Izvještaj Freedom House-a „Sloboda u svijetu“ za 2024. predstavlja sveobuhvatan pregled stanja slobode širom svijeta, obilježavajući 18. uzastopnu godinu pada globalne slobode. Usred oružanih sukoba koji izazivaju teške patnje, nepošteni izbori su se pojavili kao vodeći faktori koji doprinose eroziji slobode širom svijeta. Michael J. Abramovitz, predsjednik Freedom House-a, zabrninuto je istaknuo značajno nazadovanje u globalnoj slobodi tokom 2023. godine, upozoravajući da će, ako demokratska društva ne uspiju da se pozabave ovim izazovima, velika većina globalne populacije biti lišena osnovnih sloboda u narednim godinama, što će utjecati u konačnici na mir, prosperitet, sigurnost i slobodu u svijetu.
Kada je riječ o zapadnom Balkanu, izvještaj obuhvata status političkih i građanskih sloboda šest zemalja svrstanih u “djelomično slobodnu“ skupinu, iako sa značajnim disparitetima. Srbija, na primer, nastavlja svoj višegodišnji pad, u oštroj suprotnosti sa Crnom Gorom, kojoj tek malo fali da bude klasifikovana kao „slobodna“. Ova regionalna procjena ističe nijansirani pejzaž slobode na Balkanu, gdje jedinstvena politička i društvena dinamika svake zemlje doprinosi njihovom individualnom položaju.
Izveštaj o Srbiji je posebno alarmantan, jer je zemlja zadržala status jedne od nacija sa najznačajnijim padom demokratskih sloboda u poslednjoj deceniji. Ovaj pad Srbiju svrstava u zabrinjavajuću grupu zajedno uz Bosnu i Hercegovinu, Mađarsku, Rusiju, Tursku i Poljsku, gde je erozija demokratskih principa posebno izražena. Vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) identifikovana je kao ključni krivac u ovoj regresiji koji sistemski potkopava politička prava i građanske slobode. Taktike SNS-a uključuju vršenje pritiska na nezavisne medije, gušenje političke opozicije i ograničavanje aktivnosti organizacija civilnog društva, doprinoseći sve više ograničenom demokratskom prostoru. Zamagljivanje linija između državnog aparata i vladajuće stranke SNS, u kombinaciji sa upravo istaknutim problemima, pokazuje zabrinjavajući trend u smjeru konsolidacije vlasti i suzbijanja slobode mišljenja.
Izveštaj Freedom House-a počinje svoju procjenu političkih sloboda i građanskih prava u Srbiji 2023. godine kritičkim ispitivanjem brojnih faktora koji doprinose opadanju demokratskog „zdravlja“ u zemlji. Izborne manipulacije, napadi na kritičare vlasti, sveprisutna korupcija, državno propagirana propaganda i pritisci na medije istaknuti su kao glavni problemi. Štaviše, potkopavanje nezavisnosti pravosuđa i nedostatak transparentnosti u radu vlade istaknuti su kao ključni faktori koji su narušili demokratsku reputaciju Srbije.
S druge se strane u regionu ističe Crna Gora koja se približava pragu da se smatra slobodnom zemljom. Uprkos ovoj pozitivnoj ocjeni, izvještaj ističe ograničeno učešće i uticaju građana na zakonodavstvo i reformsku politiku. Problemi kao što su netransparentnost planiranja budžeta i javnih konkursa i dalje postoje, što ukazuje na potrebu za poboljšanjem kako bi se u potpunosti ostvarili demokratski principi.
Bosna i Hercegovina i dalje ostaje zarobljena u duboko ukorijenjenom nefunkcionalnom političkom sistemu, što je ostavlja pri dnu evropske liste u smislu uticaja politika na ljudska prava, građanske slobode i političko učešće. Intervencija visokog predstavnika u formiranju entitetske vlade dodatno je pogoršala demokratske deficite u zemlji, ozbiljno dovodeći u pitanje sposobnost građana da slobodno biraju svoje lidere i legitimnost prijenosa vlasti kao temeljnog aspekta demokratskog upravljanja.
Albanija je pokazala napredak, posebno po pitanju sudske vlasti, jačanju borbe protiv korupcije i unapređenju dostupnosti pravosuđa. Uprkos ovom napretku, pitanja transparentnosti i disfunkcije upravljanja ostaju goruća briga. Provođenje lokalnih izbora kritikovano je zbog toga što ne doprinosi stvaranju povoljne klime za slobodne i poštene izborne procese. Ipak, Albanija je napravila određene korake u smjeru uključivanja građana u demokratske procese i ispunjenja reformskih obaveza EU.
Uprkos izazovnoj godini obilježenoj povećanim nasiljem u sjevernim opštinama, Kosovu je priznat napredak po pitanjima ljudskih prava i građanskih sloboda. Napredak u političkim procesima, učešće građana i aktivno građansko društvo odražavaju pozitivne pomake. Međutim, zabrinutost za slobodu medija i sigurnost novinara i dalje postoji, iako je napravljen značajan napredak u zaštiti manjinskih i vjerskih prava, pozicionirajući Kosovo kao lidera u nekim demokratskim stubovima na Zapadnom Balkanu.
Sjeverna Makedonija, kao i njeni susjedi, ostaje u “djelomično slobodnoj” grupi, ali gaji značajne nade u jaču demokratiju i pojačanu zaštitu građanskih sloboda, posebno nakon promjene vlasti 2017. godine. Unatoč turbulentnoj godini, postojala su očekivanja da će vlada iskoristiti demokratske procese kako bi se pojedinci priveli pravdi te ostvarila tranzicija zemlje prema demokratskijoj i slobodnijoj državi. Međutim, zabrinutost zbog zakonskih izmjena i neriješenih slučajeva korupcije iz prošlosti umanjila je ova očekivanja, naglašavajući potrebu za značajnim političkim promjenama kako bi se podstaklo demokratskije okruženje.
Kako Zapadni Balkan teži ka integraciji u Evropsku uniju, putu koji je pun obećanja i složenosti, važnost čvrste posvećenosti demokratskim reformama i vladavini prava postaje sve veća. Očekivani izvještaj Freedom House-a “Nacije u tranzitu” koji se očekuje do kraja mjeseca ponudit će dodatnu priliku da se udubimo u nijansirano stanje regionalnih poslova, pružajući kritičku prizmu za ocjenu napretka i zastoja u tekućim reformama.
***
Važno je istaći da je izvješće Freedom House-a “Sloboda u svijetu” pokazalo primjetan pad u analitičkoj strogosti, posebno u vezi s Crnom Gorom i njezinim regionalnim pandanima. Ne možemo, a da ne primijetimo obrazac ponavljanja i izvjesnu letargiju u istraživačkom pristupu, zajedno s neobjašnjivom pristranošću koja riskira da naruši kredibilitet izvještaja. Takvi nedostaci sliku nacija Zapadnog Balkana koja se često razlikuje od realnosti, što dovodi u pitanje temeljitost i objektivnost ovih procjena.
Izvješće tematizira najznačajnije političke aktere i stranke, kao i neujednačeno sagledavanje vanjskih uticaja i organizovanog kriminala, neproporcionalni fokus na određene aktere u odnosu na druge, izostavljanje ključnih događaja kao što su prijetnje s kojima se suočio specijalni državni tužilac i nedovoljnu analizu medijskih, akademskih i vjerskih sloboda. Sve to doprinosi stvaranju narativa koji se čini djelomično odvojen od složene stvarnosti Crne gore i regiona u cijelosti.
Članci objavljeni u rubrici “Mišljenja” odražavaju osobno mišljenje autora i ne smiju se podudarati sa stavom Centra
Lubomir Filipovič.
Crnogorski politikolog
