- Odobren novi sastav Vlade u Srbiji
Ukupno 152 od 213 zastupnika u Narodnoj skupštini Srbije podržala su novu Vladu na čelu s Milošem Vučevićem, čelnikom Srpske napredne stranke (SNS). Istovremeno se protiv prijedloga izjasnio 61 zastupnik, a u dvorani za sjednice nije bilo suzdržanih.
Kako je napomenuo Vučević, “ova će se Vlada od prvih dana mandata suočiti s ozbiljnim i dalekosežnim vanjskopolitičkim izazovima”, te će, kako je ocijenio, “u tom smislu najveći izazov u kratkom roku bez sumnje biti zaštita suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje, odnosno borba za Kosovo i Metohiju”.
Novi šef Vlade u obraćanju parlamentu istaknuo je da su “dva kamena temeljca” vanjske politike “politička neovisnost i vojna neutralnost”. Punopravno članstvo u EU ostaje strateški prioritet Srbije, istaknuo je. Istodobno, prema Vučevićevim riječima, Srbija neće odustati od prijateljstva s Rusijom, čiji narod Srbija smatra bratskim. Dodao je, međutim, da isto vrijedi i za Ukrajinu i ukrajinski narod. “Jasno smo osudili napad Rusije na Ukrajinu, ali smo također izrazili neslaganje s politikom sankcija prema Ruskoj Federaciji, koju niti želimo niti ćemo joj se pridružiti”, naglasio je.
Promatrači su već primijetili da sastav nove Vlade Srbije sugerira njen proruski i antizapadni stav. Određena imenovanja bila su glavni razlog za takve zaključke.
Sankcioniran od strane SAD, Aleksandar Vulin, svojedobno je bio na čelu Ministarstva obrane, unutarnjih poslova, a do studenoga prošle godine i Sigurnosno-informativne agencije (obavještajno), postao je potpredsjednik Vlade. Smatra se prvakom u promicanju interesa Kremlja na Balkanu.
Milica Đurđević Stamenkovski, čelnica otvoreno pro-kremaljske stranke Zavetnici, imenovana je ministricom obitelji i demografije.
Za ministra bez portfelja imenovan je Nenad Popović, koji je također bio pod sankcijama američke Vlade, a bio je na čelu srpske promatračke misije na ruskim predsjedničkim izborima 2024. godine.
- Ažurirani nacrt Rezolucije o Srebrenici podnesen Generalnoj skupštini UN-a
Nakon nekoliko rundi inkluzivnih konzultacija, ažurirani nacrt Rezolucije o uspostavljanju Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici dostavljen je Generalnoj skupštini UN-a.
Stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri UN-u, Zlatko Lagumdžija, 1. svibnja je istaknuo da je dokument uručen predsjedniku Generalne skupštine i svim stalnim misijama pri UN-u.
Usuglašenim tekstom Rezolucije proglašava se da se 11. srpanj svake godine obilježava kao Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine.
U tekstu Rezolucije, osuđuje se svako negiranje genocida u Srebrenici, te se pozivaju države članice UN-a da očuvaju utvrđene činjenice razvijanjem odgovarajućih obrazovnih programa kako bi se spriječilo negiranje i iskrivljavanje informacija o genocidu u budućnosti.
Rezolucija također osuđuje radnje koje veličaju one koje su međunarodni sudovi proglasili krivima za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici.
Rezolucija također naglašava važnost dovršetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici, te poziva na nastavak procesuiranja onih počinitelja genocida u Srebrenici koji još nisu privedeni pravdi.
Unatoč humanitarnom karakteru Rezolucije, čelništvo Srbije i Republike Srpske i dalje ponavlja tvrdnje da je ona usmjerena protiv Republike Srpske i svih Srba, te da će njezino donošenje dovesti do zaoštravanja situacije u BiH i regiji.
- Crna Gora ne želi sukob sa Srbijom oko Rezolucije UN-a
Crna Gora će podržati Rezoluciju UN-a o Srebrenici, ali neće postati njezin suautor, rekao je premijer Milojko Spajić.
Veleposlanik Srbije u BiH Ivan Todorov ocijenio je da je Crna Gora, najavom da će glasati za rezoluciju o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a, pokazala, prije svega, neodgovornost prema srpskom narodu u Crnoj Gori.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nazvao je odluku “moralno, politički i povijesno katastrofalnom” i označio crnogorsku vladu antisrpskom.
Pokušavajući poslati prijateljsku prosrpsku poruku, crnogorska Vlada podnijela je dva amandmana na Rezoluciju.
Prvi amandman kaže da je krivnja za zločin genocida individualna i da se ne smije pripisivati nijednoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici u cjelini. Na ovaj način dužnosnici crnogorske vlasti nastoje opovrgnuti optužbe srpskih političara o namjeri da se Srbi proglase genocidnim narodom. Drugim amandmanom potvrđuje se nepovredivost Daytonskog sporazuma – općeg okvirnog mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu, što odgovara stavu Srbije.
- Crna Gora razmišlja o odšteti žrtvama NATO bombardiranja
Dana 30. travnja, na 25. godišnjicu NATO bombardiranja u kojem je ubijeno šest civila, uključujući troje djece, u selu Murino na sjeveru Crne Gore održane su komemorativne manifestacije.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i predsjednik Skupštine Andrija Mandić položili su vijence na spomenik žrtvama.
Predsjednik Milatović apelirao je na Sabor i Vladu da što prije donesu zakon o odšteti obiteljima žrtava. “Odužimo se barem malim dijelom i barem malo ispravimo nepravdu koja je u našoj državi prisutna zadnjih 25 godina”, poručio je.
Premijer Milojko Spajić napisao je na mreži X: “Nakon 25 godina, Vlada će isplatiti odštetu obiteljima žrtava. Naša je dužnost ne diskriminirati žrtve, već tretirati sve jednako, jer je to jedini put do prave građanske države u kojoj nitko nije zapostavljen”, naveo je.
Promjena crnogorske politike prema NATO bombardiranju pokazuje želju Podgorice da usklađuje svoju politiku s Beogradom, unatoč članstvu Crne Gore u NATO-u.
- Britanski političari žele vidjeti aktivnije sudjelovanje Londona u održavanju mira na zapadnom Balkanu
UK se ne planira pridružiti vojnoj misiji EU-a EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini. Izjavio je to parlamentarni podtajnik za vanjske poslove David Rutley tijekom rasprave u Donjem domu britanskog parlamenta o sigurnosti na Zapadnom Balkanu.
Umjesto toga, Ujedinjeno Kraljevstvo nastavlja pružati potporu oružanim snagama Bosne i Hercegovine, što dokazuje raspoređivanje 1. bojne Kraljevske britanske pukovnije za obuku uz Oružane snage BiH u listopadu i studenom prošle godine, istaknuo je.
Istovremeno, zastupnici su predložili povećanje britanskog doprinosa očuvanju mira u BiH kroz vojnu prisutnost.
Tijekom rasprave predsjednica Odbora za vanjske poslove Alicia Kearns istaknula je da bi zapadni Balkan mogao postati mjesto trećeg velikog globalnog sukoba, uz Ukrajinu i Gazu, ako se ne poduzmu preventivne mjere. Pozvala je Vladu da radi sa saveznicima na razmatranju alternativne mirovne misije pod vodstvom NATO-a umjesto EUFOR-a. Daytonski sporazum daje jasno ovlaštenje NATO-u da legalno uspostavi mirovne snage u BiH bez vremenskih ograničenja i odobrenja UN-a, napomenula je, što znači da ni Milorad Dodik ni Vladimir Putin to ne mogu blokirati, za razliku od sadašnjeg aranžmana za EUFOR. U najmanju ruku, Velika Britanija bi trebala poslati mirovne snage NATO-a u strateško područje Brčkog, sugerirala je Kearns, dodajući da bi čak i jedan bataljun NATO trupa u Brčkom onemogućio odcjepljenje s vojnog stajališta i imao stabilizirajući učinak na cjelokupnu politiku. u BiH, naglasila je šefica Odbora.
Bivši zapovjednik britanskog bataljuna mirovnih snaga UN-a u Bosni 1992. i 1993., sada neovisni zastupnik u britanskom parlamentu, Bob Stewart, rekao je da bi britanski bataljun bio najbolji bataljun koji bi se mogao poslati u pomoć jugoistočnoj Europi radi održavanja mira.
Nakon rasprave, zastupnici su usvojili rezoluciju kojom se prepoznaje pogoršana sigurnosna situacija na Zapadnom Balkanu, podržava teritorijalni integritet i suverenitet Kosova i Bosne i Hercegovine, te poziva Vlada na jačanje suradnje s regionalnim partnerima i međunarodnim saveznicima radi poboljšanja sigurnosne slike na Zapadnom Balkanu.
Rasprava u britanskom Parlamentu postala je još jedan dokaz aktivnijeg angažmana britanskih političara u očuvanju mira na Zapadnom Balkanu. Iako britanska Vlada trenutačno izbjegava radikalne poteze poput stvaranja alternative EUFOR-u, u slučaju pogoršanja sigurnosne situacije u regiji, ta bi opcija mogla biti na stolu.
- Srbija obilježava godišnjicu pucnjave u beogradskoj školi
U Srbiji je 3. svibnja održavanjem više komemorativnih manifestacija uz sudjelovanje najviših dužnosnika odano sjećanje na žrtve masovnog ubojstva u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ u Beogradu.
Prije godinu dana, 13-godišnji učenik ubio je devet kolega i koleginica i školskog zaštitara. Tijekom noći 5. svibnja dogodio se još jedan masakr u susjedstvu, u istom gradu, gdje je ubijeno više, uglavnom mladih ljudi.
Tragedije su izazvale val građanskih prosvjeda – deseci tisuća ljudi izašli su na ulice Beograda i drugih gradova diljem Srbije, tražeći prekid nasilja u javnom prostoru, politici i medijima. Apsolutnoj većini zahtjeva nikada nije udovoljeno.
Napajajući se protestnim pokretom, stvoren je politički blok „Srbija protiv nasilja“, kojem su se pridružile vodeće oporbene stranke. Nakon izbora 17. prosinca 2023. Pokret „Srbija protiv nasilja“ ušao je u parlament, ali nije osvojio većinu glasova za promjenu vlasti.
- Balkanska narkomafija stvara najekstremniji lanac opskrbe kokainom u Europi
Reuters je objavio istraživanje o balkanskoj narkomafiji, koja je, prema svjedočenjima policijskih službenika iz Amerike i Europe, trenutno vodeća u opskrbi europskih zemalja drogom.
“Kada govorimo o velikim isporukama za opskrbu europskog kontinenta, jedina hegemonična grupa jeste balkanska”, citirali su novinari detektiva brazilske federalne policije.
“Balkanski otisci prstiju sada se mogu pronaći na većini kokaina koji ulazi u Europu svake godine, rekli su američki i europski dužnosnici za borbu protiv narkotika. Pomorski analitički i operativni centar, europska agencija koja koordinira razbijanje narkotika u atlantskim vodama, navodi da je rekordnih 9,11 metričkih tona kokaina povezanog s balkanskim kriminalcima zaplijenjeno na moru prošle godine, što je povećanje od 300 posto u odnosu na 2015. godinu”, stoji u izvješću.
Među glavnim metama istrage su Srbi, Crnogorci i Makedonci.
Očito je da razvoj kriminalnih mreža u balkanskim zemljama stvara povoljno okruženje za održavanje visoke stope kriminala u regiji i osiguranje stalnog protoka novca iz sjene, što doprinosi korupciji i kupnji političkog utjecaja. Bez analize ovih čimbenika nemoguće je u potpunosti procijeniti političku sliku balkanskih zemalja.
