- Ulazak Kosova u Vijeće Europe
Odbor za politička pitanja i demokraciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe podržao je 27. ožujka pozitivan zaključak izvjestiteljice za Kosovo Dore Bakoyannis (Grčka) koja je preporučila da se odobri pristupanje Kosova Vijeću Europe.
U travnju će PACE glasovati o tom pitanju na svojoj sjednici. Nakon pozitivnog glasovanja, zaključak će se poslati Odboru ministara koji će glasovati o članstvu Kosova na sljedećem ministarskom sastanku koji će se održati u svibnju.
Trideset i jedan član političkog odbora glasovao je za pristupanje Kosova Vijeću Europe, četiri su bila protiv, a jedan – Grčka – bio je suzdržan.
Dva predstavnika iz Srbije, jedan iz Bosne i Hercegovine i jedan iz Crne Gore bili su protiv tog poteza.
Unatoč činjenici da je Crna Gora priznala Kosovo, šefica crnogorske delegacije u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe (PACE) Maja Vukićević (članica prosrpske Demokratske narodne stranke) glasala je protiv ulaska Kosova u VE. Umjesto toga, crnogorska ministrica europskih poslova Maida Horčević, tijekom posjeta Prištini, izjavila je da će Crna Gora podržati ulazak Kosova u VE kada Odbor ministara Vijeća Europe bude glasovao o toj odluci.
Reakcija Srbije na eventualni prijem Kosova u Vijeće Europe bit će snažna i odgovorna, upozorio je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, napominjući da još ne namjerava reći kako će Beograd točno odgovoriti. Prethodno srbijansko vodstvo nije isključilo povlačenje Srbije iz Vijeća Europe ako Kosovo uđe u članstvo.
Među ostalim komplikacijama za Srbiju bit će očekivano pogoršanje odnosa s Grčkom zbog stava grčkog izvjestitelja o članstvu Kosova u VE.
Postoji još jedna prijetnja s kojom se Crna Gora suočava – dijametralno suprotna stajališta o Kosovu unutar vladajuće koalicije mogla bi dovesti do unutarnjih političkih razmirica i krize vlade.
- Srbiju očekuju teški dani
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upozorio je da su pred Srbijom i Republikom Srpskom “teški dani”, prvo oglasivši se na društvenim mrežama, a potom i javno oglasivši se.
U svom obraćanju 29. ožujka navečer rekao je da je prvi izazov prijem Kosova u Vijeće Europe, a drugi potencijalno usvajanje na Općoj skupštini UN-a u travnju rezolucije kojom se priznaje masovno ubijanje Bošnjaka u Srebrenici 1995. godine kao genocid.
Iako rezolucija Generalne skupštine UN-a neće biti obvezujuća, Vučić ne isključuje da će, nakon što se događaji u Srebrenici priznaju kao genocid, Republici Srpskoj biti dovedeno u pitanje samo pravo na postojanje kao entitetu nastalom kao posljedica genocida. Također, po njegovom mišljenju, “na osnovu jedne nepravomoćne presude, Republika Srpska će biti dužna platiti i ratnu odštetu”.
Dokumentarnih potvrda takvih planova trenutno nema, što ne sprječava srpske političare i ruske medije da daju alarmantne izjave o budućim implikacijama rezolucije Generalne skupštine UN-a na Srbiju, Republiku Srpsku i Srbe općenito.
- Republika Srpska postavila ultimatum oko izmjena izbornog zakona
Predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt iznio je tehničke izmjene i dopune Izbornog zakona. Izmjene se odnose na uvođenje skenera i videonadzornih kamera na biračka mjesta, a Središnje izborno povjerenstvo BiH dobilo je ovlast da imenuje čelnike izbornih povjerenstava.
Izmjene predviđaju i zabranu kandidiranja za osobe koje su pravomoćno osuđene za ratne zločine.
***
Kao odgovor, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Rezoluciju kojom se u roku od sedam dana traži da se ukinu sve odluke visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta, koji je u dokumentu označen da se “lažno predstavlja kao visoki predstavnik”.
Ukoliko se to ne učini, Narodna skupština Republike Srpske traži da se Parlament BiH što prije sazove na sjednicu kako bi proglasio ništavnim sve odluke koje je donio Christian Schmidt i vlastima BiH zabranio provođenje ih. Osim toga, NSRS traži da na istoj sjednici Parlamentarna skupština BiH donese Zakon o izborima u Bosni i Hercegovini.
Ukoliko se Rezolucija Narodne skupštine RS-a ne provede, Republika Srpska će izaći iz svih sporazuma na razini BiH (i o vojsci i porezima), a Narodna skupština RS-a donijet će svoj zakon o izborima u Republici Srpskoj.
Odluka Skupštine naroda RS-a zapravo je još jedan korak vlasti RS-a prema otcjepljenju od Bosne i Hercegovine, što ukazuje na daljnju eskalaciju.
- Kosovo, Crna Gora za razvoj prekogranične suradnje
Kosovo i Crna Gora potpisali su Sporazum o prekograničnoj suradnji za razdoblje 2021.-2027., koji su potpisali zamjenik premijera Kosova Besnik Bislimi i ministrica europskih poslova Crne Gore Maida Horcevic.
Program ima za cilj promovirati dobrosusjedstvo, integraciju u EU, kao i društveni i gospodarski razvoj prekograničnih područja.
Prema riječima Bislimija, dokument omogućuje dobivanje potpore Europske unije za projekte u kategoriji “prekogranične suradnje” u iznosu od 8,4 milijuna eura.
Potpisivanje sporazuma dogodilo se gotovo odmah nakon što je politički odbor PACE-a glasovao o pristupanju Kosova Vijeću Europe. Dakle, osim što je služio svojoj izravnoj svrsi, dogovor je trebao neutralizirati negativan učinak glasovanja crnogorskog predstavnika protiv ulaska Kosova u VE i spriječiti pogoršanje odnosa između Prištine i Podgorice.
- U Srbiji se borbeni zrakoplovi bore za presretanje neidentificirane letjelice
Dana 31. ožujka u 10.39 “stalno operativne snage za kontrolu i zaštitu suvereniteta zračnog prostora Republike Srbije otkrile su nepoznati leteći objekt iznad Valjeva na visini od 5.500 metara” prije nego što je par borbenih zrakoplova MiG-29 krenulo u presretanje cilja, izvijestilo je Ministarstvo obrane Srbije. Ubrzo je meta nestala s radara. Nakon pregleda terena dežurni par borbenih zrakoplova dobio je zapovijed da se vrati u bazu, a ostale snage nastavile su s redovitim praćenjem i nadzorom zračnog prostora, pojašnjavaju iz MORH-a.
Sutradan je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, prilikom obilaska vojnog aerodroma u Batajnici, objavio da se pokazalo da je neidentificirani leteći objekt špijunski balon koji je nakon prikupljanja podataka ubrzo napustio zračni prostor.
Prema njegovoj ocjeni, srpska vojska je adekvatno reagirala, ali sljedeći put kada se uoči nepoznati leteći objekt, mora se srušiti kako bi se utvrdilo čiji je, rekao je Vučić.
Događaji oko balona iznad Valjeva pokazuju važnu komponentu aktualne unutarnje politike koju vodi predsjednik Vučić, a koja nastoji “mobilizirati” javnost. U tu svrhu građanima govori o postojećim prijetnjama, uvjeravajući ih u sposobnost Srbije da im se suprotstavi.
- Predsjednik Sjeverne Makedonije upozorava na jačanje ruskog utjecaja na usporavanje europskih integracija
Podrška pristupanju EU među etničkim Makedoncima pada zbog stava Bugarske, koja je zapravo blokirala napredovanje susjedne zemlje u Europsku uniju. Istovremeno, zbog usporavanja europskih integracija, jača ruski utjecaj u regiji gdje se čuju ideje o suradnji s BRICS-om.
Izjavio je to predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski u ekskluzivnom intervjuu za Hrvatsku televiziju.
Odgovarajući na pitanje pada li podrška ulasku u EU među etničkim Makedoncima nakon 20 godina stajanja “u čekaonici”, Pendarovski je naglasio: “Jako pada, a evo podataka: u posljednje dvije godine ta podrška se prepolovila.” Po njegovom mišljenju, to je zbog stava Bugarske koja je istupila “s neeuropskom, antieuropskom politikom” i zahtijevala da “njihov povijesni narativ bude u potpunosti prihvaćen od strane Makedonije i makedonskog naroda”.
Predsjednik Sjeverne Makedonije istaknuo je kako Makedonci nikada nisu dobili potporu za ulazak u Europsku uniju na kakvu su računali od vodećih sila EU-a.
Naglasio je i da je manjak pozornosti Bruxellesa prema zapadnom Balkanu “širom otvorio vrata ruskom utjecaju u regiji”. Prema njegovim riječima, zbog ruskog rata u Ukrajini trenutno aktivnije djeluju “takozvani regionalni proksiji”. “U regiji postoje čitave strukture koje jedva čekaju da se takozvana ‘europska priča’ odloži u pozadinu i da dođe neka navodno ruska alternativa. I ne samo ruska, možda kineska ili nešto drugo”, istaknuo je predsjednik Sjeverne Makedonije. , dodajući da u posljednje vrijeme ove strukture puno govore o BRICS-u.
Izjava Steve Pendarovskog vezana je uz kampanju za parlamentarne i predsjedničke izbore u Sjevernoj Makedoniji. Prema prognozama, oporba, koja je uvijek bila protiv kompromisa oko identiteta Makedonaca radi europskih integracija, ima šanse doći na vlast usred blokade ulaska Sjeverne Makedonije u EU zbog stava Bugarske.
