom vladom“, naglasio je Pupovac.
- Vijeće sigurnosti UN-a: situacija u Bosni i Hercegovini je opasna
Još jedan izvještaj visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Christiana Schmidta Vijeću sigurnosti UN-a o situaciji u Bosni i Hercegovini izazvao je polemiku među učesnicima sastanka.
Sve stalne članice Vijeća sigurnosti UN, osim Kine i Rusije, podržale su Šmitov izvještaj u pola godine – od 16. oktobra 2023. do 15. aprila 2024. U dokumentu se kritikuju vlasti Republike Srpske, a posebno njen predsjednik Milorad Dodik.
Prijetnje RS da će blokirati rad državnih organa prijetnje su funkcioniranju države, naglasio je visoki predstavnik, upozoravajući na opasnost od uspostavljanja paralelnog sistema u Republici Srpskoj. Ako se ovakve akcije nastave, mogu dovesti do “de facto, ako ne i de jure, raspada države Bosne i Hercegovine, za šta se stalno zalaže predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik”, naglasio je Šmit. “To bi bio scenario sa ozbiljnim posljedicama”, naglasio je on.
Rusija i Kina kritizirale su visokog predstavnika, okrivljujući ga za destruktivne postupke.
Osim toga, planirano razmatranje Rezolucije o genocidu u Srebrenici na Generalnoj skupštini UN-a naišlo je na ogorčenje predstavnika Moskve i Pekinga, koji je smatraju glavnom prijetnjom miru i sigurnosti u BiH.
- Generalna skupština UN-a zakazala je raspravu o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici za 23. maj
Rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine usvojena je, saopštio je predstavnik UN-a u Bosni i Hercegovini Zlatko Lagumdžija. Generalna skupština UN raspravljaće o Rezoluciji 23. maja 2024. godine.
Kao što je poznato, 11. jul je u dokumentu određen kao godišnji Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine. Bez izuzetka se osuđuje svako negiranje genocida u Srebrenici i radnje kojima se veličaju osobe koje su međunarodni sudovi osudili za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid.
Lagumdžija je napomenuo da je konačna verzija Rezolucije usvojena uzimajući u obzir dvije dopune, od kojih je jednu sačinila Crna Gora.
Prvi amandman glasi: „Ponavljamo da se krivična odgovornost prema međunarodnom pravu za zločin genocida ne može primijeniti ni na jednu etničku, vjersku ili drugu zajednicu u cjelini“, što se suštinski poklapa sa prijedlogom Crne Gore.
Drugi amandman glasi: “Ponavljamo našu čvrstu opredijeljenost za podršku i jačanje jedinstva u različitostima u Bosni i Hercegovini.”
Jedinstvo u različitostima nije samo službeni moto Europske unije, već je i karakteristika BiH kao europske države zasnovane na takvim tradicijama, napomenuo je Lagumdžija.
Izmjenama i dopunama Rezolucije pokušava se opovrgnuti optužba Srbije na račun autora dokumenta o “pokušajima označavanja srpskog naroda kao genocidnog” i izjavama o namjeri BiH da izgradi unitarnu, “bosansku” državu.
Beograd je veoma negativno percipirao amandman Crne Gore. Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da Crna Gora vodi pregovore o izmjenama i dopunama Rezolucije „bez Srbije, ali sa drugim državama“. Po njegovom mišljenju, “neko je to uradio da bi očistio svoju savjest”.
Prije putovanja u Njujork, gdje će 23. maja biti održana Generalna skupština UN, Vučić je prisustvovao Božanskoj liturgiji u Hramu Svetog Save u Beogradu, gdje je zatražio blagoslov od patrijarha Porfirija.
- Nacrt Rezolucije o genocidu u Jasenovcu dostavljen je Skupštini Crne Gore
Skupštinska većina dostavila je Skupštini Crne Gore nacrt Rezolucije o genocidu u Jasenovcu.
Prethodno je predlog da se usvoji Rezolucija o Jasenovcu (koji pripada Hrvatskoj), gdje je tokom Drugog svjetskog rata bio nacistički logor, iznio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić.
Kao odgovor, Hrvatska je uputila protestnu notu Crnoj Gori. U noti se izražava ogorčenje razmatranjem pitanja Jasenovca u kontekstu razmatranja Rezolucije o genocidu u Srebrenici. Kako je navedeno, ova dva događaja nisu imala nikakve političko-istorijske veze, pa njihov spoj nije značio iskreno odavanje počasti žrtvama, osudu zločina i razvoj kulture sjećanja.
“Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske osuđuje pokušaje korištenja Hrvatske u unutrašnje političke svrhe i nada se da će se Crna Gora i njene institucije suzdržati od radnji koje bi štetile budućnosti bilateralnih odnosa, kao i na europskom putu Crne Gore”, navodi se u saopštenju.
Prema pisanju medija, Hrvatska je, kao članica EU, zapravo upozorila Crnu Goru na moguće blokiranje njenih europskih integracija u slučaju manipulacije genocidom u Jasenovcu.
- Grčka može blokirati evropsku integraciju Sjeverne Makedonije
Grčka je upozorila Sjevernu Makedoniju da će Atina blokirati njeno članstvo u EU ako nastavi da krši Prespanski sporazum, kojim je prije šest godina riješen dugogodišnji spor oko imena te bivše jugoslovenske republike.
„Ako neki vjeruju da mogu ignorirati sporazum, trebalo bi da shvate da bi njihov put ka Europi mogao postati zatvoren“, rekao je Kirijakos Micotakis, govoreći u sjevernoj Grčkoj tokom svoje kampanje uoči izbora za Europski parlament u junu.
Diplomatske tenzije između Atine i Skoplja eskalirale su nakon što je novoizabrana predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova na svojoj inauguraciji nazvala državu samo “Makedonijom” bez “Sjeverna”.
Lider stranke desnog centra VMRO-DPMNE Hristijan Mickoski podržao je termin „Makedonija“ umjesto ustavnog naziva zemlje. On je pohvalio stav Siljanovske-Davkove kao „dostojanstven“. „Ako Grčka smatra da smo prekršili Prespanski sporazum, neka se žali Međunarodnom sudu pravde“, rekao je Mickoski.
- Zapadni Balkan će zajedno sa Ukrajinom u EU, smatra Vučić
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije siguran da će države Zapadnog Balkana moći da uđu u Europsku uniju prije Ukrajine. “Da li ćemo se pridružiti EU zajedno s Ukrajinom, to je sasvim drugo pitanje. Svako ima svoje mišljenje, ali meni razum govori da sam u pravu. Naravno, to je ono što se sada dešava. Vjerojatno ćemo čekati još šest godina, ali i to je dobro“, rekao je on tokom Samita lidera zapadnog Balkana u Kotoru, u Crnoj Gori.
Samit je bio posvećen diskusiji o Planu rasta Europske unije za Zapadni Balkan, nastavku europskog puta zemalja regiona pod sloganom „Jedan region, zajednička vizija“.
Prema riječima predsjednika Srbije, Plan rasta EU za Zapadni Balkan donijeće pozitivne rezultate u regionu. “Cijenimo i zahvalni smo na novcu, ali važnije su strukturne reforme koje moramo da sprovedemo i to veoma cijenimo”, rekao je Vučić. Napomenuo je da se Srbija nikada neće usprotiviti značaju ove inicijative, iako je jasno stavio do znanja da odnosi Beograda i Brisela nisu najbolji mogući: „Možda je EU toliko popularna u vašim zemljama, ali u mojoj nije, kao što mi nismo popularni iako smo najveći dio ove regije.”
Prema domaćim posmatračima, Vučićeva izjava odražava skepticizam koji vlada u Srbiji po pitanju europskih integracija. Srpske vlasti i značajan dio društva smatraju da su uslovi koje zemlja mora ispuniti za članstvo u EU – normalizacija odnosa sa Kosovom i pridruživanje sankcijama EU protiv Ruske Federacije – nepotrebni i neosnovani.
