- Milorad Dodik pozvao je Srbe na Balkanu da stvore jedinstvenu državu, uključujući i Crnu Goru
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da u ovom vijeku Srbi treba da formiraju jedinstvenu državu, čiji će dio biti i Crna Gora. Dodik je istakao potrebu za “velikim svesrpskim skupom” sa kojeg bi se prenosila takva poruka, te poručio da se ova jedinstvena država mora formirati demokratskim sredstvima i političkim mjerama, a ne ratom. „Živimo u eri kada ćemo za nekoliko godina ili decenija morati da pravimo novu konfiguraciju svjeta, Srbi ne mogu da budu zatečeni, ali sada moramo da kažemo da u ovom vjeku želimo jedinstvenu državu od Srbiji, RepublikeSrpske, ako postoji takva demokratska odluka, i CrneGore“, rekao je Dodik.
Na ovako skandaloznu izjavu M. Dodika reagovalo je Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore: „Ovo nije prvi put da je budućnost Crne Gore predmet neprimjerenih i neprihvatljivih komentara s obzirom na lokalnu političku situaciju u regionu i /ili sa ciljem namjernog podrivanja dobrosusjedskih odnosa, evropske perspektive i bezbjednosti regiona, stoga pozivamo gospodina Dodika da se suzdrži od ekspanzionističke i nacionalističke retorike i da se ponaša politički i državnički odgovorno.” Iz Ministarstva vanjskih poslova podsjetili su da je Crna Gora nezavisna i međunarodno priznata država, članica NATO-a, a jedina unija u kojoj Dodik može da se nađe sa Crnom Gorom u budućnosti je evropska. „Zbog toga je imperativ da se naša regija konačno oslobodi retrogradnog političkog nasljeđa mračnih 90-ih godina prošlog vijeka, koje još uvijek zastupa gospodin Dodik, kako bismo konačno mogli ići naprijed i izgraditi društva koja naši građani zaslužuju“, navodi se u izjavi Ministarstva vanjskih poslova.
Demokratska partija socijalista (DPS) Crne Gore najoštrije je osudila izjavu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u kojoj izražava želju za stvaranjem jedinstvene države koju bi činile Srbija, Republika Srpska i Crna Gora. Stranka smatra da ova izjava odražava “nacionalističke tendencije” i da predstavlja ozbiljnu prijetnju regionalnoj stabilnosti. Stranka je pozvala sve političke lidere u regionu da se suzdrže od nacionalističke retorike i fokusiraju se na izgradnju mira, saradnje i prosperiteta.
Bosanska stranka je također osudila izjavu predsjednika RS Milorada Dodika. „Skrećemo pažnju na opasan narativ. Ovo je direktan poziv na kršenje Dejtonskog sporazuma i ugrožavanje suvereniteta Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Pozivamo Sjedinjene Američke Države i EU da osude Dodikove namjere i govore, jer su SAD i EU garant suvereniteta država i nepovredivosti granica u regionu“, navodi se u poruci.
Tako je predsjednik Republike Srpske dao izjavu u trenutku kada neki srpski političare spekulišu na temu popisa stanovništva u Crnoj Gori, izražavajući, vjerovatno, željeni krajnji cilj – ujedinjenje zemalja sa značajnim brojem srpskog stanovništva u jedinstvenojdržavi. Osim toga, saopštenje je dato u vrijeme kada će crnogorski parlament glasati o novom sastavu vlade, koju je podržala prosrpska koalicija Za budućnost Crne Gore. Stvaranje 44. vlade u zemlji uz podršku ove političke snage izazvalo je zgražanje među patriotskim političkim strankama u zemlji i zapadnim saveznicima. Svi su sumnjali u iskrenost koalicije Za budućnost Crne Gore da podrži proevropski i atlantski kurs države. Predsjednik Republike Srpske iznio je ono na šta je fokusirana većina birača ove političke snage. Dakle, da li postoji želja koalicije da postane iskreni vođa evropskog integracionog kursa zemlje, biće jasno ako se čuje zvanična izjava političke snage o tome. Indikativno će biti i reakcija predsjednika države i novog šefa vlade. Ako svi budu šutjeli, to će biti dokaz da je g. Dodik iznio njihove želje, o kojima možda jednostavno ne želje govoriti otvoreno i javno. U svakom slučaju, ovo je veoma loš scenario za naredne događaje u zvaničnoj Podgorici. Ipak, ima još nekoliko dana da se sve stavi na svoje mjesto i osudi Dodikovu prosrpsku ideologiju na najvišem nivou. Moguće je da će se sve ograničiti samo na saopštenje Ministarstva spoljnih poslova, koje je, inače, oštro i konstruktivno. Međutim, s obzirom na to da predsjednik Republike Srpske može i dalje da daje provokativne izjave u tom smislu, zaista ne može bez reakcije šefa države i premijera, inače bi to bio dokaz o nedostatku snažnihželja da se kritizira Dodika u informativnom prostoru.
- Lideri Francuske, Njemačke i Italije pozvali su Srbiju da de facto prizna Kosovo, a Prištinu da stvori Zajednicu srpskih opština
Lideri Francuske, Njemačke i Italije pozvali su Srbiju da de facto prizna Kosovo, koje je proglasilo nezavisnost 2008. godine, ali koje Beograd i dalje smatra pokrajinom. U saopćenju objavljenom dan nakon razgovora s obje strane u Briselu, francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i italijanska premijerka Giorgia Melonirekli su da je vrijeme da balkanski susjedi ispoštuju svoje prethodne obaveze. Njihov potez dolazi nakon rastuće međunarodne zabrinutosti da bi se bivši ratni neprijatelji mogli vratiti u otvoreni sukob nakon niza nasilnih incidenata posljednjih mjeseci. Najveći deo tenzija koncentrisan je na sjeveru Kosova, gdje većinu čine etnički Srbi. Ostatak Kosova čine etnički Albanci u apsolutnoj većini. U svom saopštenju, Macron, Scholz i Meloni ponovili su dugogodišnje pozive kosovskom premijeru Aljbinu Kurtiju da stvori Zajednicu opština sa srpskom većinom na sjeveru, dajući lokalnim Srbima određeni stepen samouprave. Srbija i Kosovo godinama pregovaraju uz posredovanje Evropske unije o normalizaciji odnosa. Kako je ovaj proces zastajao, lideri tri najveće zemlje EU su se sve više uključivali u pokušaje rješavanja krize. Dok je EU ranije izbegavala politički osetljivo pitanje de facto priznanja Kosova od strane Beograda, trojica lidera su jasno stavili do znanja da očekuju od Srbije da uradi upravo to, vršeći pritisak na predsjednika Aleksandra Vučića. Oni su pozvali Prištinu da započne proces uspostavljanja Zajednice srpskih opština (ZSO) na sjeveru Kosova, kako je predviđeno nacrtom povelje, a Srbiju da de fakto prizna Kosovo.
A. Vučić je na poslednjim pregovorima u Briselu izjavio da ne priznaje Kosovo ni formalno ni nezvanično. Ali, prema zvaničnicima u Parizu, Berlinu i Rimu, i Srbija i Kosovo teže da jednog dana uđu u EU, pa insistiraju na tome da će dve zemlje morati da rješe nesuglasice pre njego što postanu članice Evropske unije. “Bez napretka u normalizaciji odnosa, obje strane rizikuju da izgube važne prilike”, rekla su trojica zapadnih lidera.
Može se predvidjeti da je izjava Makrona, Šolca i Meloni jasan signal Vučiću i Kurtiju da EU nema mnogo vremena za nastavak dugih razgovora sa Beogradom i Prištinom. Ili ispunite preuzete obaveze ili ostanite po strani evropskog širenja 2030. godine. A ako će Kurti vjerovatno ići na stvaranje SSM na sjeveru Kosova, A. Vučiću će biti mnogo teže da de fakto prizna subjektivitet Prištine. Trenutno on je u pauzi u vezi sa parlamentarnim i lokalnim izborima koji će se održati 17. decembra ove godine. Tada će imati još vremena da odloži formiranje nove vlade, ali ovo, opet, nema beskonačan rok. A onda će se morati poduzeti radikalan korak. A. Vučić se nada da će možda kasnije to biti moguće učiniti lakše s obzirom na nestabilnu međunarodnu situaciju, ili otvoreno odbiti ulazak u EU, što će imati složene posledice po Beograd, ali u manjim razmjerama. Kolektivni zapadje spreman da sačeka završetak izbora, čiji ishod još nije sasvim predvidljiv. Međutim, čak i pobjedom opozicionih snaga, nije činjenica da će svi pristati na pritisak Pariza, Berlina i Rima, iako se neki od njih već izjašnjavaju da podržavaju kolektivni stav Brisela. Ali u političkom taboru A. Vučiča takvih pristalica zapravo i nema.
- Predložen je sastav nove 44. Vlade Crne Gore
Milojko Spajić, lider pokreta “Evropa sad”, kao mandatar za formiranje nove vlade, dostavio je Skupštini predlog programa rada i sastava nove Vlade Crne Gore. Poslanici moraju da glasaju za izbor Andrija Mandića, lidera koalicije Za budućnost Crne Gore, za predsjednika Skupštine i sastav nove vlade u ponedjeljak, 30. oktobra tekuće godine, kada je zakazana skupština.
M. Spajić je predložio Aleksu Bečića za potpredsjednika Vlade za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove. Za potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i borbu protiv korupcije predložen je Momo Koprivica, a za potpredsjednika Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalna pitanja Srđan Pavičević. M. Spajić je predložio Nika Dželožaja za mjesto potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i ministra ekonomskog razvoja, a Dragoslava Šćekića za potpredsjednika Vlade za demografiju i omladinu kao i ministra sporta i omladine. Filip Ivanović predložen je za ministra vanjskih poslova, Filip Radulović – za mjesto ministra prometa i pomorstva, Janko Odović – za mjesto ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, a Majda Horcević – za mjesto ministra evropskih poslova. Za ministra finansija predložen je Novica Vuković, za ministra prosvjete, nauke i inovacija Angela Jakšić Stojanović, za ministra pravde Andrej Milović, a za ministra rada i socijalnog osiguranja Najda Nišić. Za ministra zdravlja predložen je Vojislav Šimun, za ministra energetike i rudarstva Saša Mujović, za ministra unutrašnjih poslova Boris Bogdanović, a za ministra odbrane Dragan Krapović. Kandidat za ministra turizma, ekologije i održivog razvoja je Vladimir Martinović, kandidat za mjesto ministra kulture i masovnih medija je Tamara Vujović, dok je kandidat za mjesto ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković. Za ministra javne uprave predložen je Maraš Dukaj, a za ministra za ljudska i manjinska prava Fatmir Džeku.
Mora se shvatiti da M. Spajić ima glasove da odobri novi sastav vlade. Međutim, moguće je da će šovinistička izjava Milorada Dodika unjeti neke korekcije u proces glasanja. Nedostatak samo nekoliko zagarantovanih glasova danas može blokirati pružanje parlamentarne podrške novoj vladi. Moguće su neke neočekivane izjave u posljednjem trenutku. Ali imajući u vidu da se novi sastav vlade formirao dosta dugo i da je očigledno da je svaki kandidat provjeren, tako da sve može ići kako je planirano.
- U Sjevernoj Makedoniji imenovana je velika grupa novih ambasadora
Nakon nekoliko godina stagnacije, novi val sjevernomakedonskih ambasadora dobio je mandat da od sada predstavljaju zemlju u sedam diplomatskih centara širom svijeta. Sedam novoimenovanih ambasadora predstavilo je svoje teze i prioritete svog diplomatskog mandata pred Komisijom za vanjske poslove Sobranja Sjeverne Makedonije. Špend Sadiki, koji je imenovan za ambasadora u Tel Avivu (Izrael), rekao je da će Makedonija nastaviti da podržava Izrael u trenutnom oružanom sukobu sa Hamasom u Palestini. Nakon sedam godina bez ambasadora u Pekingu, Saško Nasev će postati novi šef diplomatske misije u Kini, karijerni diplomata Igor Popov odlazi kao ambasador u Brazil, Jasmin Cahil – u Varšavu (Poljska), Ilber Sela – u Berlin (Nemačka), a nakon nekoliko peripetija Andrej Zernovski će stići na mjesto ambasadora u Bukureštu (Rumunija). Poslje šest godina bez ambasadora, Sjeverna Makedonija će imati novog šefa diplomatske misije u susjednoj Srbiji – bivšeg ministra pravde, profesora Nikolu Tupančevskog. Pored ovih sedam ambasadora, šef makedonske diplomatije Bujar Osmani najavio je da će uskoro biti popunjena upražnjena mjesta ambasadora u Pragu (Češka), gdje ide Emil Krstevski, u Londonu (Velika Britanija) – Katerina Stavrevska će biti imenovana, a Čenk Seifula će otići u Stockholm (Švedska). B. Osmani tvrdi da su većina novoimenovanih ambasadora karijerne diplomate, dok su drugi bili poznate ličnosti političkog i društvenog života.
Treba razumjeti da i pored ovakvog intenziteta imenovanja novih ambasadora, javnost i dalje ima pitanja šta je Makedonija izgubila zbog dugogodišnjih “diplomatskih crnih rupa” u ključnim svjetskim političkim centrima. Osim što sedam godina nije imala ambasadora u Kini, u Izraelu pet i po godina, a do prošle godine četiri i po godine Sjeverna Makedonija nije imala zvaničnog diplomatskog predstavnika na nivou ambasadora čak ni u Sjedinjenim Državama. Prilikom predstavljanja novih ambasadora u parlamentu, pojedini poslanici su reagovali da Sjeverna Makedonija zbog stranačkih i ličnih razmirica nije imala šefove diplomatskih misija u nekoliko važnih država, uključujući i one koje su od presudnog značaja za sprovođenje evropskog proces integracije.
- Intervju premijera Hrvatske Andreja Plenkovića
“Moraju se izbjeći civilne žrtve, a odgovor Izraela mora biti usmjeren protiv Hamasa, a ne protiv palestinskog naroda u Gazi”, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković u intervjuu za France 24. On je podsjetio na “namjernu provokaciju” Hamasa 7. oktobra i teroristički napad, kao i podršku EU kada je u pitanju pravo Izraela da “brani svoju sigurnost kao i da se brani u skladu s međunarodnim i humanitarnim pravom”. “Odluka Evropske komisije da utrostruči količinu humanitarne pomoći uz podršku država članica bila je važna i neophodna”, rekao je premijer. Nedavne političke posjete predstavnika evropskih institucija i šefova država i vlada dovele su do jasne spoznaje: osude terorizma, potrebe izbjegavanja civilnih žrtava, kao i eskalacije sukoba u regionu, s obzirom da trenutno imamo previše brojni sukobi u Evropi. A. Plenković je očigledno mislio na rat Rusije protiv Ukrajine. On je pojasnio da je uvijek teško izaći na kraj sa nekoliko kriza, ali nema razloga za brigu kada je Ukrajina u pitanju. Podrška Ukrajini je vrlo, vrlo široka i uvijek je prioritet Evropske unije, uprkos činjenici da je nakon nedavnog povratka na vlast slovačkog populiste Roberta Fica, koji je rekao da više ne želi vojno podržavati Kijev i da će njegova pomoć biti ograničena na humanitarnu pomoć. “Važno je mišljenje velike većine država članica i vjerujem da će se Slovačka s vremenom uključiti u glavne pravce europske politike”, rekao je Plenković. Još jedan evropski političar čija je zemlja članica EU stvara probleme kada je u središtu rusko-ukrajinskog sukoba. Riječ je o mađarskom premijeru Viktoru Orbanu, koji se sastao s Vladimirom Putinom na nedavnom samitu u Kini. A. Plenković je rekao da ga sastanak “nije iznenadio” i dodao da to nije politika velike većine zemalja članica općenito.
Istaknuto je da je Hrvatska Ukrajini izdvojila pet miliona eura dodatne pomoći za razminiranje. No, kako prenosi France 24, pozicija Hrvatske je za neke dvosmislena, jer je ta zemlja jasno stavila do znanja da ne može isključiti zabranu uvoza ukrajinskog žita, kao što su to učinile Poljska, Mađarska i Slovačka. Premijer Hrvatske objasnio je o čemu se radi. “Hrvatska je ponudila svoje luke za prjevoz ukrajinskog žita, garantujući Ukrajini tranzit, a ne uvoz. To je velika razlika”, rekao je Plenković. Podsjetio je i na podršku Hrvatske Ukrajini od samog početka. Uz to, Ukrajina je bila među prvih pet zemalja koje su priznale Hrvatsku 1991. godine. “I mi smo od samog početka bili iza Ukrajine”, rekao je A. Plenković, ističući pomoć Hrvatske u “humanitarnom razminiranju”, kao i pravnu pomoć u slučaju budućih suđenja ratnim zločincima. Podsjetio je da je i Hrvatska bila “žrtva agresije režima Slobodana Miloševića”, pa smatra da “niko drugi ne može Ukrajini ponuditi iskustvo koje imamo na ovom polju”.
Intervju šefa hrvatske vlade razjasnio je stav Zagreba o događajima na Bliskom istoku i glasanju Hrvatske na Generalnoj skupštini UN za podršku Izraelu. Hrvatski premijer je naveo tradicionalno dobre odnose sa Ukrajinom, koja je priznala državnu samostalnost Hrvatske kao treća zemlja u svijetu. Očito je da je hrvatsko iskustvo u razminiranju i krivičnom gonjenju ratnih zločinaca važno u kontekstu ogromnih problema koji čekaju zvanični Kijev u borbi protiv minske kontaminacije i privođenju pravdi ruskih čelnika i organizatora vojne agresije protiv Ukrajine.
